Zakon opasnih namjera, kako dio oporbe naziva novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, čita se na različite načine. "Ako ga se u ministarstvu ili udrugama građana čita i tumači različito, minimalno što državne institucije mogu napraviti je priznati da postoje razlike i nejednako čitanje", rekla je Katarina Peović, zastupnica u klubu Hrvatske seljačke stranke (HSS) i Radničkog fronta (RF) u Hrvatskom Saboru.
"Svaki puta kada smo imali nejasnoće u zakonu, poput nejasnoća u Zakonu u radu, u sudskoj se praksi dešavalo da slabija strana izvuče deblji kraj. U Zakonu o radu to je bio radnik, a u ovom slučaju bit će kupači na plaži ako nisu vlasnici vile iznad plaže", izjavila je Peović dodavši kako će inzistirati na ocjeni ustavnosti ovog zakona, ako bude izglasan u Saboru, što je moguće uz većinu koju Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ima.
Oporbena saborska zastupnica Peović upozorila je kako udruge i inicijative građana smatraju da Zakon zbog različitog tumačenja treba povući iz procedure. Tijekom gostovanja u programu Hrvatskog radija u raspravi o Zakonu sudjelovali su i ravnateljica pomorstva pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nina Perko, koja je ustvrdila kako je Zakon odlično pripremljen, te Vladimira Mascarelli iz inicijative Javno je dobro, koja smatra da je poguban za građane te da pogoduje investitorima.
Perko je poručila kako su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pripremili Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u okviru velike radne grupe koju su, kako navodi, sačinjavali stručnjaci raznih grana i sektora, poput stručnjaka s pravnog i građevinskog fakulteta, državnog odvjetništva i inicijative građana. U ministarstvu je prvenstveni cilj bio pomorsko dobro zadržati općim dobrom, odnosno da nitko ne bude vlasnik pojasa koji čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more te dio obale od crte srednjih, viših i visokih voda najmanje šest metara, ističe Perko. Navodi kako se ovim zakonom uređuje način upravljanja i, još bitnije, način zaštite jer se u tekstu osnovnih odredbi propisuje očuvanje pomorskog dobra za nadolazeće generacije.
Alat lokalnih samouprava
Ravnateljica Perko je izjavila kako je novim zakonom jedinicama lokalne samouprave dan alat, i to njihovim predstavničkim tijelima, za donošenje plana upravljanja pomorskim dobrom. Tim planom se plaže razvrstavaju, a javno savjetovanje koje je, kako ističe, iskorak, upravo garantira da će svi stanovnici pojedinog mjesta gdje se donosi određen plan moći svojim mišljenjem sudjelovati u kreiranju pomorskog dobra.
"Da bi mogli meritorno raspravljati o ovom zakonu, moramo znati osnovne postavke. Nije samo ograđivanje plaža, koje je usput zabranjeno, pitanje korištenje plaža. Ljudi u tisku objavljuju svašta i to je njihovo pravo, ali nema mogućnosti da neka vila niti dobije ekskluzivno pravo na koncesiju niti da onemogući nekome prolaz do obale", poručila je ravnateljica iz ministarstva.
Predstavnica inicijative Javno je dobro se pak požalila kako je tek neznatan broj prijedloga usvojen, dok je većina njih zapravo izmanipulirana. Unijeli su neke druge promjene kojima su pokušali zaobići primjedbe i zapažanja strane koju je zastupala Mascarelli.
Lako do prosvjeda
"Lako ćemo organizirati prosvjede, no idemo redom i prvo demantirati sve što je Perko izjavila. Podjela plaža na privatne i uređene nije iz programa Beachex već je to standardna podjela plaža", rekla je Mascarelli pa istaknula kako se Zakonom plaže dodatno dijele na hotelske i javne. Ističe da floskule o zabrani ograđivanja plaža ništa ne znače jer zakon predviđa da davatelj koncesije odlučuje o stupnju ograničenja pristupa javnosti na koncesiji.
Predstavnica ministarstva je demantirala takve navode i kazala kako nema nikakvog stupnja ograničenja, nego se određuje dio plaže koji se može koristiti za obavljanje djelatnosti. To, prema njenim riječima, nije povezano sa slobodnim kretanjem po plaži, već s reguliranjem dijela plaže koji mora biti i bez kakvih rekvizita, a redari, angažirani od lokalne samouprave, kontrolirat će danu koncesiju, ustvrdila je Perko.
Zastupnica Peović zaključila je kako su financijeri prepoznali kategoriju hotelskih plaža kao mogućnost da svojim kupcima garantiraju da će imati vlastitu privatnu plažu. Argumentira da ograđivanje dijelova plaža možda neće biti moguće, no, ako koncesionar ima pravo podizati tužbe protiv privatnih osoba za ometanje privatnog posjeda, onda de facto posrijedi imamo ono što su poručili iz Lioqa Resort na Ugljenu, a to je garantiranje bogatim kupcima vila da će na plažama imati rezervirani prostor.
.webp){kind=icon}
