Jedna od najstarijih i najprepoznatljivijih obilježja pariškog horizonta ponovno će se uzdići.
Zvonik Notre-Dame de Parisa, koji je izgorio i dramatično se srušio tijekom velikog požara 2019. godine, trenutno se obnavlja. To predstavlja simboličnu prekretnicu u gotovo 900 milijuna dolara vrijednom projektu obnove te gotičke katedrale koji se napokon bliži kraju.
Unatoč nizu velikih poteškoća u tom projektu koji je bez presedana i po opsegu i po dizajnu, ponovno otvaranje najposjećenijeg zdanja u Europi koje je prije požara privlačilo oko 12 milijuna posjetitelja godišnje, planirano je za 8. prosinca 2024. godine. To znači da se neće uspjeti otvoriti uoči Olimpijskih igara 2024. godine u Parizu, kako je priželjkivao tamošnji predsjednik Emmanuel Macron.
Čitaj više
Dom Sergea Gainsbourga u Parizu otvoren je za javnost
Sam muzej dom je za predmete, umjetnička djela, namještaj, fotografije, dokumente i odjeću koja je pripadala umjetniku.
30.09.2023
Hrvati godišnje doniraju 70 milijuna eura u dobrotvorne svrhe
Hrvatska ima potencijal za značajno povećanje društvenog utjecaja.
28.09.2023
Može li se u Parizu popiti kava za jedan euro?
U samo 10 godina broj kafića koji nude kavu po pristupačnoj cijeni je više nego prepolovljen.
06.08.2023
Kuća priča u Parizu potiče ljubav prema čitanju od malih nogu
Prostor od 130 četvornih metara ujedinjuje književnost i igru kako bi djeca razvila ljubav prema čitanju.
25.07.2023
Do kraja ove godine, ako sve bude išlo prema planu, bit će dovršena jedna od najvažnijih faza obnove zgrade – postavljanje okvira od čvrstog hrastova drveta za visoki zvonik. Radi se o preciznoj izvedbi koja kombinira moderne i srednjovjekovne građevinske metode, a ključna je za obnovu jednog od najvažnijih centara katolicizma u Francuskoj.
Posjetitelji na manifestaciji Dani europske baštine | Bloomberg
"Sada smo uvjereni da možemo isporučiti projekt na vrijeme", kaže Philippe Jost, novi direktor organizacije Rebâtir Notre-Dame de Paris koja nadgleda projekt. "Ali znamo da će stvari poći po zlu. To je svakodnevna borba."
Požar koji je uništio dio Notre-Dame de Parisa u noći 15. travnja 2019. godine šokirao je Francusku i privukao pozornost gledatelja diljem svijeta. Macron je obećao obnovu 860-godišnje državne katedrale posvećene Gospi koristeći donacije koje su pristizale, uključujući i one od nekih od najbogatijih građana zemlje. Obnova je testirala lokalno umijeće i pružila smjernice koje bi mogle duboko promijeniti filantropsku tradiciju zemlje.
Iako su povijesni značaj i globalna slava katedrale privlačili pažnju javnost tijekom tog pothvata, veliki financijski doprinosi od moćnih milijardera, međunarodnih donatora i korporacija zapravo su zakomplicirali upravljanje tim ogromnim zadatkom.
Donatorski odbor od 21 člana nadgledao je radove i uključivao predstavnike Bernarda Arnaulta, drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu i vlasnika luksuznog carstva LVMH, Françoise Bettencourt Meyers, nasljednicu bogatstva L'Oréala i najbogatiju ženu, Françoisa Pinaulta, osnivača Keringa, te izvršne direktore velikih francuskih kompanija poput naftnog giganta TotalEnergies, Sanofi i BNP Paribas. Za stolom su također sjedili šefovi različitih dobrotvornih organizacija, uključujući Friends of Notre-Dame de Paris, koja je dosad donirala više od 21 milijun dolara, većinom od američkih donatora.
Prikupljeno je 846 milijuna eura, a 70 posto tog iznosa dolazi od četiriju donatora | Bloomberg
Obnova Notre-Dame nije prošla bez kontroverzi. Na početku je postojao snažan otpor od arhitekata, megadonatora i zakonodavaca prema Macronovu pozivu za kreativnim, suvremenim dizajnom novog zvonika. Bio je prisiljen povući se, a zvonik u nastajanju je precizna rekreacija verzije iz 1859. godine koju je izradio Eugène Viollet-le-Duc, a koja je zamijenila originalni gotički zvonik. Unutar katedrale, prozori od obojenog stakla očišćeni su i osvježeni bojama kao dio restauracije koja se također pozabavila skulpturama zida iz 14. stoljeća.
