Statistike zabrinjavaju: dvije trećine menadžera smatra da su preopterećeni, što može dovesti do sagorijevanja, a čak svaki treći već pokazuje simptome tog sindroma, pokazuje istraživanje Top Workplaces Research Laba.
Prema nekim predviđanjima, 2025. bi mogla biti godina u kojoj će menadžeri početi sve češće pucati pod pritiskom. Digitalna platforma za mentalno zdravlje na radnom mjestu meQuilibrium svrstala je tu pojavu među četiri ključne prognoze za 2025. godinu, uspoređujući slom menadžera s ekonomskim slomom.
"Očekujemo značajan pad mentalnog zdravlja, učinkovitosti i sposobnosti menadžera da budu nositelji promjena", navodi se u izvješću.
Dodaje se da će srednji menadžeri (koji vode timove, ali nisu dio vrhovnog rukovodstva) biti pod većim rizikom od sagorijevanja i odlaska iz organizacija nego članovi njihovih timova. Dodatni izazov je i to što dobivaju manju podršku nadređenih nego njihovi zaposlenici.
Kad te pitaju gdje se vidiš za pet godina, a ti se samo želiš konačno naspavati... | Depositphotos
To predstavlja ozbiljan problem za cijelu organizaciju – zaposlenici koji ne osjećaju podršku nadređenih imaju četiri puta veću vjerojatnost da napuste radno mjesto.
Druga istraživanja potvrđuju ovaj trend. Prema istraživanju Glassdoora, samopouzdanje srednjih menadžera u 2024. palo je na razinu onih na početnim pozicijama, najniže u posljednjih sedam godina. Tome pridonosi sve veći broj zaduženja i smanjenje resursa, dok drugi podaci pokazuju kako su srednji menadžeri sve češće na meti otkaza.
Pozicija sendviča dodatno otežava posao menadžerima – balansiraju između očekivanja vrha i potreba tima. Na njihov stres dodatno utječu velika odgovornost, manjak podrške, previše sastanaka, stalno balansiranje privatnog i poslovnog života te svakodnevno vođenje i komunikacija s timom.
Sve to ugrožava cijelu organizaciju jer su menadžeri doslovno njezina kralježnica, a njihovo psihofizičko stanje utječe na produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika.
Problemi menadžera zapravo su i problemi rukovodstva i HR stručnjaka.
Ravnoteža poslovnog i osobnog života u 2025.? Spreman odletjeti ako stigne malo žešći mail | Depositphotos
Što organizacije mogu učiniti?
Iako je možda prerano reći da je "slom menadžera" glavni simbol 2025., jasno je da su menadžeri pod velikim pritiskom.
Evo nekoliko načina na koje im tvrtke mogu pomoći, (a time i sebi):
1. Psihofizičke pogodnosti
Stručnjaci preporučuju uvođenje pogodnosti koje aktivno čuvaju psihičko i fizičko zdravlje zaposlenika – radionice, edukacije i programi podrške koji pomažu u nošenju sa stresom.
2. Priznanje i motivacija
Svatko želi da mu se trud prepozna. Organizacije bi trebale redovito nagrađivati uspjehe menadžera – kroz bonuse, javna priznanja ili simbolične nagrade. To povećava motivaciju i odanost.
3. Kvalitetna komunikacija
Otvorena i redovita komunikacija između uprave i menadžera nužna je za usklađeno djelovanje. Jasna očekivanja omogućuju menadžerima bolje donošenje odluka. Važno je i slušati njihove prijedloge.
No treba paziti na broj sastanaka – prevelik broj smanjuje produktivnost.
4. Odmor i ravnoteža
Zdrava ravnoteža između posla i privatnog života ključna je za menadžere. Potrebno je osigurati pravo na odmor, uvesti fleksibilno radno vrijeme ili rad na daljinu kada je moguće.
Kolega na slici ne spava, samo razmišlja kako je život ispao potpuno drugačije od onoga što je zamišljao dok je pun entuzijazma popunjavao Excel 2009. godine | Depositphotos
Što menadžeri mogu učiniti sami za sebe?
Stres je prirodan odgovor na izazove i ponekad koristan. No dugotrajni stres ozbiljno narušava fizičko i mentalno zdravlje. Može dovesti do burnouta.
Psihijatrica Marija Đurović ističe nekoliko čimbenika koji osobito pogađaju menadžere:
- konstantno donošenje odluka koje utječu na druge,
- dugi radni dani bez dovoljno odmora,
- donošenje posla kući,
- manjak sna i odmora,
- socijalna izolacija (nužnost skrivanja slabosti),
- perfekcionizam i potreba za kontrolom.
"Sve to povećava rizik za razvoj psihičkih poremećaja, fizičkih bolesti, pada kvalitete rada i života te osjećaja praznine koji se ne može ispuniti postignućima", kaže psihijatrica.
Kronični stres također utječe na hormone i neurotransmitere – snižava razinu serotonina, dopamina, oksitocina i dr., što povećava rizik za anksioznost, depresiju i sagorijevanje.
"Kronični stres, bez obzira na uzrok, dovodi do iscrpljenosti i pada razine dopamina, adrenalina, noradrenalina i serotonina, što posljedično može uzrokovati simptome anksioznosti, anksiozne poremećaje, depresiju, sindrom sagorijevanja te opću tjelesnu iscrpljenost s različitim fizičkim manifestacijama", objašnjava psihijatrica.
Ako se kroničnom stresu pridruži i nedostatak podrške u radnom okruženju, dolazi i do pada razine endorfina i oksitocina, što dodatno povećava razinu stresa. To može dovesti do osjećaja usamljenosti, prepuštenosti samome sebi, nesigurnosti i straha, pojašnjava.
Termin burnout nije nov, skovao ga je 1970-ih američki psiholog Herbert Freudenberger kako bi opisao posljedice jakog stresa i perfekcionizma u zanimanjima koja podrazumijevaju brigu o drugima (doktori, medicinske sestre) | Depositphotos
Ipak, postoje metode kojima se to može spriječiti, a neke od njih uključuju i male, svakodnevne promjene.
Psihijatrica ističe da je važno raditi na:
- izgradnji stabilnog sustava psihološke podrške,
- regulaciji radnog vremena s obveznim slobodnim trenucima tijekom dana,
- edukaciji i informiranju,
- usvajanju navika koje smanjuju razinu stresa (redovita i uravnotežena tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, dovoljan broj sati sna, druženje).
Dodaje i kako je važno na radnom mjestu njegovati socijalno-emocionalnu kulturu koja potiče traženje pomoći i razumijevanje emocionalnih stanja i potreba članova tima.
Ako želimo zdravije radno okruženje, moramo krenuti od onih koji ga svakodnevno održavaju u ravnoteži. Srednji menadžeri često se nazivaju kralježnicom organizacije jer povezuju timove s upravom.
Važno je da i organizacije i sami menadžeri prepoznaju rizike sagorijevanja i zajednički rade na stvaranju boljeg radnog okruženja – temeljenog na komunikaciji i podršci.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...