Ako cijela Europska unija (EU) do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent, godišnje se mora uložiti oko 500 milijardi eura, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) na 26. dvodnevnoj konferenciji "Financijsko tržište" koja se održava u Opatiji.
Perko je istaknula da se osim banaka taj razvoj treba podržati i tržište kapitala te da je to prilika za domaće tržište, priopćili su iz HUB-a.
"Dobar korak u tom smjeru napravljen je s izdanjem državnih obveznica. Uspjeh nije bio samo u iznosu izdanja, nego i u upoznavanju tržišta s novim financijskim instrumentom", smatra Perko.
Čitaj više
Žigman: Fondovi će ove godine imati negativan prinos, no slijedi oporavak
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman najavio je blagi oporavak financijske industrije u idućoj godini.
13.10.2022
Europski investitori odlučili da ih povećanje kamata više ne dira
Neraspoloženost europskih ulagača nije dugo trajala, u petak su se svi veći burzovni indeksi oporavili.
05.05.2023
Investitori loše raspoloženi nakon odluke ECB-a, burzovni indeksi u padu
Europske burze pokazale su svoj stav prema najnovijim potezima Europske središnje banke, svi burzovni indeksi bili su u padu.
04.05.2023
Hrvatska stala uz bok Estoniji, investicijska elita traži nove prilike
Private equity i venture capital ulaganja u prošle dvije godine premašila 2,5 milijarde eura.
18.05.2023
Govoreći o fiskalnoj politici i gospodarskim izgledima nakon uvođenja eura, Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija, rekao je da su proteklih godina izazovi bili na fiskalnoj održivosti. Stope rasta BDP-a bile su stabilne, smanjivao se dug u odnosu na BDP, objasnio je.
"Potresi i pandemija opteretili su proračun. Snažno smo se oporavili 2021. godine, no cijeli oporavak je usporen zbog ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize i inflacije. Ipak, ovaj oporavak bio je puno brži nego u zadnjoj krizi, kada je za povratak na pretkrizne razine trebalo znatno duže vrijeme", rekao je Zoričić i ponovio kako Hrvatska sada ima povijesno najviši investicijski rejting.
Istaknuo je da je nakon ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen, idući prioritet ulazak u OECD. Naglasio je da je ključno razviti domaće tržište kapitala te da je ključna njegova likvidnost.
"Više od 50 posto ukupnog prosječnog trgovanja čini svega pet dionica. S oko pola uvrštenih dionica se trguje manje od 10 dana u mjesecu. Najlikvidniji segment tržišta čini oko 10 posto uvrštenih dionica koje nose oko 60 posto ukupnog prometa", rekao je Zoričić. Zbog toga je Ministarstvo financija pokrenulo aktivnosti vezane za izradu Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala. "Svjesni smo da ne možemo tim dokumentom riješiti sve probleme našeg tržišta, ali očekujemo značajan iskorak s glavnim ciljem, stjecanjem statusa emerging marketa", naglasio je Zoričić.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, osvrnuo se na strukturu vlasništva hrvatskih dionica.
"Polovina izdavatelja ima jednog dominantnog vlasnika s više od 50 posto udjela u kapitalu. Top tri dioničara u prosjeku čine 70 posto glasačkih prava. Stoga je za razvoj tržišta kapitala presudan porast tržišnog financiranja rastućih poduzeća kroz izdavanje dionica (IPO) i izdavanje obveznica", rekao je Žigman.
Napomenuo je da se globalna investicijska potražnja sve više usmjerava prema zelenim ulaganjima. Tako imovina pod upravljanjem održivih fondova snažno raste, posebno onih u Europi, reflektirajući strateško opredijeljene da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralni kontinent.
"Ono što je investicijske strane posebno bitno je da takva zelena ulaganja, uz kataliziranje tranzicije prema održivosti, istodobno nose i razmjerno konkurente prinose u odnosu na tradicionalne fondove ili neki prosječni tržišni povrat", rekao je Žigman. Istaknuo je da je i na domaćem tržištu ozelenjavanje financija upravo najintenzivnije u fondovskoj industriji.
"Zelene obveznice, odnosno okolišno održive obveznice jedan su od glavnih instrumenata za financiranje ulaganja povezanih sa zelenim tehnologijama, energetskom učinkovitošću i učinkovitošću resursa. I u ovom dijelu zelene ponude Europa je predvodnica, a u tom kontekstu početkom godine postignut je i prvi dogovor na razini Vijeća i EU-ova Parlamenta vezano za stvaranje jedinstvenog tržišta europskih zelenih obveznica", objasnio je Žigman.
Zaključio je da bi strateško okretanje zelenim ulaganjima trebalo biti prepoznato i kao potencijal, odnosno katalizator razvoja domaćeg tržišta kapitala, kako na institucionalnoj razini tako i na razini ponude i potražnje na domaćem tržištu.