Ultrabogatima luksuz više nije dovoljan, žele avanture koje nitko prije nije doživio

“Bio je to prizor koji je nadmašivao sve što se može zamisliti”, napisao je istraživač i botaničar Sir Joseph Dalton Hooker o ekspediciji na Antarktiku 1841. godine. Ploveći neistraženim vodama, opisivao je snijegom prekrivene vrhove i blistavi zlatni zalazak sunca iznad aktivnog vulkana koji dotad nije vidjelo nijedno ljudsko oko. Doživljaj je, napisao je, bio još snažniji zbog spoznaje da su upravo oni prvi ljudi koji su ga ugledali.

Gotovo dva stoljeća nakon njegova posjeta Antarktiku, takva potraga više nije rezervirana samo za odvažne istraživače. Dok najbogatiji putnici traže sve novija i privatnija iskustva, luksuzni organizatori ekspedicija osmišljavaju putovanja koja se ne mogu ponoviti, uključujući pothvate koji se predstavljaju kao prvi takve vrste u svijetu i avanture kojima se ruše rekordi.

To može značiti dolazak na mjesto koje nitko prije nije posjetio kopnom, morem ili zrakom ili pak nešto što ondje nitko prije nije napravio. Jedan klijent londonske kompanije za ekspedicije Cookson Adventures vozio je e-foil dasku preko jezera na Islandu, dok je drugi sudjelovao u puštanju leopard morskih pasa u divljinu u Indoneziji. Treći je sa svoje jahte helikopterom odletio kampirati na rubu udaljenog vulkana. Cookson nudi ono što naziva “Power Trips”, intenzivne avanture osmišljene za “one koji ne žele potratiti ni trenutak”.

"Ljudi s iznimno velikim bogatstvom i vrlo uspješni pojedinci postali su imuni na dio luksuza koji ih okružuje", kaže Nick Davies, izvršni direktor Cooksona. "Mnogo su puta odsjeli u hotelima Four Seasons i Mandarin i sve im je postalo isto i homogeno. Traže više raznolikosti i smisla u onome što rade."

Kako organizirati nešto što nitko prije nije napravio

Osmisliti putovanje na koje se nitko prije nije odvažio jedno je, a ostvariti ga nešto sasvim drugo. Za većinu takvih putovanja potrebni su specijalizirano znanje, mjeseci priprema i tehnička stručnost koju si mogu priuštiti samo najbogatiji putnici. Kompanije specijalizirane za luksuzne avanture angažiraju bivše pripadnike vojske, planinare, stručnjake za podmornice, filmske producente, lokalne posrednike, logističare i stručnjake za divlje životinje kako bi organizirale ekspedicije uz gotovo bilo koju razinu udobnosti.

Klijenti kompanije Eyos Expeditions sa sjedištem u Seattleu stigli su do najdubljih točaka svih pet oceana, helikopterom odlazili na skijanje na Antarktiku i superjahtom prošli Sjeverozapadnim prolazom. Kako nekoć udaljena odredišta postaju sve dostupnija bogatim turistima, granice se pomiču sve dalje. Prodavatelji brodova bilježe sve veću potražnju za superjahtama koje mogu izdržati ekstremnu hladnoću i led. Jedan je klijent katamaranom doplovio do Antarktike i "mogao zakoračiti na ledeni brijeg izravno sa stražnjeg dijela broda", kaže David Johnson, broker za jahte s Floride.

Luksuzna krstarenja više nisu dovoljna ultrabogatima. Ekspedicije koje predstavljaju "prve u svijetu" stoje od 500.000 dolara za ronjenje do brodske olupine pa sve do 2,4 milijuna dolara za pokušaj prvog prelaska Antarktike motornim sanjkama |Bloomberg

Čak ni u najudaljenijim krajevima svijeta luksuz ne mora ostati po strani. Eyos na svim svojim ekspedicijama, osim onih tehnički najzahtjevnijih, angažira kuhare "kalibra Michelinovih zvjezdica", dok je Cookson u udaljenim dijelovima Afrike postavljao mobilne kampove s kuharima i toplom vodom. Kompanija je unajmljivala i čitave kuće, preuređivala ih i opremala prema ukusu klijenata.

