Proteklog tjedna smo detaljno pretresli ulaganja najvećih domaćih mirovinskih fondova, a u fokusu je bilo i najavljeno poskupljenje energenata. Naime, Vlada ukida subvencije na struju i plin, što će, prema riječima ministra financija Marka Primorca, dovesti do skoka cijena između 10 i 15 posto. Poduzetnici se pak pribojavaju da će taj rast biti puno viši.
Na međunarodnoj sceni tjedan je obilježilo ponovno posrtanje burzi koje su u utorak ozbiljno potonule jer ulagače plaši potencijalna recesija u SAD-u.
Depositphotos
Krenimo od mirovinaca. Dok se u susjednoj Srbiji fokus političko-ekonomske javnosti u posljednje vrijeme dobrim dijelom vrti oko mogućeg rudnika litija, menadžeri fondova najvećeg hrvatskog mirovinskog fonda čvrsto vjeruju u dobru budućnost rudnika zlata. Pokazuju to podaci o stanju investicija AZ fondova krajem lipnja ove godine i usporedba s krajem prošle.
Erste plavi obvezni mirovinski fondovi riješili su se tijekom prvih šest mjeseci dionica Ericssona Nikole Tesle, a ušli su u vlasništvo nekih pomalo neočekivanih kompanija poput tehnološkog diva IBM-a i američkog lanca trgovina elektroničkom opremom Best Buy. Pokazuju to podaci o stanju ulaganja krajem lipnja koje je objavilo Erste društvo za upravljanje mirovinskim fondovima. Također su povećali svoj udio u informatičkoj kompaniji Span.
Raiffeisen obvezni mirovinski fondovi u prvih su šest mjeseci ove godine napravili investicijsku rokadu inozemnog dioničkog portfelja te se riješili udjela u kompanijama poput Siemensa, Intela i Pepsija, a kupili dionice Walmarta, Amazona, proizvođača obuće Crocs te Match grupe pod čijim se krovom nalaze aplikacije za traženje partnera poput Tindera, OkCupida i druge. Investicije u domaće dionice ostale su uglavnom nepromijenjene, pokazuje usporedba izvještaja o stanju ulaganja s kraja lipnja ove i kraja prosinca prošle godine.
Već smo spomenuli da su mirovincima zanimljive dionice Spana, a njih ne manjka na tržištu jer su ih od početka lipnja članovi uprave Spana prodali više od 140 tisuća, odnosno više od sedam posto vlasništva u kompaniji, otkrivaju objave sa Zagrebačke burze. Najnovija takva transakcija provedena je u utorak kad je član uprave Marijan Pongrac prodao 12.132 dionice u blok transakciji vrijednoj nešto više od 600 tisuća eura.
Još jedna kompanija koja je draga menadžerima mirovinskih fondova je Podravka. Zato su naši analitičari detaljno pretresli Podravkinu akviziciju agrara Fortenove. Ta kupovina osjetno je podigla inače nisku zaduženost koprivničke kompanije, ali isplatit će se ako uspiju kvalitetno uklopiti nove tvrtke u svoj veliki sustav.
Kao glavni izazov za Podravku u analitičkom timu Bloomberg Adrije vide integraciju novih kompanija u postojeći poslovni model. Naglašavaju kako je otežavajuća okolnost što Podravka nema iskustva u akvizicijama te veličine, odnosno postintegracijskom procesu velikog broja kompanija u postojeći veliki i kompleksni sistem.
Sudeći po polugodišnjim bilancama najvećih zajmodavaca na domaćem tržištu, nastavlja se zlatno doba bankarskih profita. Dvije najveće domaće banke, Zagrebačka i Privredna, ostvarile su u prvom polugodištu vrlo sličan rast neto dobiti, pokazuju svježe brojke središnje banke. Prema nerevidiranim privremenim podacima, profit Zagrebačke banke u prvih je šest mjeseci porastao 18 posto na 257 milijuna eura, dok je dobit PBZ-a ojačala za 20 posto na 187 milijuna eura.
Nakon što su si poslije izbora povećali plaće za 70-ak posto i razmijenili napade s predsjednikom Zoranom Milanovićem u vezi s tim tko bahatije troši državne resurse, iz Vlade su se odlučili počastiti građane poskupljenjem energenata.
Zoran Milanović | Izvor: Daniel Kasap/Hina
Cijene struje i plina porast će za deset do 15 posto, najavio je u utorak ministar financija Primorac nakon što se već nekoliko dana nagađalo koliko bi energenti mogli poskupjeti radi očekivanog rezanja subvencija.
Prema Primorčevim riječima, subvencije za električnu energiju i plin smanjivat će se postupno, a poskupljenje energenata neće iznositi 30 posto kako se spominjalo.
Možda zasad, no očekuje se još jedno poskupljenje cijene plina u siječnju, poručio je poduzetnik Ivan Miloloža, predsjednik uprave tvrtke Munja, komentirajući Primorčeve prognoze.
Odmah su se oglasili i iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). "Treba pažljivo procijeniti utjecaj eventualnog rasta cijena energije na poduzetništvo, osobito malo i mikro", upozorila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
Energetski konzultant Darko Dvornik podsjeća da je pitanje subvencioniranja nekoga ili nečega uvijek politička odluka i ocjenjuje da bi bilo logično da su cijene za poslovne subjekte povoljnije od cijene energenata za kućanstva.
