Svi lažu, ali što kada vas uhvate u laži na LinkedInu?

Koliko često pogledate nečiji profil na LinkedInu i cijela priča vam ne djeluje istinito? Moguće da i nije jer čak trećina ljudi na svojim profilima laže. Pa, iako se s godinama nametnuo kao jedna od ključnih platformi za profesionalno predstavljanje, LinkedIn je ujedno postao dom brojnim uljepšanim i lažnim pričama o uspjehu.

Vrhunski stručnjaci, najbolji u svom području, nerealne godine iskustva, prestižne pozicije – tako je jednostavno nahvaliti se na svom profilu. Dodati opis i lentu svog iskustva na profil odradi se u nekoliko klikova, a s obzirom na to da su to informacije s kojima ćemo nekoga zainteresirati za sebe, ne škodi uljepšati ih. Ili? Za razliku od ostalih društvenih mreža, LinkedIn je ona na kojoj vas prate regruteri, potencijalni novi poslodavci, ali i kompanije u kojima ste navodno radili.

Koliko je onda pametno lagati na LinkedInu i provjeravaju li kompanije vaše laži?

Svi lažu…

I LinkedIn i životopisi i razgovori za posao su prilike u kojima ljudi uobičajeno uljepšavaju istinu, ako već ne lažu u potpunosti. Koliko je laganje učestalo pokazuje anketa kompanije LendEdu, prema kojoj 34 posto ispitanika laže na svojoj LinkedIn stranici. To je i dalje manje od 60 posto onih koji lažu u svom životopisu.

No istraživanje pokazuje i da jedan od deset korisnika LinkedIna svoj profil gradi gotovo u potpunosti oko stvari koju nikada nije radio. Također, od onih koji lažu, njih 25 posto laže o datumima radnog iskustva, a 10 posto o poslovima koje su imali.

Provjeravanje istinitosti

Koliko se informacije o vašem iskustvu provjeravaju? Brojni stručnjaci tvrde da - da i upozoravaju da općenito treba biti oprezan oko objavljivanja na bilo kojoj mreži jer je to nešto što poslodavci uzimaju u obzir, iako to ne smiju službeno reći zbog pravila GDPR-a.  

S druge strane Barbara Tkalčević Popić, psihologica i HR konzultantica za razvoj organizacija, timova i ljudi iz tvrtke Creativa, kazala nam je da se informacije napisane u životopisu ili LinkedInu mogu provjeravati, no iz njezinog iskustva provjeravanje podataka koje ljudi napišu na LinkedIn profilima nije uobičajeno.

"Čak nije niti dominantno naglasak na te informacije kroz selekcijski proces koji vodimo za klijente, već je naglasak na baš konkretnim znanjima i vještinama koje ljudi imaju ili u kojoj razini ih imaju već razvijene i postoji li potencijal da ih razvijaju dalje", objašnjava za Bloomberg Adriju.

No dodaje i da, kada njihovi klijenti idu u provjeravanje informacija, to je češće situacija da pročitaju da je osoba radila u određenom poduzeću, poznaju nekoga tko tamo radi, pa ga direktno nazovu da bi dobili neke informacije o kandidatu iz izvora koji si oni smatraju relevantnim.

Što ako ste uhvaćeni u laži?  

Ono što je sigurno, opreza nikad dovoljno. Iz perspektive poslodavca jer svaki korisnik LinkedIna samostalno upisuje svoje iskustvo i navodi kompanije za koje je radio, a iz perspektive korisnika jer nikada ne znate tko će vas i kada provjeriti. Uz to treba imati na umu reputacijsku štetu koju si svatko može napraviti laganjem.  

Što kada kompanije zaista nekoga uhvate u laži? Kada osoba na LinkedInu objavi da je stekla iskustvo u nekoj kompaniji, oni dobiju obavijest o tome. Pa dok neki stručnjaci tvrde da velike kompanije nemaju vremena provjeravati točnost svake objave, manje kompanije to redovito rade. Uhvate li vas u laži, kompanija ili netko drugi može napraviti prijavu putem službenih stranica. U ovom trenutku informacije koje mogu prijaviti se odnose samo na radno i obrazovno iskustvo, no osoba koja laže oko tih informacija može biti isključena s LinkedIna. Pa isplatili se u svemu lagati i uljepšavati istinu? Ostaje na prosudbu pojedinaca.