Za 180 godina svojeg postojanja najveći muzejski kompleks na svijetu Smithsonian je prikazao kompletnu povijest SAD-a sa svim složenostima i manama, s ciljem da publiku inspirira, obrazuje te da omogući da se iz prošlih grešaka uči i osigura sloboda i pravda za sve. No, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa se s tim ne slaže.
Predsjednik i Bijela kuća naredili su osam muzeja u sastavu Smitshoniana da preispitaju i uklone sadržaje koji se tiču pitanja rase, spola i, šire gledano, onoga što nazivaju "neprikladnom ideologijom". Rok za dostavljanje svih internih dokumenata i informacija bio je 13. siječnja, a u protivnom je Bijela kuća zaprijetila da će obustaviti daljnje federalno financiranje institucije koje je odobrio Kongres, čime bi se dovela u pitanje njena egzistencija.
Prvi muzeji pod preispitivanjem su Nacionalni muzej američke povijesti, Nacionalni muzej afroameričke povijesti i kulture, Nacionalni muzej zrakoplovstva i astronautike te Nacionalni muzej američkih Indijanaca.
Nacionalni muzej američkih Indijanaca u Washingtonu, D.C. | Kent Nishimura/Bloomberg
Kritičari smatraju da ovakvo uklanjanje povijesnih činjenica, čak i onih koje su kontroverzne ili neugodne može biti izuzetno štetno.
Trumpova administracija, međutim, inzistira na "bijeloj" i jednostranoj verziji povijesti, što se kritički ocjenjuje kao pokušaj brisanja složenosti američkog društva i povijesti, naročito po pitanjima rase i spola. Ironično, povijest nastanka i životno opredijeljenje i put glavnog financijera i osnivača ove institucije u oštrom je kontrastu s trenutnim razvojem događaja.
Povijest najvećeg muzejskog kompleksa na svijetu, bez cenzure!
Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, a svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način. Neki odnosi unutar tih obitelji doveli su do toga da se otvori najveći muzejski i istraživački kompleks na svijetu, Smithsonian. Danas institucija obuhvaća 21 muzej, dvije knjižnice, zoološki vrt, 14 obrazovnih i resursnih centara, u okviru kojih se nalazi 157,3 milijuna muzejskih predmeta i primjeraka, 2,3 milijuna svezaka knjižnice, kao i 4318 kubnih metara arhive.
Nacionalni muzej zrakoplovstva i astronautike | Kent Nishimura/Bloomberg
Godišnje ga posjeti više od 25 milijuna ljudi. Osnovao ga je 1846. godine Englez James Smithson, vlastitim sredstvima i prema njegovoj želji i uputstvu da se osnuje: "…institut pod imenom Smithsonian, ustanova za usavršavanje i širenje znanja".
James Smithson rođen je kao izvanbračni sin Hugha Smithsona Percyja, prvog vojvode od Northumberlanda, i Elizabeth Keate Macie. Rođen je u Parizu pod imenom Jacques-Louis Macie, ali se ubrzo nakon rođenja naturalizirao u Britaniji, gdje mu je ime anglicizirano u James Louis Macie. Prezime mijenja u Smithson, po ocu, tek nakon majčine smrti u 36. godini života.
Detalj iz Nacionalnog muzeja zrakoplovstva i astronautike | Kent Nishimura/Bloomberg
Smithson je studirao kemiju na Sveučilištu u Oxfordu, a u to vrijeme smatran je najboljim kemičarem i mineralogom svoje u svojoj klasi. Tijekom života objavio je 27 znanstvenih radova i bavio se istraživanjem najmanjih fenomena, od formule za savršenu šalicu kave do kemijskog sastava suze koja pada iz ljudskog oka. Među njegovim znanstvenim otkrićima bila je i analiza minerala kalamin, koji se koristi u proizvodnji mjeda, a po njemu je nazvan i mineral smithsonite (karbonat cinka).
Zbog svojih talenata i zapaženih rezultata, a na preporuku Henryja Cavendisha, jednog od najvećih znanstvenika svojeg vremena, i drugih akademika, u 22. godini primljen je u The Royal Society, najstariju kontinuirano postojeću akademiju znanosti na svijetu, osnovanu 1660. godine.
Nacionalni muzej američke povijesti , Washington D.C. | Kent Nishimura/Bloomberg
Razdor između oca i sina
Njegov otac, Hugh Percy, s kojim je imao napet odnos cijelog života, rođen je kao Hugh Smithson, ali je promijenio prezime u Percy zbog braka s Lady Elizabeth Seymour, kćeri Algernona Seymoura, 7. Vojvode od Somerseta. Njegova supruga bila je baronica, i potomak ugledne obitelji Percy, koja je stoljećima držala grofoviju Northumberland. Budući da je Elizabeth bila jedina nasljednica obitelji Percy, Hugh je pristao promijeniti prezime i time osigurati nasljedstvo baronije i grofovije. Zbog toga je, kako navode neslužbeni izvori, nastao glavni razdor između oca i sina, što je konačno utjecalo na odluku Jamesa da svoje naslijeđe ostavi Americi, a ne Britaniji.
Nacionalna galerija umjetnosti u Washingtonu, D.C. | Kent Nishimura/Bloomberg
Čarolija dvorca Alnwick i Harry Potter
Njegovi roditelji su naslijedili i dvorac Alnwick, koji je u posjedu obitelji Percy preko 700 godina, sve do danas. On je trenutno sjedište 12. Vojvode od Northumberlanda i drugi je najveći naseljeni dvorac u Ujedinjenom Kraljevstvu, poslije dvorca Windsor, koji je rezidencija britanske kraljevske porodice.
