.webp){kind=icon}
Minstar financija Zdravko Marić u petak je na pitanje mogućeg zamrzavanja cijena rekao kako to ne može komentirati te je podsjetio na paket mjera za ublažavanje inflatornih pritiska na standard građana, kazavši da će se prilagođavati, izvještava Hina.
Marić je bio gost na znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište" koja se održava u Opatiji gdje je kazao kako, uza sve mjere za ublažavanje učinaka inflacije, ne smijemo zanemariti već moramo očuvati gospodarski rast i učiniti sve kako bi se stopa gospodarskog rasta od oko tri posto ove godine ostvarila, a ako je moguće i porasla.
Ministar je rekao kako je puno neizvjesnosti i teško projicirati kretanje cijena te da su socijalno najugroženije skupine najizloženije jer su hrana i energenti u njihovim potrošačkim košaricama najprisutniji, prenosi Hina.
Na pitanje što bi monetarna politika mogla učiniti u borbi protiv inflacije, kazao je da su to dosad bile isključivo mjere fiskalne politike.
"Rekao bih, mjere i fiskalne i monetarne politike, ali i svi ostali, da svi napravimo iskorake kako bi se inflatorni pritisci ublažili", rekao jest.
Upitan bi li aprecijacija kune dobro došla, Marić je kazao kako postoji manevarski prostor, ali da je adresa za tečajnu politiku HNB.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dan ranije, na istoj konferenciji, rekao je da nikakvi potezi monetarne politike pri obuzdavanju cijena u ovom trenutku nemaju smisla.
Ministar Marić podsjetio je kako je temeljni cilj HNB-a održavanje stabilnosti cijena, da "valjda i oni na tu temu nešto trebaju reći" te kako on može govoriti samo o fiskalnoj politici, dodavši da HNB i ministarstvo neće doći ni u kakav konflikt.
Na pitanje o granici inflacije koja za Vladu znači "crveni alarm", Marić je rekao kako je "alarm već upaljen", imamo najvišu razinu inflacije, već se reagiralo, mjere će se prilagođavati, a pritiske nije moguće posve otkloniti.
Govoreći o dugu prema veledrogerijama, Marić kaže kako je za njih predviđeno dodatnih tri i pol milijarde kuna, no to nije rješenje problema zdravstvenog sustava jer novi dugovi rastu, već je rješenje u sveobuhvatnoj reformi zdravstva.
Ministar je potvrdio kako potkraj svibnja dospijeva međunarodna obveznica, a u srpnju se planira izdavanje domaće obveznice.
Licencirane fotografije HUB
Organizator konferencije u Opatiji Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je i da je predsjedik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman kazao da u okolnostima globalnih tržišnih previranja dinamika trgovanja na domaćoj burzi nije pala, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze zadržala se na oko 250 milijardi kuna što je na razini 62 posto bruto domaćeg proizvoda.
Jedan od poticaja svakako su nova uvrštavanja na liste, a u prometu konačno pada i dominacija pet najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu. Žigman smatra kako je privlačenje kompanija na izlazak na dioničko tržište radi većeg otvaranja investicijskoj zajednici i privlačenja novih ulaganja i dalje velik izazov.
Prvi čovjek HANFA-e naglasio je kako će i uvođenje eura, naravno, imati troškove i koristi za financijsku industriju, no troškovi će biti kratkoročni, a koristi uvođenja eura dugoročne.
