Francuska suočena s novim prosvjedima i eskalacijom nasilja

Francuski sindikati već deseti dan održavaju prosvjede diljem zemlje kako bi pokušali prisiliti predsjednika Emmanuela Macrona da zaustavi svoju nepopularnu mirovinsku reformu i započne nove pregovore.

Dok raste zabrinutost zbog rastućeg nasilja, radničke organizacije okrivljuju vladu za stvaranje eksplozivne situacije. Marševi su prošlog četvrtka završili kaosom, najžešći prosvjednici sukobili su se s interventnom policijom. U danima nakon toga bilo je još okršaja.

Negodovanje protiv podizanja minimalne dobi za odlazak u mirovinu za dvije godine, na 64 godine, eskalirala je otkako je premijerka Élisabeth Borne 16. ožujka rekla da će se članak 49.3 ustava koristiti kako bi se izbjeglo glasovanje o zakonu u Nacionalnoj skupštini.

Od tada je zabilježeno 114 slučajeva vandalizma u lokalnim uredima članova parlamenta, 128 slučajeva oštećenja javnih zgrada i 2179 podmetanja požara, dok je gotovo 900 policajaca ozlijeđeno, prema ministru unutarnjih poslova Géraldu Darmaninu.

"Radikalizirana ultraljevica i ekstremna ljevica pokušavaju uzeti sindikalne marševe za taoce", rekao je Darmanin na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak. "Dolaze nanijeti štetu, ozlijediti i ubiti policiju. Njihovi ciljevi nemaju nikakve veze s mirovinskom reformom."

Ankete pokazuju da se većina Francuza protivi reformi i podupire prosvjede

Ministar je rekao da je nezapamćenih 13 tisuća policajaca raspoređeno diljem zemlje, uključujući 5500 u glavnom gradu Francuske, kako bi spriječili ono što je nazvao vrlo značajnim rizikom od narušavanja javnog reda i mira.

Policija je također bila pod povećalom tijekom prosvjeda, a sindikati, Amnesty International i povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović upozorili su na prekomjernu upotrebu sile. Darmanin je rekao da je u tijeku 17 internih istraga o ponašanju policije na marševima.

Čelnici sindikata koji su sudjelovali u marševima u utorak pozvali su Macrona da zaustavi reformu, odustane od povećanja starosnog praga za odlazak u mirovinu i dopusti posredovanje kako bi se riješio spor.

No glasnogovornik vlade Olivier Veran rekao je da ne postoji potreba za uključivanjem treće strane. Rekao je novinarima nakon tjedne sjednice vlade da je predsjednik spreman razgovarati izravno s radničkim predstavnicima nakon što francusko Ustavno vijeće donese odluku o usklađenosti prijedloga zakona. Rok za to je 20. travnja.

"Nedopustivo je da je odgovor glatko odbijanje", rekao je šef umjerenog sindikata CFDT Laurent Berger u komentarima emitiranim na francuskom TV-u. "Svima je jasno da treba smiriti ovo što se događa i pronaći izlaz. Predložili smo izlaz."

Dodao je da, iako se broj prosvjednika smanjio u odnosu na prošli četvrtak, protivljenje reformi ostaje snažno.

Očekivani poremećaji tijekom štrajkova u utorak:

• Željeznički operater SNCF kaže da dvije petine brzih vlakova i polovica regionalnih vlakova ne voze; između trećine i četiri petine prigradskih vlakova je otkazano u pariškoj regiji,
• Tvrtka podzemne željeznice RATP kaže da je između četvrtine i polovice usluga ukinuto na nekim linijama u glavnom gradu,
• Francuska uprava za civilno zrakoplovstvo DGAC zatražila je od zračnih prijevoznika da smanje letove u zračnim lukama Pariz-Orly, Marseille-Provansa, Toulouse i Bordeaux za 20 posto u utorak i srijedu, uz dodatne zahtjeve za smanjenje rasporeda do petka,
• Štrajk smetlara traje već četvrti tjedan, a više od 7000 tona smeća još uvijek je nagomilano na ulicama Pariza,
• Électricité de France produljio je prekid rada nekih nuklearnih reaktora,
• Francuska industrija za preradu nafte radi tek s dijelom kapaciteta, a četiri od šest rafinerija u zemlji jedva da rade,
• Blizu 16 posto benzinskih postaja nema barem jednu vrstu goriva, navodi agencija France-Presse,

U Parizu se gomila otpad na ulicama

Odustajanje od reforme dovelo bi u pitanje Macronovo obećanje kako će uravnotežiti poslovne knjige i potaknuti tržište rada reformama usmjerenim na poslovanje. Francusko savjetodavno vijeće za mirovine procijenilo je da bi sadašnji sustav javne financije mogao koštati najmanje 0,5 posto BDP-a godišnje u narednom desetljeću.

Međutim, inzistiranje na donošenju tog zakona predstavlja rizik da će se nastaviti dugotrajni sukob i da će doći do još veće podijeljenosti parlamenta, gdje je već izgubio svoju apsolutnu većinu i oslanja se na oporbene zastupnike da donesu zakone na konvencionalan način.

Što kaže Bloomberg Economics…

"Bez jasnog rješenja na vidiku, Macronovi problemi naglašavaju poteškoće u obuzdavanju potrošnje, a da to ne izazove negativne reakcije."

"Do sada se čini da se gospodarska aktivnost dobro održava i predviđamo da je Francuska izbjegla usporavanje gospodarstva u prvom tromjesečju. Međutim, kako se štrajkovi i prosvjedi nastavljaju, a tome treba nadodati i pooštravanje monetarnih uvjeta i pojačane napetosti u financijskom sektoru, rizici su da će doći do pada u drugom tromjesečju."

— Maeva Cousin, ekonomistica

Predsjednik je pokušao ublažiti situaciju obećavajući da će više pogodovati radnicima u budućim reformama, uključujući i mjeru kojom se prisiljavaju tvrtke da dijele veći dio dobiti kada provode otkup dionica.

Borne je rekla da je otvorena za razgovore s oporbenim i sindikalnim čelnicima te želi izbjeći pozivanje na članak 49.3 za bilo što osim za proračunske zakone.