Više od čekanja na let – kako aerodromi pretvaraju terminale u destinacije?

Kada je Terminal 1 Harvey Milk zračne luke u San Franciscu proglašen najljepšim na svijetu za 2025. godinu, Prix Versailles nije nagradio samo njegovu arhitekturu i dizajn. Ova svjetska nagrada, koja projekte vrednuje i prema inovacijama, kulturnoj baštini, ekološkoj učinkovitosti i društvenoj vrijednosti, pokazala je i koliko se posljednjih godina promijenila uloga zračnih luka. Nekada projektirane kako bi nas što brže provele od ulaza do izlaza za ukrcaj, danas su osmišljene tako da nam ponude više razloga da ostanemo dulje, potrošimo više i vrijeme prije leta pretvorimo u važan dio samog putovanja.

Iza te promjene stoji vrlo konkretan i logičan poslovni interes: što više vremena putnik provede na terminalu, veća je vjerojatnost da će koristiti njegove komercijalne sadržaje. Tu spadaju luksuzna maloprodaja i duty free trgovine, restorani i kafići, parkirališta, oglasni i poslovni prostori, nekretnine, premium saloni, kao i druge usluge. Upravo ti sadržaji, prema navodima Airports Council Internationala (ACI), danas čine 36,7 posto ukupnih prihoda svjetskih zračnih luka, dok u Europi njihov udio doseže 38,1 posto. Još je značajnije to što tim prihodima pokrivaju gotovo 48 posto ukupnih troškova poslovanja, zbog čega više nisu samo dodatni izvor zarade, već jedan od temelja poslovnog modela. 

Zračna luka Marseille Provence zamišljena je kao produžetak krajolika koji je okružuje: kroz velike staklene površine pogled se otvara prema provansalskom zaleđu s jedne i zaljevu s druge strane, dok drveni detalji prizivaju atmosferu povijesne luke Vieux-Port i pomorsku tradiciju Marseillea | Prix Versaille

Što se mijenja na terminalima

Globalno gledano, ovaj segment poslovanja ima još veći potencijal. Očekuje se da će prihodi od sadržaja i usluga koji nisu izravno povezani sa zračnim prometom do 2033. godine rasti oko tri posto godišnje, sa 73 na približno 99 milijardi dolara. No taj rast neće biti posljedica veće potrošačke aktivnosti. Naprotiv, potrošnja po putniku i dalje je pod pritiskom, pa će rast prije svega dolaziti od većeg broja ljudi koji prolaze kroz zračne luke. Broj putnika već je premašio pretpandemijsku razinu, ali njihova potrošnja još nije dosegnula razinu iz 2019. godine.

San Francisco International Airport | Jason O’Rear/Prix Versaille

A ako broj onih koji putuju raste, a njihova potrošnja ne prati taj rast, zračne luke moraju pronaći drugi način za povećanje vrijednosti svakog putovanja. Zaključci ovogodišnjeg Trinity Foruma, najvećeg svjetskog skupa posvećenog komercijalnom poslovanju zračnih luka i travel retailu, upućuju na nekoliko trendova koji bi u nadolazećim godinama mogli odrediti novu strategiju.

Jedna od spomenutih tendencija jest i prijelaz s klasične maloprodaje na ekonomiju iskustva. Cilj više nije da putnici usput kupe parfem ili popiju kavu, već da terminali postanu mjesta na kojima će se željeti zadržati što dulje dok čekaju let. Lounge saloni, umjetničke instalacije, kvalitetna gastronomska ponuda i pomno odabrani sadržaji postaju dio šire ponude.

Portland International Airport | Ema Peter/Prix Versaille

Upravo takvu filozofiju pokazuje Portland International Airport. Njegov novi glavni terminal osmišljen je tako da pruža osjećaj kao da šećete šumom pacifičkog sjeverozapada. Interijerom dominira golem, valoviti drveni krov površine 36.000 četvornih metara, izrađen isključivo od lokalnih materijala. Obilje prirodnog svjetla, biljke i zelenilo dodatno brišu granice između unutarnjeg prostora i prirode koja ga okružuje.

