Opisati suradniku ili prijatelju kako da ti zabije nož u leđa, napisati na fakturu eure umjesto kuna, vjerovati intuiciji, a ipak se poskliznuti na nju, sve su to sažeci životnih i poslovnih pogrešaka poduzetnika koji su sudjelovali na konferenciji Beep Up u srijedu u zagrebačkom HUB385.
Lajtmotiv te 100 posto iskrene konferencije koju je organizirao stručnjak za employer branding Emanuel Stojanov bio je "poduzetnički je griješiti", a svojim je ispovijestima desetak hrvatskih poduzetnika pokazalo da je to doista tako.
Osnivač Cinnamon Agencyja Mladen Šimić suradniku je doslovno opisao kako da ga prevari kada je pokretao svoj prvi biznis s rješenjem za zapetljane slušalice why knot? Vjerujući svojem novom poslovnom suradniku koji mu je trebao izraditi prototip proizvoda, podijelio je s njime previše informacija. Rekao mu je kako ne može u potpunosti zaštititi svoj izum te mu u detalje objasnio razliku između patenta i zaštićenog dizajna.
Čitaj više
Gajšak: O neuspjehu treba otvoreno pričati dok god to ne šteti tvrtki
Stvaranje dojma da su svi perfektni i da ne griješe je kontraproduktivno, čak i u biznisu.
30.09.2022
Investitori nam otkrivaju što startup mora imati da bi dobio njihov novac
Četiri investitora, Stevica Kuharski, Božidar Pavlović, Nenad Bakić i Jure Mikuž otkrivaju koji su im kriteriji presudni.
12.09.2022
Recesije dolaze i prolaze, ali startupima u regiji bit će sve bolje
Pad očekivan na tržištu kapitala ne bi trebao utjecati na startup scenu jer kapitala ima, rekao je osnivač VC fonda Fil Rouge Capital.
06.09.2022
"Rekao sam mu doslovno kako će me prevariti. Pokušao je prodati svoj proizvod mom klijentu, ali sam od izvora iz te tvrtke doznao da me pokušava izgurati", ispričao je Šimić. Iako priznaje da je bio naivan, i dalje smatra kako se vjera u ljude isplati. Takvo mišljenje dijeli i Josipa Maslać Petričević, osnivačica i direktorica Naftaline koja se specijaliziranja za šivanje korporativne odjeće.
Čak i unatoč tome što joj je zbog povjerenja u životnog partnera kuća umalo završila na bubnju. Čak i unatoč gorkom iskustvu s poznanicom kojoj je pomogla i odala joj sve tajne biznisa, a koja je na kraju iznevjerila njezino povjerenje i otela joj klijenta ponudivši mu 10 posto niže cijene.
Bilo je u njezinoj karijeri i skupih pogrešaka, jednom je imala veliku narudžbu za uniformi za lanac od 11 hotela na Jadranu. Triput je platila troškove njihove izrade kooperantima, ali uniforme nisu došle. "Lojalnost i partnerstvo, u svom lancu morate imati korektne partnere kojima vjerujete", poručila je.
Na tom je tragu savjet ponudio i Šimić koji je istaknuo kako odnos s klijentom treba početi graditi kroz manje poslove. "Bitno je stvoriti povjerenje, onda se može razviti veći posao. Kad radite s novim klijentima, pogotovo ako su, kao u našem slučaju u pitanju međunarodni klijenti koje teško možete provjeriti, ne možete znati jesu li dostojni povjerenja i vrlo ste izloženi ako odmah uđete u veliki posao."
Izloženost ne mora uvijek biti produkt vanjskih faktora. Nekad se poduzetnici sami izlože. Serijski poduzetnik Ognjen Bagatin ispričao je kako je zbog velike vizije i zanemarivanje detalja kao što je računovodstvo, u izgradnji biznisa nabio dug od više od milijun kuna koji se u jednom trenutku i utrostručio. "Dugovi su bili super edukacija. Ja to volim zvati kao svoj dodatni i jako skupi MBA, ali bez grešaka, nema uspjeha", konstatirao je te naveo kako se unatoč dugogodišnjem iskustvu još bori s istom greškom, nedostatkom delegiranja.
