Od Velog Grablja na Hvaru pa sve do Slavonije, lavanda u Hrvatskoj nije samo cvijet, već simbol opstanka, obiteljske ekonomije, turizma i često zanemarene poljoprivrede. Proizvođači znaju da su između sunca i birokracije – ono prvo im pomaže, drugo ih često sputava. I dok Hrvatska turistička zajednica lavandu koristi za promociju zemlje, oni koji je uzgajaju znaju da od imidža nema otkupa.
Hvarska lavanda kao identitet otoka
U Velom Grablju na otoku Hvaru, Udruga Pjover još od osnutka 2006. godine čuva tradiciju lavande i pretvara je u turistički događaj. 'Festival levande' ove se godine održao po 17. put, i to početkom srpnja. Ovo selo bilo je kolijevka lavande u Hrvatskoj i mjesto gdje je osnovana prva Ružmarinska zadruga 1892. godine – razdoblje kada je započeta tradicija proizvodnje eteričnih ulja od ružmarina i lavande. Nešto kasnije, od 1928. do 1930. godine, Hvar počinje sustavno uzgajati lavandu i proizvoditi ulje od lavandina, a Velo Grablje postaje najveći proizvođač lavandinog ulja u Dalmaciji.
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar
Pogledaj galeriju
Udruga Pjover Hvar Foto: Đani Ivančević
Pogledaj galeriju
Prema udruzi Pjover, prvi koji je na otoku Hvaru počeo s uzgojem lavande i proizvodnjom ulja bio je barba Borte, Bartul Tomičić (1869.–1953.), dok je najveći proizvođač tog ulja u Dalmaciji šezdesetih godina 20. stoljeća bio barba Lorenco Tudor (1894.–1975.), kojeg su engleski novinari nazvali "King of Lavanda". Danas je sve manje aktivnih uzgajivača.
Čitaj više

Kako uštedjeti i do dvije tisuće eura po putovanju odabirom 'duplikat destinacija'
Nedavna anketa pokazala je da više od 60 posto ispitanika bira upravo duplikat destinacije, i to ne samo kako bi uštedjeli. O čemu se točno radi?
12.07.2025

Održivost u industriji autopraonica: 'Suho pranje' štedi vodu i vrijeme
Inovativna tehnologija "suhog pranja" automobila štedi do 150 litara vode po pranju.
17.10.2024

Od karijere u financijama do cvjetnog studija: 'Snovi su vrijedni rizika'
Krunoslava Ivanković je ljubav prema cvijeću pretvorila u uspješan poduzetnički projekt.
01.12.2024

Hoće li zbog visokih cijena energije biti manje cvijeća?
Staklenici se u Nizozemskoj protežu na površini od 17 tisuća nogometnih terena.
04.09.2022
“Nakon bolesti vinove loze, lavanda je spasila Hvar. To je bio kruh. Danas se njezin miris više osjeća u suveniru nego na polju,” iskreno kažu iz Udruge. Nije pesimizam, nego stvarnost: tko god je pokušao uzgajati lavandu zna koliko je teško doći do tržišta, a još teže opstati bez institucionalne podrške.

