Koliko ste spremni potrošiti za pronalazak idealnog partnera?

Željela bih upoznati: Visokog, tamnoputog, zgodnog muškarca, s dobrim smislom za humor i dobro plaćenim poslom u stručnim službama. Bio bi to jedan od najčešćih opisa muškarca kakvog bi svaka žena poželjela.

Mlade, slobodne, ambiciozne poslovne žene koji rade u londonskom Cityju preplavljuju inbox takvim zahtjevima Siobhan Copland, koja se bavi spajanjem suprotnih polovica. Svoje 20-e provele su studirajući na visokim sveučilištima i provodile niz noći u uredu.

Do svojih 30-ih mnogi su muškarci i žene izgradili impresivne karijere, ali im ipak nešto nedostaje u životu: ljubav. Nakon što su potrošili puno vremena beskrajno svajpajući po dating aplikacijama poput Hingea, Bumblea i Tindera, ovi muškarci i žene postali su temeljitiji oko odabira partnera s kojim će provesti ostatak života, nego što su bile starije generacije.

Klijenti koji se pojavljuju u Coplandinoj agenciji Cupid in the City, postavljaju joj stroge kriterije oko pronalska partnera. Primjerice, osim izgleda i osobnosti, vrlo je važno pronaći nekoga tko je jednako ambiciozan, osobito za žene.

"Naporno su radili kako bi došli do pozicije u svojoj karijeri, tako da njihov standard postaje viši," rekla je Copland. No, za više zahtjeve i standarde oko pronalska partnera, klijenti su voljni i dobro platiti. Primjerice, jedan klijent joj je ponudio bonus od 25.000 funti ako mu nađe ženu.

Naravno, ne plaćaju svi tolike svote novca za upoznavanje partnera zato što se u 21.stoljeću drastično povećao broj online  aplikacija za spojeve i iz temelja se promijenio način na koji romansa funkcionira.

Paradoks dating aplikacija

Kada je 1995. pokrenuta jedna od prvih internetskih stranica za upoznavanje, Match.com, najbliži ekvivalent današnjem internetskom povezivanju partnera bili su mali oglasi u novinama. Kako su se stranice za upoznavanje širile kroz devedesete i svašta, a potom i prve aplikacije za upoznavanje poput Grindra 2009. godine, postajalo je sve prihvatljivije upoznati nekoga putem online profila. YouGov ističe kako je više ljudi upoznalo svog sadašnjeg partnera online nego preko zajedničkih prijatelja.

Aplikacije pružaju pristup puno širem broju potencijalnih podudaranja, a korisnik ima mogućnost razmotriti stotine potencijalnih spojeva tijekom jedne večeri prevlačenja, što je gotovo nezamisliv broj u usporedbi s brojem ljudi koje možete sresti tijekom noći u pubu ili na druženju kod prijatelja.

Uz modernizirano udvaranje, trebalo bi biti lakše i brže nego ikad pronaći "onog jedinog". No, čini se kako to ipak nije slučaj. Broj opcija može biti nevjerojatan, rekla je Mairead Molloy, psihologinja za veze i direktorica agencije koja nudi usluge za pronalaženje partnera, Berkeley Internationala.

"Online spojevi imaju mnoge prednosti i nedostatke. Glavna prednost je svakako mogućnost brzog upoznavanja ljudi, ali bez prethodne provjere i informacija o partneru. Prebiranje po potencijalnim spojevima i odabir o tom tko je onaj pravi zna biti jako teško", istaknula je.

Prebiranje za potencijalnim podudarnostima je naporno, ali i osjećaj kako si i ti nekome jedna od opcija. "Prolazim kroz faze potpunog brisanja svih aplikacija jer je to zamorno i demoralizirajuće. Stranci su puno oštriji s odbijanjima od bilo koga koga biste sreli u stvarnom životu", rekla je 29-godišnja žena, koja je htjela ostati anonimna.

Dugogodišnji korisnik dating aplikacija, koji je htio ostati anoniman, istaknuo je kako je jasan omjer u korištenju aplikacija za upoznavanje. "Na svakih 100 ljudi s kojima se osoba spoji, deset bi se moglo pretvoriti u spoj. Ali samo jedan od deset navedenih prođe dovoljno dobro da potencijalno preraste u vezu."

