Područje veličine Švicarske, izgrađeno od zaštićenog drveća. To je plan koji kuje grupa od šest kompanija koja uključuje najvećeg svjetskog proizvođača celuloze Suzano i španjolskog bankarskog diva Santander. Točnije, predlažu sadnju i očuvanje ukupno četiri milijuna hektara drveća u iskrčenim dijelovima Brazila, financirajući projekt prodajom kredita za kompenzaciju ugljika na dobrovoljnom tržištu.
Uključene tvrtke, Suzano, Santander, brazilska banka Itaú, nizozemska Rabobank, brazilska rudarska tvrtka Vale i brazilski proizvođač mesa Marfrig , stvaraju novu tvrtku pod nazivom Biomas, koja će započeti identificiranjem područja koja su pretrpjela krčenje šuma, uključujući Amazonu, prašumu Mata Atlântica i područje savane Cerrado. Svaki partner će uložiti 20 milijuna brazilskih reala (3,8 milijuna dolara).
Biomas se planira osloniti na iskustvo brazilskih tvrtki koje već vode velike farme eukaliptusa. Suzano i njemu slični, na primjer, sade više od milijun stabala eukaliptusa dnevno, iako se mnoga kasnije poberu. Do 2025. grupa očekuje početak zapošljavanja radnika i osnivanje rasadnika u kojima će se saditi sadnice prije prelaska na polja. Cilj im je posaditi više od dvije milijarde autohtonih stabala na dva milijuna hektara, dok ulažu u očuvanje još dvaju milijuna hektara autohtonih šuma. Očekuje se da će radovi trajati 20 godina.
Amazona, krčenje šuma doseglo je rekordnu razinu u prvoj polovici 2022. | Bloomberg
Tema deforestacije se opetovano pojavljivala u prvom tjednu COP27 jer neke klimatski osjetljive zemlje zahtijevaju ograničenja proizvoda koji ga uzrokuju, a druge traže naknadu za zaštitu vlastitih šuma. Amazona, gdje je krčenje šuma doseglo rekordnu razinu u prvoj polovici 2022., jedna je od glavnih klimatskih prekretnica u svijetu, što stvara hitnu potrebu za rješavanjem problema. Znanstvenici kažu kako bi sadnja bilijuna stabala više mogla dramatično smanjiti emisije, a postoji nekoliko obećanja za postizanje tog cilja, uključujući inicijativu Svjetskog ekonomskog foruma za bilijun stabala i Bonnski izazov, obvezu više zemalja i kompanija zasaditi 350 milijuna hektara drveća do 2030.
No uzgoj ovih farmi i provjera da one čine razliku u borbi protiv globalnog zatopljenja neće biti laki. Neka stabla nikada ne sazru, pa čak ni ne uspiju u zemlji. A inicijative velikih razmjera zahtijevaju pravu mješavinu otpornih vrsta i odgovarajuću zaštitu od agrošumarstva, kao i pravedan izbor lokacija. Drugi su pokušali i nisu uspjeli zaobići te izazove, u nekim slučajevima potkopavajući širi integritet kompenzacije ugljika. Jedna studija o Bonnskom izazovu, na primjer, otkrila je da će se većina založenog područja koristiti za monokulturne šume ili agrošumarstvo, a ne za obnovu.
Biomas očekuje svoj projekt financirati prodajom ugljičnih kredita, a nastoji ostvariti dobit na šumarskim projektima. Nejasno je koliko skupina točno očekuje da će inicijativa koštati. Prema jednoj studiji koju su vodili WRI Brasil i The New Climate Economy, obnavljanje 12 milijuna hektara šuma u najugroženijim područjima u Brazilu koštalo bi najmanje 19 milijardi reala (3,5 milijardi dolara). Ovisno o lokacijama koje Biomas odabere, to bi samo njegove ciljeve pošumljavanja moglo dovesti do cijene od blizu 500 milijuna dolara.
.webp){kind=icon}
