U Hrvatskoj nikad više turista, pada li mitska 2019. godina? Dok turizam cvate, tek niče sjeme neiskorištenog potencijala, naime Adria regija mogla bi postati lider u obnovljivim izvorima. Ali zakoni usporavaju priču, barem kad je vodik u pitanju. Kada će se zakoni donijeti ne zna se, ali ono što se zna, čak i prije sjednice, je to da će ECB napokon krenuti u rezanje stopa. To je dobra vijest, ali kronični problemi eurozone i dalje čekaju rješenje.
ECB, kamate i problemi eurozone
Ovotjedno smanjenje kamatnih stopa prekretnica je za Europsku središnju banku (ECB). Prvi put u dva desetljeća dužnosnici mogu započeti ciklus monetarnog ublažavanja bez da ih na to prisiljavaju goruće financijske okolnosti. Investitori ukazuju povjerenje eurozoni i drže prinose pod kontrolom, no unatoč prividnom miru na površini, gospodarstvo počinje uviđati posljedice problema koji su se gomilali desetljećima.
Sve više u sjeni dinamike SAD-a i uspona Kine, eurozona raste tromo, ima nisku produktivnost, lošu demografiju i "napuhane" javne financije u ključnim zemljama. Ako političari koji upravljaju europskim izborima ovog tjedna ne iskoriste priliku da uskoro provedu reforme koje potiču rast i poboljšavaju javne financije, regija riskira daljnji gubitak kredibiliteta.
"Bez snažnijeg odgovora, Europska unija (EU) postat će znatno slabija globalna sila, ostavljajući SAD da se bori s Kinom za ekonomsku prevlast", rekao je Jamie Rush, glavni ekonomist Bloomberg Economicsa za Europu.
Turizam cvate
Hrvatska kroči prema rekordnoj sezoni, brojke pokazuju da smo na dobrom putu da napokon s trona skinemo mitsku 2019. godinu. Prema podacima sustava eVisitor u prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatsku je stiglo 3,3 milijuna stranih turista, što je 12 posto više nego u istom razdoblju lani. Domaćih turista istovremeno je bilo šest posto više nego lani, njih 949.287. U istom razdoblju ostvareno je 11,6 milijuna noćenja stranih turista, što je čak 14 posto više nego u 2023. godine, kao i 2,2 milijuna noćenja domaćih turista, četiri posto više nego lani.
Sveukupno gledano, broj dolazaka u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 4,2 milijuna, što je za 11 posto više nego u istom razdoblju lani, te je zabilježeno 12 posto više noćenja, sveukupno 13,8 milijuna.
Obnovljivi izvori
Nije tajna da zemlje Adria regije imaju značajan geolokacijski potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, Adria regija još uvijek se značajno oslanja na korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, što je posebno izraženo u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini. U tim zemljama udio fosilnih goriva prelazi 60 posto. S druge strane, Slovenija i Hrvatska imaju znatno manji udio, prvenstveno zahvaljujući nuklearnoj proizvodnji iz nuklearne elektrane Krško.
U 2023. solarni kapacitet dosegao je 2,3 gigavata, a kapacitet vjetra 1,9 gigavata, što je 687, odnosno 455 posto viša razina u usporedbi s razdobljem prije 10 godina. Širenje solara i vjetroelektrana omogućeno je državnim poticajnim mjerama, jeftinijom tehnologijom i nižim troškovima ulaganja te atraktivnim povratima na ulaganja. Ipak, iako se kapaciteti kontinuirano povećavaju, još uvijek postoji niska iskorištenost potencijala u regiji.
Gdje zapinje?
Europska unija pokrenula je pilot-mehanizam za ubrzanje razvoja tržišta za uporabu obnovljivog vodika i očekuje da će već u idućih nekoliko godina vidljivo ojačati potražnju, posebice u industriji i transportu. Hrvatska, kako ističe predsjednik Hrvatske udruge za vodik Frano Barbir, ima puno potencijala za korištenje zelenog vodika, no podloga za to nije još sjela na pravo mjesto.
Tako je, primjerice, potrebno dovršiti studiju o tome kako postići ciljeve iz strategije za vodik do 2050. godine, a još ne postoji ni zakonski okvir na nacionalnoj razini. Planovi EU-a već su u zamahu u smislu očekivanja u idućim godinama, pa je pitanje koliko ćemo mi to moći pratiti, odnosno koliko će nam trebati za razradu odgovarajućeg zakonodavnog okvira.
"Jedan od glavnih ciljeva je uspostava tržišta za vodik te stvaranje okruženja pogodnog za ulaganja, razvoj i prenamjena infrastrukture. Tržišna pravila primjenjivat će se u dvije faze, prije i nakon 2030. godine, a posebna će se pozornost primjenjivati pristupu infrastrukturi, razdvajanju djelatnosti proizvodnje i transporta vodika te određivanju tarifa. Naravno, sva pravila i planovi usklađivat će se s integriranim nacionalnim, energetskim i klimatskim planom i s desetogodišnjim planom za razvoj mreže na razini EU", poručuje AZU.
Slijedi...
Europsku monetarnu politiku danas kroji ECB. Prema sadašnjim očekivanjima tržišta, ECB bi konačno trebao početi s opreznim rezanjem referentnih kamatnih stopa koje se na sadašnjim visokim razinama nalaze od rujna prošle godine.
Ovoga četvrtka u Monacu održat će se svjetska završnica globalnog programa EY Poduzetnik godine, koju organizira konzultantsko-revizorska tvrtka EY, a u sklopu koje će biti proglašen novi EY Svjetski poduzetnik godine. U konkurenciji od 51 poduzetnice i poduzetnika iz 47 zemalja diljem svijeta, hrvatsko poduzetništvo i svoju priču o poslovnom uspjehu ove će godine predstavljati Ivo Usmiani, jedan od osnivača, prvi direktor i predsjednik Upravnog odbora tvrtke JGL.
Iz Eurostata stići će podaci o kretanju maloprodaje u travnju.