"To su repovi koji se vuku iz prošlosti, to je anomalija koja je ostala zbog političkog intervencionizma. Cijene su se negdje onda morale preliti, pa su se prelile na gospodarstvo. Logično je da veći kupac plaća povoljniju cijenu. Onaj tko kupuje, primjerice, 100 tona krumpira bi trebao imati jeftiniju cijenu po kilogramu od onoga koji kupuje samo kilogram. Bilo bi dobro da cijene za poduzetništvo budu niže, poglavito za tvrtke koje nešto proizvode", rekao je Dvornik u razgovoru za Bloomberg Adriju.
Depositphotos
Za naš portal se na poskupljenja energenata osvrnuo i energetski analitičar Ivan Brodić. "To nikako nije dobra vijest za industriju, bilo da se radi o obrtnicima ili većim poslodavcima, a s obzirom na izloženost umjetnih gnojiva cijeni plina, niti za poljoprivrednu proizvodnju. Nije dobra niti za kućanstva", smatra.
Brodić očekuje da Vlada pronađe rješenje za teškoće industrije i kućanstava, samo ne kao dosad, napadom na marže distributera, zbog kojih su neki proteklih godina napuštali biznis, niti odsustvom kompenzacijskih mjera, zbog čega je nastao nered na tržištu (poglavito u Zagrebu), a pokrenuta je i arbitraža.
Dok cijena energenata raste, pada potražnja za radnicima na domaćem tržištu. Indeks slobodnih radnih mjesta OVI prošlog je mjeseca pao za 3,5 posto, prema podacima koje je objavio Ekonomski institut, Zagreb (EIZ). Navode kako je OVI indeksa u kolovozu pao nakon rasta u lipnju za 0,4 posto te u srpnju za 1,6 posto.
Što se najvažnijih vijesti iz inozemstva tiče, događaj tjedna svakako je ponovno posrtanje burzi. Crni utorak na američkim tržištima kapitala srušio je glavne indekse. Konkretno, Indeks S&P 500 pao je za 2,1 posto, na oko 5530 bodova, Nasdaq 100 i Russell 2000 su potonuli za više od tri posto, dok je Dow Jones Industrial Average kliznuo za 1,5 posto.
Getty Images/Bloomberg
Ulagači su na oprezu jer ih je već uzdrmao prošlomjesečni pad i pokazao da je američko gospodarstvo krhkije nego što se na prvu čini, iako je inflacija velikim dijelom obuzdana, a od Feda se očekuje smanjenje kamatnih stopa.
Maxim Manturov, voditelj ulagačkih istraživanja u tvrtki za burzovno posredovanje Freedom24, ističe kako se vjerojatnost da će SAD od svibnja 2025. godine upasti u recesiju procjenjuje na 51,82 posto, što označava blago povećanje u odnosu na prethodne projekcije.
Kompanija koja je hit na burzama i doživljava pravi procvat posljednjih par godina, sada se našla na udaru američkih regulatora. Naime, tamošnje ministarstvo pravosuđa poslalo je sudske pozive Nvidiji i drugim kompanijama, tražeći dokaze da je taj proizvođač čipova prekršio antimonopolske propise. Prema pisanju Bloomberga, najnoviji potez vlasti predstavlja eskalaciju istrage ministarstva o dominantnom dobavljaču procesora umjetne inteligencije.
Pomalo u sjeni ostalo je iščekivanje odluke Feda. Referentna kamatna stopa u SAD-u ostat će između tri i četiri posto nakon što Savezne rezerve završe ciklus rezanja kamata, izjavio je Howard Marks iz Oaktree Capital Managementa.
"Fed će se pomaknuti s raspona od 5,25 do 5,5 posto, a kamate će pasti ispod četiri posto. Moj stav je da ćemo ostati na otprilike tri posto. Nećemo se vratiti na nulu, 0,5 ili jedan posto", dodao je.
Predsjednik Fed-a Jerome Powell | Bloomberg Mercury
Većina analitičara i ekonomista vjeruje da će Fed ovog mjeseca početi smanjivati kamatne stope. S druge strane, ne slažu se svi oko toga kojom će brzinom to ići. Neki smatraju da će američka središnja banka u rujnu sniziti kamate za 50 baznih bodova, dok drugi vjeruju da će se odlučiti za smanjenje od četvrt posto.
Za kraj ćemo se osvrnuti na maloprodaju u eurozoni koja je u srpnju bila u blagom padu, objavio je Eurostat. Da situacija ne bude gora, brinu se prvenstveno hrvatski potrošači. Naime, na godišnjoj razini je rast trgovine na malo u Luksemburgu iznosio 10,3 posto, a na drugom mjestu bila je Hrvatska s rastom od 7,9 posto. Na mjesečnoj razini Hrvatska je lider po rastu s brojkom od 2,9 posto, a slijede Austrija i Slovačka s po 1,8 posto. Zanimljivo, tu se najveći pad dogodio baš u Luksemburgu, od 2,1 posto.
.webp){kind=icon}
