Proračun se puni kao nikad, trgovci žive na dobavljačima, lijekova nema

U tjednu iza nas aktivno se pričalo o tome koliko je stvarna i ozbiljna nestašica lijekova, ali nismo dobili baš utješne riječi od šefa Plive. Inflacija naša svagdašnja svima je u ustima, nekima opravdanje, nekima dobra izlika. E zato možemo konstatirati da trgovački lanci u regiji žive na račun dobavljača. Kako? Zahvaljujući našem analitičkom centru i njihovoj iscrpnoj analizi maloprodajnog tržišta.

Problem nestašice lijekova tema je o kojoj se u farmaceutskim krugovima, ali i izvan njih uvelike priča. Farmaceutska industrija ovisna je o aktivnim farmaceutskim supstancama čija je proizvodnja koncentrirana na tržištu Kine i Indije. Dugotrajne i stroge COVID-19 mjere u Kini utjecale su na proizvodnju farmaceutskih supstanci i dovele do poteškoća u nabavi. Osim toga, kompanije svih industrija, pa tako i farmaceutske, suočile su se s rastućim cijenama prijevoza (oceanskog, zračnog i cestovnog), energenata i rada. Predsjednik uprave Plive Mihael Furjan kaže da će bez usklađivanja s inflacijom doći do novih nestašica. Izbor je dakle ili nestašica ili veće cijene?

Jer, kaže, javnost ne zna da nemamo inflacije kod lijekova na recept. "Ne tražimo mi da se dižu cijene 10 ili 15 posto, ali bismo htjeli da se na one najjeftinije lijekove omogući da se korigira cijena za barem dio inflacije".

A ista ta inflacija je kućanstvima u svijetu pojela bilijune, no čini se kako su hrvatski novčanici imuni. U Hrvatskoj je financijska imovina kućanstava nastavila rasti za mršavih dva posto. Mršavi plus možda možemo zahvaliti najvećim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i susjednim nam zemljama jer oni žive na račun svojih dobavljača. Bloomberg Adrijini analitičari objašnjavaju da, gotovo bez iznimke, veliki trgovci u regiji imaju negativni neto radni kapital, što je posljedica tzv. negativne konverzije gotovine i "indicira da se poslovanje u naravi financira pomoću dobavljača". Konverzija gotovine mjeri koliko se brzo inventar pretvara u novac, odnosno prihode.

Kad je ta mjera pozitivna, znači da trgovci nabavljaju robu, stave je na police gdje ona čeka prodaju, a oni u međuvremenu nabavku te robe plate dobavljaču. Tek nakon toga ostvaruju prihode od njene prodaje potrošačima. Kad je ta mjera negativna, to znači da se roba prodaje brže nego što je oni plaćaju dobavljačima, a to de facto znači da trgovcu dobavljači djelomično financiraju poslovanje pošto trgovac još u međuvremenu ostvarene prihode može koristiti i za druge svrhe prije nego što dobavljaču plati samu robu.

Oliver Bunic/Bloomberg

Što se iduće godine tiče, naš analitički tim očekuje ubrzavanje osobne potrošnje u Adria regiji, što će značiti i bolje dane za lokalne trgovačke lance. Šoping, izgleda, ipak ne izlazi iz mode, kao ni strani radnici kojih je u Hrvatskoj sve više. U prvih devet mjeseci ove godine izdan je rekordan broj radnih dozvola za strance te je već premašena cijela 2022. godina.

Cvate nam i država. U prvoj polovici 2023. prihodi državnog proračuna rasli 30 posto. Konkretnije, ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznose 13,7 milijardi eura, a višak državnog proračuna iznosio je 556 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a. Možda da se taj višak ubaci u kasicu za digitalizaciju jer smo u njoj zapeli na pola puta između Baščanske ploče i umjetne inteligencije? U državnim se institucijama više ne čude kad tražite adresu elektroničke pošte, priopćenja novinarima više se ne šalju faksom, a brojni skandali otkriveni proteklih godina pokazuju da su čak i menadžeri državnih kompanija i njihovi politički pokrovitelji, tradicionalno imuni na bilo kakav napredak, vjerno prigrlili aplikacije za komunikaciju na svojim pametnim mobitelima i bez suzdržavanja na njima ostavljaju dokaze o muljažama.

Bliži smo prosjeku Unije kad se radi o udjelu kompanija koje koriste usluge u tzv. oblaku. Na razini cijelog EU-a te je usluge koristilo 41 posto tvrtki, a u Hrvatskoj ih je bilo 39 posto, što je istovremeno koji postotak manje nego u Njemačkoj ili Austriji, ali opet više nego u Španjolskoj ili Francuskoj.

IT vještine su nam solidne, kao i dobit, koja je najveća kod poduzetnika iz Zagreba, Zadra i Rijeke. Neki su se proširili i preko bare, pa je tako hrvatski gaming cafe Friendly Fire otvorio prvu franšizu u Meksiku. U Srbiju pak stiže slovački InoBat koji će graditi gigatvornicu baterija, a britanski Flutter preuzima 51 posto srpske kladionice MaxBet. Sve s blagoslovom nadležnih institucija, dok ga Booking.com nije dobio. Oni su pak dobili pljusku iz  Bruxellesa te im je propalo preuzimanja vrijedno 1,6 milijardi eura švedskog eTravelija.

Imamo i par prijedloga ako ne znate što biste s viškom novca. Kreće upis novih dionica Atlantske plovidbe u kojem žele sakupiti više od 40 milijuna eura. Javna ponuda dionica trajat će iduća dva tjedna, a konačna cijena u ponudi bit će u rasponu od 53,50 do 60 eura.

Neki su svoj novac već oplodili, pa uživaju u blagodatima koje im donosi. Provjerili smo koji su se najskuplji automobili u prvih sedam mjeseci ove godine pojavili na cestama Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

U 2022. je Hrvatska doživjela pravu ekspanziju kupovine prestižnih automobila. Država je uvela porez na ekstraprofit od 33 posto koji su morale plaćati tvrtke s prihodima većim od 40 milijuna eura i dobiti 20 posto većom od četverogodišnjeg prosjeka. Kako nam je objasnio hrvatski stručnjak, dosta tvrtki ili poduzetnika kupilo je luksuzne automobile kako bi izbjeglo plaćanje tog poreza. Njih zasigurno ne brine cijena goriva koje je od utorka poskupjelo, dok dizel i benzin ostaju po istoj cijeni. Ako o navedenim stvarima možete samo sanjati, uvijek možete speći kokice i zavaljeni u naslonjač gledati omiljene serije. Uskoro stižu i novi nastavci jer su holivudski scenaristi napokon postigli dogovor kojim štrajk prestaje. Idealno za ove prohladne jesenske noći.

I za kraj, jedno upozorenje. Naime, ako krećete na put, imajte na umu kako je Slovenija najavila da će na granici s Hrvatskom uvesti nadzorne punktove namijenjene blokadi ilegalnih migracija, ali ipak pripazite da sa sobom imate sve potrebne dokumente i nemojte se iznenaditi ako vas, unatoč Schengenu, zaustave.