"Imao sam oko 400 podudaranja u aplikacijama i bio sam u vezi s njih četiri. Mislim da je to određeno olakšanje u smislu da možete biti u prostoriji sa 100 ljudi i jedan od njih može biti vaša žena ili muž. Bolje je tako nego u stara vremena kada su u selu bila tri čovjeka otprilike tvojih godina, a jedan ti je morao biti partner", zaključio je.

Intrigantno, Copland radi s vrlo sličnim različitim omjerom uspjeha. Od otprilike 5000 prvih spojeva koje je Copland organizirala, proizašlo je otprilike 350 parova.

Molloy je navela kako je imala posla i s klijentima od samo 22 godine, koji su spremni platiti tisuće funti za usluge pronalaženja partnera kako bi izbjegli trošak utrošenog vremena za navedeni omjer uspjeha s pronalaskom partnera. Radni pritisci koji ljudima oduzimaju energiju potrebnu za pregledavanje aplikacija također su dio njezinih klijenata, a dodala je i  kako ima klijente koji rade za Twitter i svi su iscrpljeni količinom poslovnih obaveza.

Problemi spojeva putem aplikacija stvorili su i nove poslove poput trenera i vodiča koji vam obećavaju pomoć. "Možete zaposliti ljude da kritiziraju vaš profil, pišu poruke u vaše ime kao moderni Cyrano i pomažu vam da zavedete svog idealnog partnera."

Društvene promjene koje oblikuju spojeve

Možda je sada trenutak da napravimo korak unatrag i vidimo kako smo došli do ovog trenutnog stanja stvari. Za početak, jasno je da je došlo do velikih promjena u ulogama žena u društvu. Prije 50 godina, 54,6 posto žena u dobi od 16 do 64 godine bilo je zaposleno u Velikoj Britaniji, prema Uredu za nacionalnu statistiku (ONS). Gotovo 50 godina kasnije, udio iznosi 71,9 posto.

Žene su tada rijetko završavale fakultete, čak do mjere da im je bio zabranjen ulazak na većinu koledža na Sveučilištu u Oxfordu. Brojke pokazuju i kako je danas broj žena veći od muškaraca na sveučilištima u Velikoj Britaniji i mnogim drugim zapadnim zemljama.

Možda nije iznenađujuće kako su te promjene imale velike posljedice na to kako se ljudi okupljaju, možda ostaju zajedno ili ne.

"Žene, budući da imaju ovaj neovisni prihod, slobodnije su nego što su bile u prošlosti da odbiju spojeve koji im nisu po volji. Kao posljedica svega ovoga, letvica oćekivanja od muškarca je porasla", rekao je dr. Tomáš Cvrcek, izvanredni profesor ekonomije na UCL-u, gdje proučava učinke demografskih promjena.

Budući da su financijske mogućnosti za žene porasle, mnoge čekaju dulje prije nego što se skrase i imaju mogućnost izbora, što je također jedan od čimbenika koji dovode do kasnijeg vjenčanja heteroseksualnih parova.

Stopa sklopljenih brakova suprotnog spola u 2019. bila je najniža od 1862. godine, prema podacima ONS-a. Prosječna dob za stupanje u brak bila je 34,3 godine za muškarce i 32,3 godine za žene. Za istospolne veze, dobna granica bila je još i veća - 38,1 za muškarce i 33,8 godina za žene.

"Razgovaramo o nekoj vrsti premije, mogu si to priuštiti", rekla je žena u svojim 30-ima koja radi u sektoru financijskih usluga i htjela je ostati anonimna. "Ali ako nemate dobar posao i financijski ste ovisni o partneru, ostat ćete u vezi čak i ako neke stvari ne funkcioniraju. Imam privilegiju da mogu otići", dodala je.

Možda se čini grubo govoriti o romantici u istom ruhu kao i o statistici, ali istina je kako se ljubav barem djelomično može razumjeti pomoću brojeva. Ispod nesvjestica i slomljenog srca, brojevi nam mogu pomoći da shvatimo kako pronalazimo ljubav i zašto ponekad ne pronađemo.

To je upoznavanje novih potencijalnih partnera, kroz brojeve.