Ispričao je i kako nakon kupovine jako skupog uređaja za polikliniku, koji mu se svidio, ali na kraju nije pružio nikakvu financijsku prednost, ništa ne radi bez blagoslova struke.
Također, u poslu je iznimno bitno poslušati onaj unutarnji glas. Ako ne slušamo intuiciju i ne slijedimo svoje vrijednosti, projekti neće polučiti željeni uspjeh.
"Ako pričate s nekime o suradnji i osjetite da nešto ne štima, ne idite u to", napomenula je osnivačica Women in Adria Ivana Matić. Dodala je i kako je velika greška za razvoj biznisa čekati savršeni trenutak. Tako je i ona nedavno odlučila proširiti svoje projekt Women in Adria i na Bosnu i Hercegovinu.
Osnivač CircuitMessa Albert Gajšak nije puno čekao, pokrenuo je biznis s 18 godina, ali zato su mu se dogodile tipične početničke greške. Neiskustvo je kompenzirao defenzivnim ponašanjem, a nije mu bilo lako ni upravljati poslom s obzirom na to da nije bio autoritet poznanicima koje je u početku zaposlio. Na financijski bolan način naučio je i kako odrediti cijenu proizvodu, a s vremenom je shvatio da kritike i komentare ne treba shvaćati kao osobni napad.
Sve što radiš drugačije i što je karakteristično za tebe pomaže u izražavanju autentičnosti bez koje se ne može stvoriti osobni brend, zaključak je panela na kojem su o moći umrežavanja i izgradnji osobnog brenda govorili kreatorica sadržaja i vlasnica Media Scene Ena Rajić, osnivač i direktor Sorbel Groupa Vedran Sorić i serijska poduzetnica Kristina Ercegović.
Najskuplja pogreška
Griješiti se može na puno, puno načina, ali možda je i najskuplji napravila Tana Zimmermann, suosnivačica i direktorica online trgovine Bazzar.hr, odnedavno i Bazzar.rs. U žurbi je potpisala račun na kojem je netko zabunom umjesto 60 tisuća kuna napisao 60 tisuća eura. Nitko to nije primijetio i puno precijenjena roba je zajedno s računom otišla na carinu. Platili su za to deseterostruko veći porez na dodanu vrijednost nego što roba vrijedi i još uvijek čekaju rješenje problema.
Zanimljivo je što to nije jedina greška povezana s brzinom koju je Zimmermann u srijedu spomenula. Prisjetila se i kako su ona i brat, čim su dobili ideju, išli otvarati tvrtku. "Bilo je sve još na razini ideje. Morali smo plaćati računovođu, namjestili smo ured, uzeli smo pozajmicu da si možemo isplaćivati plaće. Dakle, imali smo troškove, a prvih godinu dana nismo imali nikakvih financijskih mogućnosti, nismo mogli zaraditi nijednu kunu dok platforma nije bila spremna za rad. Razmislite kad je pravi trenutak da se zaista otvori firma", upozorila je.
Ispričala je i kako su iz želje da im posao raste brže i nesigurnosti da to doista mogu postići samostalno angažirali agenciju. Uložili su mnogo novca, a rezultati su bili daleko od očekivanih. "Odlučila sam sama voditi digitalno oglašavanje. Trošili smo isti budžet kao agencija, a promet nam je eksplodirao. Tada je Bazzar počeo rasti. Shvatili smo da nitko ne može znati naš biznis bolje nego mi te da nitko neće imati veći angažman nego mi. Prekretnica je bila kad smo shvatili da nismo mi tako glupi, kad smo počeli vjerovati u sebe", zaključila je.