Pozornost se, međutim, ne posvećuje samo vizualnom doživljaju. Odabrane teksture i pomno osmišljena akustika, poput žuborenja vode i šuštanja lišća, koriste se kako bi se smanjila buka i ublažio stres povezan s putovanjem. U Portlandu su čak i tepisi dizajnirani tako da apsorbiraju zvukove i održavaju razinu buke niskom. Na taj se način nastoji vrijeme provedeno između dolaska u zračnu luku i ukrcavanja učiniti što ugodnijim.

San Francisco International Airport, terminal 1 | Jason O’Rear/Prix Versaille

U San Franciscu ova je ideja dobila još širu interpretaciju. Već spomenuti i nagrađivani Terminal 1 postao je svojevrsna kulturna destinacija, a ne samo mjesto na kojem se čeka let, i to zahvaljujući SFO Museumu, jedinom akreditiranom muzeju na svijetu smještenom u prostoru zračne luke.

Umjetničke i povijesne izložbe raspoređene su diljem terminala, pa na putu do izlaza za ukrcavanje ne prolazite samo pokraj trgovina i restorana, već i kroz svojevrsnu galeriju. Među više od 30 izloženih djela nalazi se i stalna zbirka posvećena životu i radu Harveyja Milka, američkog političara i istaknutog borca za LGBT prava po kojem je terminal i dobio ime.

San Francisco International Airport | Jason O’Rear/Prix Versaille

Nove navike, drukčija ponuda

Uz iskustvo putnika, sve važniju ulogu ima i lokalni identitet. Ako su nekada izgledale gotovo jednako, zračne luke nove generacije pokušavaju biti prepoznatljive upravo po mjestu u kojem se nalaze, pa zato sve češće nastoje karakter destinacije utkati u sam ambijent i ponudu. Yantai Penglai International Airport u Kini dobar je primjer za to. Njegov Terminal 2 inspiriran je obalnim krajolikom Yantaija, velikog lučkog i industrijskog grada na istoku zemlje, kao i obližnjom planinom Kunyu, dok detalji u interijeru podsjećaju na drvene trupove brodova kao hommage pomorskoj povijesti regije i drevnom Putu svile.

Yantai Penglai International Airport u Kini, terminal 2 | 404 N.F Studio/Prix Versaille

Na Marseille Provenceu ista ideja dobiva mediteransku interpretaciju, a sličan pristup može se pronaći i u Zračnoj luci Franjo Tuđman.

Naime, novi terminal zagrebačke zračne luke projektiran je tako da gostima već pri dolasku ponudi pogled na grad i okolni krajolik, dok se u njegovu vizualnom identitetu pojavljuje i jedan od prepoznatljivih simbola Zagreba – krov Crkve Sv. Marka.

 

 

Tu je i jedan posebno simpatičan detalj – ZAG Flybrary, slobodna knjižnica s oko 700 naslova na hrvatskom i nekoliko drugih jezika. Umjesto još jednog pogleda na ekran dok čekaju ukrcaj, putnici mogu s police uzeti triler, ljubavni ili povijesni roman, zbirku poezije ili neko drugo štivo i ponijeti ga sa sobom na put. Nema upisa, članarine ni iskaznice – knjigu jednostavno uzmete, a ako u torbi imate neku koju ste već pročitali, možete je ostaviti sljedećem putniku. Tako i knjige na zagrebačkom aerodromu dobivaju svoju ukrcajnu kartu i nova putovanja. 

Detalj iz lounge-a aerodroma Marseille Provence oda je odmoru pre nego on i počne | Prix Versaille

Među istaknutim trendovima Trinity Forum navodi i održivost, koja izlazi iz okvira same arhitekture i postaje dio šire poslovne strategije. Dobar je primjer zračna luka Roland Garros na otoku Réunion, gdje se prirodna ventilacija i druga rješenja koriste za smanjenje potrošnje energije. Kansai International Airport u Japanu pokazuje pak drugi važan smjer – modernizaciju postojeće infrastrukture umjesto neprestanog širenja i izgradnje novih kapaciteta.

Kansai International Airport u Japanu | Populous /Prix Versaille

Zračne luke također će sve više funkcionirati kao ekosustavi u kojima aviokompanije, trgovci, ugostitelji i brendovi zajednički oblikuju ponudu unutar terminala. Na to se nadovezuju i promjene u navikama novih generacija putnika, koje očekuju više personalizacije, digitalnih sadržaja i autentičnih iskustava.

Roland Garros Airport | Bouba/Prix Versaille