Jedna od zanimljivih predizbornih tema svakako je tržište rada. Europska komisija procjenjuje da bi do 2030. godine Hrvatska mogla ostati bez 6,8 posto radne snage, što je još oko 150 tisuća ljudi. Kako vratiti iseljene Hrvate i olakšati zapošljavanje stranaca ključno je pitanje, a kako to uvijek u politici biva, svatko ima svoje rješenje, a svi teže istom cilju.
Na sučeljavanje u Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) došli su predstavnici pet najjačih stranka kako bi iznijeli ključne stvari oko tržišta rada, dakle, kako bi oni se nosili s ovim gorućim problemom ako uspiju doći na vlast.
Trenutni Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić iz HDZ-a podsjeća kako je "749 eura bila prosječna plaća u 2016., ona je danas veća za 65 posto i iznosi 1.239 eura". HDZ će nastaviti porezno rasterećivati i plaće i cijenu rada, što su, ističe Piletić, radili dosad te najavljuju nastavak te politike.
Čitaj više
Pala potražnja za radom, u prvom kvartalu najveći pad u posljednje tri godine
Kuhari su jedini za kojima potražnja i dalje raste, a osim njih traženi su prodavači, konobari, skladištari i vozači.
03.04.2024
Sezonski radnici poručili da plaća ne smije biti manja od 1.300 eura
Temeljni uzroci rasta plaća u 2023. su nedostatak radne snage i visoka inflacija.
20.03.2024
Koliko su sretni životom u domovini radnici koji dolaze u Hrvatsku? Ima iznenađenja
Najviše stranih radnika dolazi nam iz Nepala, Indije, Bangladeša, Filipina.
20.03.2024
Ostojić: Radne dozvole u turizmu sve se dulje čekaju, a rješenje je jednostavno
Stanje bookinga je zadovoljavajuće, dapače, vrlo dobro, usprkos svim rizicima koji postoje.
24.03.2024
"Rekli smo da će 2028. minimalna prosječna plaća iznositi 1.600 eura i vjerujemo da to možemo i postići", rekao je Piletić. Ministar ističe kako danas imamo nikad više zaposlenih, rekordno nisku nezaposlenost, veliki priljev strane radne snage, što do 2019. nije bio slučaj, "ali zbog rasta gospodarstva i prosječne minimalne plaće i općenito standarda danas imamo takav priljev strane radne snage".
Moramo, ističe Piletić, razlikovati radnu snagu iz susjednih zemalja od one koje dolaze iz puno udaljenijih destinacija zbog kojih trebamo imati dobro osmišljene integracijske politike. Zbog toga su, istaknuo je, uveli sustav učenja hrvatskog jezika "koji započinje ovih dana kroz 70 sati na nešto više od 80 ustanova za cjeloživotno obrazovanje, ali moramo prilagoditi i zakon o strancima, ali to će sada čekati završetak parlamentarnih izbora".
Što bi oni drugačije?
Već smo izgubili više od 250 tisuća radno aktivnog stanovništva, ističe Danijela Dolenec iz Možema!, a da bi to nadoknadili "treba nam bitan zaokret gdje je tržište rada samo dio političke ekonomije i industrijske politike koja se tiče i istraživanja i razvoja i uvjeta rada i kvalifikacija". Možemo! smatra da je potrebno da se država postavi kao poduzetnička, da bude jasna u tome što su joj prioriteti, da stvori jasne okvire i očekivanja "kako bi se poduzetnici i svi poslovni subjekti mogli natjecati i da napokon počnemo stvarati poslove veće dodane vrijednosti", zaključila je Dolenec.
"Ljudi idu prema kapitalu, ne gledaju jesu li tamo cijene stanovanja, raznih socijalnih i društvenih usluga veće, nego gledaju koja je prosječna plaća", rekao je Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a.
SDP pak smatra da se kao društvo moramo koncentrirati na tri ključne stvari: povratak određenog broja ljudi koji su se iselili, privlačenje visokoobrazovane strane radne snage te migrantsku politiku. Veliki broj naših građana, smatra Hajdaš Dončić, neće raditi poslove koji imaju malu dodanu vrijednost. "Jedan od naših prijedloga je da država osnuje agenciju ili ured koji će se baviti migracijama, da olakša učenje jezika, integraciju u društvo jer nam je svima cilj da zadržimo određenu društvenu koheziju koja postoji u Hrvatskoj", zaključio je.
Most je pak sve svoje gospodarske politike koncipirao na način na budu prilagođene malim, mikro i srednjim poduzetnicima. Ako "želimo biti motor razvoja koji će u budućnosti biti fleksibilniji, onda se moramo okrenuti prema onom najfleksibilnijem djelu, a to su naši poduzetnici, to nisu veliki poduzetnici niti država kao javni servis", rekla je Petra Mandić iz Mosta.
"Nemamo kvalitetnu mirovinsku reformu i dalje radimo točkaste reforme, a nije moguće u ovakvoj strukturi doći do ciljeva koji bi bili u korist onih radnika koje želimo privući, kako naših da se vrate tako i stranih visoko kvalificiranih radnika. Dok mi imamo ekonomiju koja počiva na rentijerstvu, na nekretninama i ne kulturi rada, mi ćemo biti ovdje gdje jesmo", zaključila je Mandić.
Mario Radić je istaknuo kako je središnja točka programa Domovinskog pokreta demografski slom. "On onda dalje vuče sve ove probleme, mi pričamo o nekim brojkama, koje su točne što se tiče zaposlenih, ali imamo više birača nego stanovnika i sad bi na temelju tih podataka trebali donositi zaključke o tome što ćemo napraviti", rekao je Radić.
Domovinski pokret želi vratiti ljude koji su otišli van, a kažu, na tome nitko ne radi niti vodi računa. "Imamo problem s radnom snagom koja trenutno radi u Hrvatskoj, koja je u biti neobrazovana radna snaga. Želite li živjeti u takvim kućama koje su napravili ljudi koji su prvi put zidali? Nismo protiv toga, ali moramo doći do toga da privučemo ljude koje mi hoćemo, ali primarno napraviti Centar za povratnike, za Hrvate iz cijelog svijeta", zaključio je Radić.
U konačnici svaka stranka želi boljitak, ali im se metode poprilično razlikuju.