"Dodat ćemo malo sjaja", rekao je pozlaćivač nanoseći zlatne listiće na neke umjetnine na javnom događaju u rujnu koji je bio namijenjen predstavljanju lokalnih obrtnika koji rade na lokaciji.
Posjetitelji gledaju vodorigu izloženu tijekom manifestacije Dani europske baštine | Bloomberg
Kašnjenja su također nastala zbog dugotrajnog čišćenja olovnih ostataka iz požara koji su predstavljali rizik od trovanja te odluke o provođenju arheološkog iskopavanja unutar katedrale. Radovi su bili obustavljeni u kolovozu jer je direktor projekta general Jean-Louis Georgelin poginuo u nesreći tijekom planinarenja. Također je produljen vremenski okvir.
Ponovno otvaranje katedrale krajem 2024. označit će skori završetak unutarnjih radova, ali skele će ostati izvana i obnova u okolici se očekuje do 2028. godine.
Iza kulisa, francuski nacionalni revizor Cour des comptes je odmah nakon požara počeo nadgledati obnovu i praćenje prikupljenih 846 milijuna eura, što je rekord za francusku filantropiju i odražava doprinose od 340 tisuća donatora iz 150 zemalja. Sud je dosad objavio dva sveobuhvatna izvješća koja su otkrila neke napetosti.
Na početku, korištenje sredstava "nije bilo dovoljno transparentno" i organizatori nisu uspostavili proračun i odgovarajuće kontrole. Prošlo je više od godinu dana prije nego što su odbori sazvani kako bi nadgledali radove i donacije.
Propusti su prijetili "narušavanju povjerenja javnosti", upozorio je revizor. Također je opisao pokušaje donatora da se miješaju u donošenje odluka i unajmljuju vanjske stručnjake za smanjenje troškova. U intervjuu je Jost rekao da su neke od tih kritika riješene te da su odnosi s donatorima dobri.
Stolari demonstriraju na manifestaciji Dani europske baštine | Bloomberg
Neriješeno je što učiniti s vjerojatnim viškom sredstava. Trošak zaštite katedrale nakon požara i popravka štete iznosit će otprilike 700 milijuna eura, postavljajući pitanje unutar odbora donatora o tome mogu li se doprinosi koristiti za preostale radove koji se procjenjuju na dodatnih 170 milijuna eura, a uključuju opsežne vanjske popravke.
Istraga o uzroku požara još uvijek traje, iako se gotovo sigurno isključuje mogućnost da je podmetnut. Umjesto toga, izvješća ukazuju na izrazito neprikladne sigurnosne mjere u katedrali i vjerojatnost da su iskre na krovu, možda uzrokovane nepažnjom izvođača radova, brzo izazvale požar koji je u potkrovlju zahvatio drvene grede iz 13. stoljeća, poznate kao "šuma". Nakon požara, isti izvođači su brzo ponovno angažirani za obnovu, a timu je dodano još više izvođača, kako je rekao revizor, proširujući tim na otprilike 100 tvrtki i 500 radnika.
Vlasti obećavaju da 14 milijuna posjetitelja, za koje se očekuje da će pohrliti u katedralu u prvoj godini nakon otvaranja, neće morati strahovati za sigurnost. Tijekom Olimpijade, budući da će zgrada još uvijek biti zatvorena i djelomično prekrivena skelama, posjetitelji će moći vidjeti izložbu virtualne stvarnosti o projektu i izložbu fotografija usmjerenu na tijek umjetničkog rada.
Philippe Villeneuve, glavni arhitekt projekta | Bloomberg
Za Philippa Villeneuvea, glavnog arhitekta Notre-Damea, protekle su godine bile izuzetno zadovoljavajuće i ponekad bolno frustrirajuće.
"Živimo u društvu koje se boji svega", kaže. "Jako smo se udaljili od smjelosti obrtnika koji su stoljećima gradili takve crkve bez inženjera, nadzornih odbora i osiguravajućih društava. Ne možemo više raditi neke stvari koje su oni radili, i to mi je žao."
Odluka da se masivni luster koji je u gotičkom stilu dizajnirao Viollet-le-Duc ne vrati ostaje njegovo najveće razočaranje. "Želio sam potpunu obnovu", kaže Villeneuve. "Kler je odlučio drugačije i ne razumijem zašto. Zbog toga se najviše kajem." (Svjetiljnjak se sada nalazi u bazilici Saint-Denis.)
.webp){kind=icon}