"Uvijek kažemo da, dok god imate odličnu hranu, odličnu posteljinu, odličnu kavu, možda i dobar koktel", iskustvu možete dati osjećaj luksuza, kaže Davies. Ipak, upravo najteži dijelovi ekspedicije ili noći provedene "kampirajući" u šatorima često postaju najbolje priče koje se poslije prepričavaju za večerom.

"Za neke je ljude riječ o slavi i privlačenju pozornosti, žele ostaviti trag", kaže suosnivač Eyosa Rob McCallum. "A onda imamo ljude kojima je to gotovo poput poziva, postoji i duhovna dimenzija."

Prosječno putovanje u organizaciji Cooksona stoji oko 500.000 dolara, dok ekspedicije koje predstavljaju "prve u svijetu" mogu dosegnuti gotovo dva milijuna dolara, kaže Davies. Kod Eyosa cijene se kreću od 500.000 dolara za ronjenje do "netaknute" brodske olupine do 2,4 milijuna dolara za pokušaj prvog prelaska Antarktike motornim sanjkama, dok za uspon na još neosvojeni vrh treba izdvojiti i više.

Neki klijenti dolaze s konkretnom ambicijom, dok drugi jednostavno pitaju što još nitko nije napravio. Eyos i Cookson vode popise potencijalnih ekspedicija, kao i "prvih" pothvata koji još čekaju da budu ostvareni. Kada klijenti jednom iskuse takvu vrstu avanture, obično žele pomaknuti granicu još dalje.

"Ljudi vam sljedećih godina dolaze i pitaju: 'Što možemo napraviti da ovo podignemo na višu razinu?'", kaže McCallum. Heli-skijanje u Alpama jedne godine tako već sljedeće može prerasti u heli-skijanje na Antarktici.

Takve ekspedicije teško se mogu smatrati ekološki bezazlenima. Dolazak do udaljenih mjesta superjahtom, helikopterom ili privatnim avionom ostavlja vlastiti ekološki otisak. Operateri ipak tvrde da pokušavaju spriječiti klijente da nakon dolaska naprave dodatnu štetu. Eyos putnike odvraća od toga da svoje jahte pune "igračkama", poput terenskih vozila 4x4, koja bi na netaknutim područjima mogla ostaviti tragove vidljive desetljećima.

"To jednostavno nisu vrste putovanja na kojima želimo raditi", kaže McCallum.

Cookson Adventures navodi da je prvi organizirao luksuzni kamp po mjeri s noćenjem u vijetnamskom špiljskom sustavu Son Doong, najvećem na svijetu | Cookson Adventures

Chris Brown, 64, pokušava postati prva osoba koja će posjetiti svih osam svjetskih "polova nepristupačnosti", točaka na Zemlji koje su najudaljenije od kopna ili mora. Od 2019. godine stigao je do njih sedam, uz različite razine zahtjevnosti.

Sjevernoamerički pol relativne nepristupačnosti bilo je prilično lako prekrižiti s popisa jer se nalazi u ruralnom dijelu Južne Dakote. No dolazak do oceanskog pola, poznatog kao Point Nemo, koji je u južnom Pacifiku udaljen 2.688 kilometara od najbliže obale, zahtijevao je angažman Eyosa i tri tjedna provedena na moru.

"Ljudi žele biti jedinstveni", kaže Brown. Prema njegovim riječima, kupnja još jednog sata ili automobila donosi sve manje dodatne vrijednosti. S iskustvima je drugačije. "Ostaju s vama i daju vam priče o kojima možete razgovarati u kafiću."

Što je još ostalo za otkriti?

Istraživanja su oduvijek zahtijevala novac i pokroviteljstvo, no povijesno se od istraživača očekivalo i da zabilježe ono što su pronašli te o tome izvijeste druge. Brown vodi detaljne putopise i na društvenim mrežama dijeli videosnimke svojih ekspedicija.

Za mnoge današnje ultrabogate istraživače, međutim, privatnost je dio luksuza. Organizatori ekspedicija strogo čuvaju podatke o svojim klijentima i njihovim putovanjima.

Ipak, od takvih putovanja ponekad može imati koristi i šira javnost. Operateri povezuju klijente koji putuju u udaljene krajeve sa znanstvenicima kojima je potreban prijevoz ili pristup takvim lokacijama. Prisutnost stručnjaka često predstavlja i dodatnu vrijednost za bogate klijente.