Njegova izgradnja počinje oko 1096. godine, a prvi pisani zapis datira iz 1138. godine, kada je opisan kao "najjače utvrđena građevina". Od 1309. godine priča o dvorcu isprepletena je s obitelji Percy, uključujući Harryja Percyja Hotspura, ovjekovječenog u Shakespearovom djelu "Henrik IV.", kao lik koji je antipod pragmatičnom pricu Halu.
Tko bi pretpostavio da su počeci Smithsoniana indirektno povezani s dvorcem Alnwick, koji se nalazi u Northumberlandu 54 km sjeverno od Newcastlea i 48 km južno od granice sa Škotskom | Nataša Kočiš/Bloomberg Adria
Od 1500. do 1766. godine Alnwick je bio često napadan i oštećivan, ali dolaskom Hugha i Elizabeth Percy doživljava renesansu, pretvarajući se iz jednostavne tvrđave u veličanstvenu palaču.
Dvorac sada prima oko 250.000 posjetitelja godišnje, a njegov grandiozni izgled je zagolicao i maštu Hollywooda pa ne iznenađuje da je preko 40 televizijskih emisija i filmova snimljeno na toj lokaciji.
Obiteljsku povijest vojvodstva Northumberland prate bogate muzejske postavke | Nataša Kočiš/Bloomberg Adria
Recimo, scene škole Hogwarts u ranim filmovima serijala o Harryju Potteru, uključujući kultne scene njegovih prvih satova letenja i trening metloboja. Zatim, prve sezone serije Crna guja (Blackadder), gdje se može vidjeti u najavnoj špici i kao pozadina za Edmundove srednjovjekovne planove.
Poslužio je i kao dvorac Nottingham za snimanje filma Robin Hood: Princ lopova (Robin Hood: Prince of Thieves), a bio je i lokacija za snimanje serije Downtown Abbey, u ulozi njezinog izmišljenog dvorca Brancaster u božićnim specijalima iz 2014. i 2015. godine, kao i u finalu pete sezone.
Tajne i izgled dvorca Alnwick zagolicale su maštu Hollywooda, ali i autorice teksta | Nataša Kočiš/Bloomberg Adria
Američka veza
James Smithson nikada se nije oženio niti imao djecu. Kao rezultat toga, kada je umro 1829. godine, u 75. godini života u Genovi, oporukom je ostavio svo bogatstvo svom rođaku, ali je glavnica bila rezervirana za buduće nasljednike. Međutim, budući da je rođak umro u svojim dvadesetim godinama, samo nekoliko godina nakon Smithsona, a sam nije imao djece ni potomaka, došlo je do aktiviranja specifične sporedne klauzule u Smithsonovoj oporuci.
Te 1836. godine vlada Sjedinjenih Država dobila je čudan i neviđen poklon: ostavštinu od pola milijuna dolara (oko devet milijuna dolara u današnjoj valuti) za osnivanje zaklade u Washingtonu "za usavršavanje i širenje znanja među ljudima". To je bio prvi put da je privatna osoba dala takav poklon novoj naciji, a ovaj čin je pomogao da se uspostave konture javno-privatnih partnerstava u američkoj filantropiji.
U Washingtonu je postojalo značajno neslaganje oko toga kako bi novac trebalo iskoristiti. Zamišljen kao sveučilište tijekom ranih diskusija, institut Smithsonian konačno je osnovan aktom Kongresa 1846. godine. Kamen temeljac za zgradu instituta položen je 1847. godine na Nacionalnom trgu u Washingtonu. Zgrada, poznata kao The Castle, inspirirana je normanskom arhitekturom, a projektirao ju je James Renwick.
Do dana današnjeg nema jasnih naznaka zašto je Smithson ostavio novac Sjedinjenim Državama, a ne Britaniji, ali se spekulira da je glavni razlog bio to da sin nikada nije oprostio ocu što ga nikada nije javno ili zakonski priznao, iako je priznao dvije izvanbračne kćeri koje je imao s drugom ženom, i koje su pokopane u obiteljskom mauzoleju u Westminsterskoj opatiji.
Brončani kip Harryja Hotspura (Sir Henry Percy), ratnika dvorca Alnwick | Depositphotos
Osim toga, legenda navodi da je sin bio ljut što je otac zbog novca, statusa i slave promijenio prezime i zaboravio na njega, pa se zavjetovao da će steći veću slavu od svog oca i da će svoj novac ostaviti republici zbog očevih veza s monarhijom. Navodno, u jednom od pronađenih pisama koje je poslao svom rođaku, navodi se da je izjavio da: "...dok će imena aristokratskih rođaka koji su me izbjegavali, Percy i Northumberland, izblijedjeti iz sjećanja, moje ime će vječno živjeti".
Mnoga njegova pisma uništena su u požaru 1865. godine, pa je teško pouzdano znati jesu li to njegove riječi, ali činjenica je da nikada zapravo nije kročio na tlo Sjedinjenih Država.
Iako je preminuo u Italiji, i tamo je prvotno pokopan, 1904. godine, povodom premještanja groblja, njegove posmrtne ostatke je odnio u Sjedinjene Države poznati izumitelj i znanstvenik Alexander Graham Bell. Premjestio ih je u posebnu kriptu u podrumu zgrade Smithsonian, gdje se i danas mogu vidjeti.
I premda se čini da suvremeni izazovi ugrožavaju autonomiju te institucije, sudbina i put osnivača i financijera koji nikada nije kročio na američko tlo, ali na kraju tamo počiva, ipak su ostavili trajni pečat: opomenu da povijest i ljudsko znanje trebaju pripadati svima. Bez filtera.
.webp){kind=icon}
