Europska populacija sisavaca, poput dabrova (Castor fiber) i bizona (Bison bonasus), te ptica, poput bukoča (Pandion haliaetus) i bjelolice guske (Branta leucopsis), oporavlja se nakon desetljeća uspješnih inicijativa za očuvanje.
Većina od 50 vrsta koje neprofitna organizacija Rewilding Europe prati povećava se i širi na nova područja diljem kontinenta, navodi se u njihovu najnovijem u utorak objavljenom izvješću naslovljenom "Povratak divljih životinja u Europu 2022.". Nalazi su u suprotnosti s krizom bioraznolikosti koja se odvija na globalnoj razini, dok deseci vrsta nestaju, a stotine se smanjuju. Izvještaj pruža nadu.
"Divlji svijet i priroda mogu se oporaviti ako donesemo ispravne odluke, ako dopustimo da se to dogodi", rekao je izvršni direktor Rewilding Europea Frans Schepers. "Ovaj povratak treba promatrati iz perspektive prošlosti kada smo imali puno veće brojke, tako da je ovo tek početak oporavka."
Globalno rastuće emisije stakleničkih plinova i ljudske aktivnosti poput ribolova, lova i krčenja šuma uništavaju ekosustave i ugrožavaju opstanak biljaka i životinja. Gubitak bioraznolikosti gori je nego se dosad mislilo, prema velikoj znanstvenoj studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Ecology and the Environment u srpnju, s otprilike trećinom globalno ugroženih ili izumrlih vrsta od 2015.
Divlje se životinje u Europi stoljećima love, dok su urbani razvoj, zagađenje i velika infrastruktura desetkovali staništa i pridonijeli smanjenju populacije. Europska unija (EU) je očuvanje i obnovu prirodnih staništa i divljih životinja učinila ključnim dijelom svoje strategije za borbu protiv klimatskih promjena, šumskih požara i izbijanja bolesti. EU do 2030. godine planira potrošiti 20 milijardi eura godišnje na očuvanje biološke raznolikosti.
Vrste koje se sada napokon oporavljaju zaštićene su zakonima koji štite njihova staništa, brane lov i kažnjavaju trovanja, rekao je Schepers. Programi usmjereni na oporavak određenih vrsta ili nastojanja da se stvore koridori između različitih prirodnih područja također pomažu.
Euroazijski dabar se najbrže oporavio, njegova je populacija od 1960. porasla za više od 16 tisuća posto. Najveći biljojed na kontinentu, legendarni europski bizon gotovo je izumro u divljini, ali nakon zaštite u 2020. je zabilježeno 6819 jedinki. Divlji bizon prisutan je u Bjelorusiji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji i Ukrajini.
Pirenejski ris (Lynx pardinus) | Bloomberg
Pirenejski ris (Lynx pardinus), jedna od najugroženijih vrsta mesoždera u svijetu, vraća se na Pirenejski poluotok, s procijenjenom populacijom od preko 1100 u 2020. Upravljanje staništem i programi reintrodukcije pomogli su spasiti predatora koji bi inače izumro, pokazalo je istraživanje navedeno u izvješću.
Sivi je vuk (Canis lupus) u samo 40 godina ponovno kolonizirao veći dio svojeg prethodnog područja rasprostranjenosti duž talijanskih Apenina i Padske nizine, a njegova prisutnost zabilježena je u gotovo svim europskim zemljama. Populacija se od 1965. do 2016. povećala za više od 1800 posto, a u Europi je 2018. bilo najmanje 17 tisuća vukova.
Sve veća prisutnost vukova i drugih velikih grabežljivaca poput smeđeg medvjeda (Ursus arctos) izazvala je napetosti s ljudima koji su najviše u kontaktu s prirodom. Pastiri se, na primjer, trebaju prilagoditi jer su stada nekada mogla ostati nečuvana, rekao je Schepers.
"Više ne možemo ostaviti ovce same po noći jer su se grabežljivci vratili, pa ih treba držati unutra i zaštititi", rekao je. "Događa se tranzicija koja ne dolazi bez problema, ali imamo stotine primjera gdje je suživot funkcionirao."
Među vrstama analiziranima u izvješću, šest vrsta ptica – uključujući orla krstaša (Aquila heliaca) – povećale su svoju populaciju. Populacije čakora (Oxyura leucocephala), sredozemnog galeba (Ichthyaetus audouinii) i nekih euroazijskih risova još uvijek opadaju, unatoč nedavnom oporavku od najnižeg povijesnog broja.
"Postoji više od 50 vrsta koje su se u posljednjih 50 godina vratile u Europu, tako da možemo vidjeti što je djelovalo", rekao je Schepers. "To pokazuje da se divlje životinje mogu oporaviti ako se poduzmu odgovarajuće mjere."
.webp){kind=icon}
