S početkom konklave i izborom novog poglavara Katoličke crkve, predmet rasprava postale su i vatikanske financije te plaće crkvenih dužnosnika. Prema pisanju talijanskih medija, plaća kardinala koji su boravili u Vatikanu iznosila je između pet i šest tisuća eura mjesečno. Taj iznos primali su kardinali koji su radili u vatikanskim institucijama, poput Dikasterija za evangelizaciju, Dikasterija za nauk vjere i drugih.
Nakon izbora pape Franje, mnogo toga se promijenilo. Pokojni papa uveo je smanjenje plaća za mnoge vatikanske dužnosnike, uključujući kardinale. Ako je prosječna plaća vatikanskih kardinala prije pandemije COVID-19 iznosila 5,5 tisuća eura, nakon pandemije uvedeno je smanjenje od 10 posto te su primali oko 4.950 eura mjesečno.
Izgubljeni milijuni Svete Stolice
"Je li novi papa Lav. XIV naslijedio financijsku katastrofu?", pitaju se sada talijanski mediji, jer nije tajna da se Sveta Stolica već neko vrijeme bori s financijskim gubicima. Godine 2022. isusovac Juan Antonio Guerrero Alves, tadašnji prefekt Tajništva za gospodarstvo, izjavio je da je vatikanski proračun zabilježio manjak od 33 milijuna eura, dok su 2021., nakon pandemije, gubici iznosili čak 42 milijuna eura.
Kako će se papa Lav XIV. nositi s financijskim teretom Svete Stolice | Bloomberg
Financijski problemi Svete Stolice uglavnom se pripisuju visokim troškovima održavanja i zaštite svih dragocjenih vatikanskih umjetnina, crkvenih objekata i povijesnih građevina. Zamjera mu se i nedostatak transparentnosti te loše financijsko upravljanje prije dolaska pape Franje. Vatikan je financijski također znatno ovisan o prikupljanju sredstava i donacijama koje se smanjuju, a dodatne gubitke navodno je pretrpio i zbog loših i rizičnih ulaganja.
Kako bi poboljšao stabilnost financijskog poslovanja, papa Franjo je od izbora 2013. godine provodio brojne financijske reforme. Uz smanjenje plaća dužnosnicima i vatikanskim službenicima, nastojao je ukloniti nepotrebna ulaganja u nekretnine, reformirati vatikansku banku, povećati transparentnost financijskih izvješća te poticati odgovornost u općoj potrošnji sredstava.
Tijekom pontifikata pokojnog pape Franje uvedene su i druge mjere za smanjenje troškova u Vatikanu, uključujući smanjenje bonusa i ostalih naknada. Još u studenom 2024. vatikansko Tajništvo za gospodarstvo najavilo je dodatne rezove bonusa, što je u praksi značilo smanjenje mjesečnih prihoda vatikanskih dužnosnika za nekoliko stotina eura.
Povlastice službovanja unutar zidina Vatikana
Kakvoj će politici sada težiti novi papa i kako će se uhvatiti ukoštac s financijskim izazovima? Također se nagađa o visini plaće (ako će je uopće primati), jer je, prema pisanju talijanskog Vanity Faira, imenovanjem za papu izgubio i plaću koju je primao kao kardinal od oko 60 tisuća eura godišnje kao prefekt vatikanskog dikasterija.
Il Giornale izvještava da je papa Benedikt XVI., primao mjesečnu plaću od 2,5 tisuća eura, dok se njegov nasljednik, papa Franjo, odrekao plaće te time poslao snažnu poruku promjena. Uloga Svetog Oca tumači se kao duhovna i pastirska služba, a ne kao zaposlenje za koje bi primao uobičajenu plaću. Za sve papine potrebe poput hrane, smještaja i zdravstvene skrbi brine Vatikan. Također pokriva troškove papinih putovanja i njegove sigurnosti. Prema podacima Il Giornalea, ukupni godišnji troškovi iznose oko 14 milijuna eura.
Lik pape Franje na kovanici centa prije reformi koje su zabranile prikazivanje njegova lika na novcu | Depositphotos
Unatoč težnji za skromnošću, Vatikan ostaje profitabilan brend. Ne radi se samo o donacijama vjernika, već i o sustavnoj monetizaciji papine slike. Od poštanskih marki i krunica do prigodnih kovanica i vjerskih artefakata, sve stvara značajan komercijalni tijek. Također, papine knjige redovito bilježe visoke naklade, a simboličan primjer ostaje i dvostruki CD s krunicom koju je molio sveti papa Ivan Pavao II. (na latinskom, sa sinkronizacijom za inozemna tržišta), izdan 1994. godine. U Španjolskoj je u samo dva mjeseca prodano 60 tisuća primjeraka. Koliki dio prihoda od svega toga zapravo ide Vatikanu, ostaje nepoznato.
Novi papa danas prvi put pred novinarima: 'Razoružajmo riječi da razoružamo svijet'U svojoj prvoj izjavi nakon izbora, novi papa Lav XIV. obratio se medijima i poslao jasnu poruku o svojoj viziji papinskog mandata: komunikacija mora postati oruđe mira, a ne razdora. Citirao je svog prethodnika i njegov posljednji govor povodom Svjetskog dana društvenih komunikacija, u kojem je pokojni papa pozvao na "razoružanje komunikacije" i čišćenje medijskog prostora od mržnje, fanatizma i agresivnosti. Novi poglavar Katoličke crkve dodao je kako svijetu treba komunikacija koja zna slušati i dati glas onima koji ga nemaju. Na prvoj tiskovnoj konferenciji novi papa jasno je dao do znanja da namjerava nastaviti linijom pape Franje, ali s vlastitim pristupom i naglaskom na uključivu i miroljubivu komunikaciju. Izrazio je zabrinutost zbog trenutnih svjetskih sukoba, a u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim izrazio je podršku Ukrajini i pozvao na traženje mirnih rješenja. |
.webp){kind=icon}