"Uvijek kažemo: 'Već ćete biti na tom mjestu, želite li ondje provesti znanstveno istraživanje?'", kaže McCallum. "Kako želite izvući maksimum iz tog iskustva?"

Zbog složene logistike i suvremene tehnologije, mnogi od preostalih pothvata koji još nisu ostvareni nalaze se upravo na moru. U sjevernom Atlantiku postoje stotine još neotkrivenih brodskih olupina, dok velika većina oceanskih rovova i dalje nije istražena ni ucrtana na karte.

Američki izvršni direktor iz sektora privatnog i rizičnog kapitala Viktor Vescovo svoju potrebu za istraživanjem opisuje kao "kompulzivnu". Nakon što se 2010. popeo na Mount Everest, pozornost je usmjerio prema dubinama. Godine 2019. postao je prva osoba koja je stigla do najdubljih točaka svih pet oceana, uključujući Marijansku brazdu, u ekspediciji Five Deeps koju je predvodio Eyos. Guinnessova knjiga rekorda priznala mu je rekord za svladavanje najveće vertikalne udaljenosti između najviše i najniže točke na Zemlji.

"Ocean je tih i jeziv jer ne možete vidjeti jako daleko, a istodobno djeluje drevno na način koji je nevjerojatan", kaže Vescovo, koji je 2022. godine letio u svemir letjelicom New Shepard kompanije Blue Origin.

Brod kompanije Eyos plovi arhipelagom Svalbard na Arktiku. Mnogi od preostalih pothvata koji bi mogli biti "prvi u svijetu" nalaze se na moru, što je prilično praktično ako imate vlastitu superjahtu.

Napraviti nešto što nitko prije vas nije napravio znači i da ne postoji unaprijed pripremljen plan. "Kada govorimo o prvim pothvatima, nema prethodnog slučaja iz kojeg možete učiti, nema priručnika", kaže McCallum. "To znači da učite u hodu, a rizik naglo raste."

Vescovo kaže da je Eyos za njega istodobno vođa ekspedicije i sigurnosna mreža koja mu pomaže pronaći granicu između odvažnosti i opasnosti.

"Pokušavate ublažiti sve što možete kako razina rizika koju preuzimate ne bi bila nepromišljena", kaže. "Ali ako ste potpuno unutar sigurnih granica, ne pomičete granice tehnologije niti sposobnosti ljudi da se prilagode." Ljudima koji žude za takvom vrstom avanture, dodaje, "ponekad je teško reći gdje je ta granica".

Novac i stručnost mogu smanjiti te rizike, ali ih ne mogu ukloniti. Eyos navodi da je odbio ekspedicije koje je smatrao previše opasnima, uključujući predloženo putovanje u Sjevernu Koreju. Kompanija je zbog sigurnosnih razloga odbila i sudjelovati u OceanGateovim ekspedicijama u velike dubine podmornicom Titan, među ostalim zbog trupa podmornice izrađenog od ugljičnih vlakana.

Titan je implodirao u blizini olupine Titanica u lipnju 2023. godine, pri čemu su poginuli svi koji su se nalazili u podmornici, uključujući izvršnog direktora OceanGatea.

Unatoč svim rizicima, interes za pothvate koji predstavljaju "prve u svijetu" ne pokazuje mnogo znakova slabljenja. Vođe ekspedicija prate što još nije napravljeno i spremno čekaju klijente koji traže sljedeću granicu.

"Ako mogu ispričati priču za stolom za večerom, a netko drugi može reći: 'Oh, i ja sam to napravio kada sam išao na Antarktiku', onda nismo baš dobro obavili svoj posao", kaže Davies.

Za one koji tragaju za takvim iskustvima neizbježno se postavlja pitanje što je sljedeće. Uvijek postoji još jedna planina na koju se treba popeti, oceanski rov koji treba istražiti ili mjesto koje tek treba otkriti.

Nakon što je 1911. godine postao prva osoba koja je stigla do Južnog pola, norveški istraživač Roald Amundsen napisao je: "Ne mogu reći, iako znam da bi zvučalo mnogo efektnije, da je cilj mog života ostvaren. To bi ipak bilo malo previše romantiziranja."

I dalje je želio stići do Sjevernog pola.