Austrijski izbori ponovo su istaknuli fenomen jačanja desnice u Europi, no i to da se države za sada ipak uspijevaju boriti protiv njihovog dolaska na vlast. Naime, u nedjelju su održani parlamentarni izbori u Austriji na kojima je pobijedila Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), no malo je vjerojatno da će dobiti mandat za sastavljanje vlade.
Jednako kao što se dogodilo u Francuskoj i Njemačkoj, tradicionalne političke opcije obećavaju blokirati krajnje desnu stranku u formiranju vlade pa je malo vjerojatno da će FPÖ dobiti mandat za sastavljanje vlade bez koalicije te da će kontroverzni lider, Herbert Kickl, igrati presudnu ulogu formiranju nove vlade.
FPÖ je s 28,8 posto glasova, prema nepotpunim rezultatima nakon prebrojanih 97 posto glasova, po prvi put osvojio najviše glasova na izborima.
Čitaj više
Ekonomska opasnost dolaska desnih populista na vlast u Njemačkoj i Austriji
Za Bloomberg Adriju piše Damir Bećirović.
15.03.2024
Austrija izašla iz recesije, Francuska ju uspjela izbjeći
U posljednjem lanjskom kvartalu austrijska ekonomija porasla je 0,2 posto, a na razini cijele 2023. godine ipak je ostvaren pad od 0,7 posto.
30.01.2024
Austrija u ozbiljnim problemima zbog ovisnosti o ruskom plinu
Unatoč ratu, Gazprom je kroz cjevovode koji prelaze Ukrajinu nastavio opskrbljivati OMV-ovo plinsko čvorište Baumgarten.
04.12.2023
I Austrija zbog visokih kamatnih stopa očekuje recesiju
Austrijski Wifo institut očekuje pad od 0,8 posto, ali i oporavak iduće godine na rast od 1,2 posto.
06.10.2023
Drugoplasirana Narodna stranka Austrije (ÖVP), koja je zajedno sa Zelenima na vlasti posljednje četiri godine. Oni su pretrpjeli veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima i s 26,3 posto glasova, što je 11,1 posto manje nego prije četiri godine.
Na treće je mjesto pala Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 21,1 posto glasova. Na četvrtom mjestu nalazi se liberalna stranka Neos s 9,2 posto a na petom stranka Zeleni s 8,3 posto. Ostalim strankama, među kojima je i Komunistička stranka Austrije, nije uspio prelazak izbornog praga od 4 posto.
Za sada je najizglednija mogućnost za formiranje vlade udruživanje druge i treće stranka po broju glasova, odnosno stranke kancelara Karla Nehammera i Socijaldemokrata.
Inače, koalicija dviju glavnih austrijskih stranaka nekada je bila standardna formula za upravljanje državom. One su činile više od polovice austrijskih vlada nakon Drugog svjetskog rata, a povremeno je Slobodarska stranka bila dio jedne od njih u vođenju zemlje, iako nikada nije bila dominantna stranka.
Karl Nehammer | Depositphotos
Narodna stranka i socijalisti zajedno bi imali 93 zastupnička mjesta, prema preliminarnim rezultatima, što je dovoljno za većinu, ali još uvijek mogu uključiti treću stranku u svoju koaliciju.
No, tročlana koalicija bila bi presedan za Austriju i pronalaženje zajedničkog programa za vladu bit će mukotrpan zadatak. Svi čelnici stranaka slažu se da "nešto mora promijeniti" u zemlji, ali se ne slažu oko pojedinosti. Austrijski koalicijski pregovori tradicionalno traju mjesecima, a ne tjednima, pa bi razgovori mogli potrajati do sljedeće godine. Nehammerov sadašnji tim, sastavljen od Narodne stranke i Zelenih, nastavit će upravljati u međuvremenu.
Protivljenje krajnjoj desnici
Inače, Nehammer je u nedjelju istaknuo da bi pokretanje pregovora sa Slobodarskom strankom bilo bi "neodgovorno" te dodao da će Narodna stranka "držati riječ" da neće formirati vladu s krajnje desnim pokretom dokle god je Kickl njegov vođa.
No, analitičari procjenjuju da kako slobodnjaci neće pristati na ovu opciju, a Kickl je vrlo brzo osudio ideju da ga se isključi iz pregovora, optužujući svoje protivnike da krše ustavnu praksu i ignoriraju volju birača.
Inače, Kickl je na mjestu predsjednika stranke naslijedio Heinz-Christiana Strachea, koji je zbog korupcijske afere napustio politiku. Slovi kao ekstremni političar blizak mađarskom nacionalističkom premijeru Viktoru Orbanu, a za sada je najavljivao da u slučaju dolaska na vlast planira deportirati tražitelje azila i prestati podržavati obranu Ukrajine protiv ruske agresije.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen rekao je da će početi konzultacije sa strankama u narednim danima kako bi utvrdio tko može postići većinu u parlamentu.
"Osigurat ću da se poštuju temelji naše liberalne demokracije", rekao je, naglašavajući vladavinu prava, podjelu vlasti, ljudska prava i prava manjina, neovisne medije i članstvo u Europskoj uniji.
Bloomberg
Jačanje desnice u Europi
Događaji u Austriji označavaju najnoviji pokušaj zaustavljanja sve snažnijeg širenja desnog populizma u Europi, a Austrijanci u tome slijede dosadašnju strategiju drugih europskih država koje su ušle u dugotrajne koalicijske pregovore.
U Njemačkoj je AfD pobijedio na regionalnim izborima u Tiringiji, no ostale stranke odbijaju surađivati s njom. Lijeva koalicija u Francuskoj spriječila je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen da ostvari izbornu pobjedu u srpnju.
U međuvremenu, krajnje desna grupa Geerta Wildersa preuzela je vlast u Nizozemskoj kao članica četveročlane koalicije, ali Wilders sam nije dio izvršne vlasti.
Tko god formira sljedeću vladu suočit će se s dugim popisom političkih izazova.
Unatoč tome što je jedna od najbogatijih europskih država prema bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika, konkurentnost austrijske industrijske baze ugrožena je agresivnim povećanjem plaća i vladinim potporama za kompenzaciju brze inflacije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...