Mladima je stran rad u polju
"Pored iznajmljivanja pasare i stajanja u hladovini uz koktel, mladi će se teško uhvatiti teškog posla oko uzgoja levande, koju na kraju ne možeš prodati ‘na veliko’, eventualno kroz turističke suvenire – u male bočice ili kao cvijet," rekao nam je predsjednik udruge Ivan Zaninović. Poručuje kako se mora zaštititi hvarska levanda i njezino ulje, da nitko ne zloupotrijebi to ime. "Svugdje se može saditi biljka levande, ali na otoku Hvaru je samo – hvarska," govori.
Obiteljski biznis: Od vrećica do četiri organske plantaže
Miroslav i Irena Vozdecki iz Kutine lavandu su počeli uzgajati slučajn. zbog vrećica koje su šivali u svojoj tvrtki. Kupci su ih tražili napunjene lavandom, pa su 2008. zasadili prvu plantažu. Danas ih imaju četiri i uzgajaju četiri različite sorte: hibridnu hvarsku budrovku, hibridni španjolski grosso, Hidcote Blue i začinsku, jestivu Munstead. Ponudu su proširili (iako u manjem volumenu) na sapune i aromatične soli za kupanje.
OPG Irena Vozdecki
Njihov proizvodni lanac započinje organskom sadnjom, a završava se punjenjem vrećica i distribucijom, većinom B2B modelom, a dio prodaju putem Amazona, uglavnom u SAD. Pitali smo ih postoji li interes za ekološke proizvode kod ljudi. "Na internetu postoji; u stvarnosti – svi traže najjeftinije moguće rješenje," govore nam supružnici.
Turisti dolaze na plantaže, ali neformalno. "Nikad nismo naučili kako to monetizirati," priznaju, ali dodaju da ih ljudi često označavaju na fotografijama ili videima na društvenim mrežama, pa tako i drugi dođu do njih. Ipak, znalo se dogoditi da zbog najavljenih grupa ne poberu lavandu na vrijeme jer ima relativno kratak cvat, pa su imali, kako kažu, podbačaje.
OPG Irena Vozdecki
Pokušaj pokretanja kampa 2019. srušila je pandemija, a danas čekaju hoće li kćeri nastaviti posao. Lavanda im je ljubav, ali i izvor stalne financijske napetosti. Vide potencijal u razvoju industrije jer bi Hrvatska mogla biti "mala Provansa", osobito na Jadranu, zbog mnoštva turista. "Nažalost, na Jadranu su shvatili da je jednostavnije prodati gotov proizvod nego mučiti se i riskirati sa sadnjom plantaža."
OPG Irena Vozdecki
Lavanda na slavonskoj ravnici
Od Hvara, preko Kutine do Slavonije i Baranje – OPG Lavanderko lavandu uzgaja s jasnom strategijom: održivi rast, ekološki pristup i izravna komunikacija s kupcima. Njihovo glavno polje nalazi se u blizini Dalja, s pogledom na Vukovarski vodotoranj i slavonske ravnice.
"Od početka smo znali - ovo je spoj prirode i tržišta. Naša je vizija bila život i rad u sinergiji sa zemljom, slobodni, neovisni, na svježem zraku, okrenuti zdravijem i održivijem načinu života," rekao nam je Antonio Kurević, vlasnik Lavanderka.
Proizvod OPG-a Lavanderk0
Uzgaja pet sorti, svaku za određeni tip prerade i potrošača. Nudi ulje lavande, hidrolate, suhe buketiće, mirisne vrećice, sadnice lavande i kozmetičke pripravke, a ponudi je dodao i eko-jastučice za oči ispunjene lavandom te ručno izrađene vijence.
Strategija razvoja: 'VIP' odnos i brendiranje
U ovom OPG-u s kupcima pokušavaju izgraditi ‘VIP odnos’ putem sajmova, specijaliziranih trgovina i društvenih mreža. "Kupci danas žele priču, žele znati odakle dolazi ono što kupuju." Primjećuju pojačan interes za lokalne, prirodne i ručno izrađene proizvode kod stranaca, ali i domaćih ljudi. Turisti im dolaze ciljano na OPG jer žele iskusiti boravak među biljkama na otvorenom prostoru, a ne odmaže ni to što žive na atraktivnom području, nadomak Aljmaša i Vukovara.
Buketi sušene lavande: OPG Lavanderko
Problemi malih proizvođača: nekontroliran uvoz, marginalizacija i sustav na klimavim nogama
Ali i oni osjećaju institucionalni vakuum: "Sustav ne prepoznaje stvarne proizvođače i marginalizira ih. Potpore idu onima koji uzgajaju na papiru, a ne na zemlji. Uvoz nije kontroliran, pa tržište preplave sumnjivi proizvodi, čime se domaćem proizvođaču stvara nelojalna konkurencija."
Udruženje proizvođača lavande? Ne postoji. "A trebalo bi. Da znamo tko proizvodi, a tko uvozi. Da istupimo zajedno na europsko tržište i prestanemo biti samo lokalni entuzijasti," kaže.
Lavanda u zimi i u ljeto: OPG Lavanderko
Turizam koristi lavandu, ali tko pomaže proizvođačima?
Hrvatska turistička zajednica ističe da lavandu koristi u promotivne svrhe za protokolarne poklone, sajmove, društvene mreže, predstavljanja zemlje. "U proizvodnji se posebno ističu otok Hvar, Krk, Lošinj, Istra i dijelovi kontinenta poput Slavonije i Međimurja," poručuju iz HTZ-a. Podršku manifestacijama daju prvenstveno TOP događanjima, dok su lokalne inicijative u domeni županijskih i općinskih zajednica.
No, lavanda u promociji Hrvatske ne bi smjela biti samo kulisa. Ako je već brendiramo, onda moramo i ulagati u one koji je sade. Potrebna je zaštita autohtonih sorti, sustavna podrška OPG-ovima, bolja kontrola tržišta i zajedništvo.
Može li Hrvatska postati Provansa Jadrana?
Svi suglasni: ne ovako. Lavanda ima potencijal, ali samo ako prestane biti isključivo suvenir i postane strateški proizvod. To znači - ulaganje, otkup, organizaciju proizvođača i ozbiljan nastup prema inozemstvu. Dok to ne postane stvarnost, lavanda će ostati ono što već jest: mirisna priča o preživljavanju. Simbol onoga što Hrvatska može biti, ali još nije odlučila postati.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...