Njemački turisti sve više zaziru od odmora u Hrvatskoj, a situacija podsjeća na sličnu priču s Talijanima. Europska središnja banka mogla bi referentne kamatne stope postepeno snižavati jednom po kvartalu do kraja 2025. godine, očekuju ekonomisti.
Najvećem europskom gospodarstvu za ovu se godinu prognozira tek simboličan rast od 0,1 posto. U hrvatskoj ekonomiji po prihodima daleko dominira privatni sektor, no istovremeno isplaćuje ispodprosječne plaće.
Ciao i tschűss
Turističke brojke za prvih sedam mjeseci objavljene su i naizgled sasvim solidne. Prema statistici Hrvatske turističke zajednice do kraja srpnja zabilježeno je tri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja nego lani.
No detaljniji pogled na podatke otkriva kako su njemački turisti ove godine poprilično podbacili, sa sedam posto manje dolazaka i osam posto manje noćenja u prvih sedam mjeseci. Detaljniji razlozi ovakve promjene za najjače emitivno inozemno tržište za domaći turizam nisu poznati, a situacija pomalo podsjeća na priču s talijanskim turistima koje se, baš kao i njemačke, smatralo gostima s dubljim džepovima.
Već je godinama poznato kako talijanski turisti polako odustaju od hrvatske obale. Primjerice, među deset najvećih inozemnih tržišta s kojih nam stižu turisti u usporedbi s 2016. godinom ove je godine jedino Talijana manje. O razlozima se oduvijek samo nagađalo, a tako je sad i s njemačkim turistima. Ne potraži li se ozbiljniji odgovor na to pitanje, morat ćemo uskoro odgovarati na jedno drugo – gdje naći nove najdraže turiste?
Uživanje na odmoru u Hrvatskoj | Miljenko Klepac/HINA
ECB i kamate
Europska središnja banka (ECB) mogla bi referentne kamatne stope snižavati jednom po kvartalu sve do kraja 2025. godine, pokazuju najnovije ankete među ekonomistima koje su optimističnije nego prije. Anketa koju je Bloomberg proveo među ekonomistima pokazuje da bi kamatna stopa na depozite u prosincu 2025. godine mogla pasti na 2,25 posto nakon šest uzastopnih smanjenja od po četvrtine postotnog boda. Ranije su analitičari predviđali da će kamate na 2,25 posto pasti u drugom kvartalu 2026. godine.
ECB je cijene zaduživanja počeo snižavati u lipnju nakon što su središnji bankari postali uvjereniji da će se inflacija u dogledno vrijeme vratiti na željenu stopu od dva posto.
Njemačka i recesija
Taj optimizam je ipak u ponedjeljak nešto ublažen najnovijim prognozama za najveće europsko gospodarstvo. Ekonomisti drže da će Njemačka ove godine zbog slabijeg učinka u drugom kvartalu jedva zabilježiti bilo kakav gospodarski rast. Bruto domaći proizvod Njemačke (BDP) će u 2024. godini rasti samo 0,1 posto, što je 10 baznih bodova niže od prethodne projekcije, pokazuje anketa koju je među ekonomistima proveo Bloomberg.
Njemački kancelar Olaf Scholz nema previše razloga za zadovoljstvo ekonomijom | Bloomberg Mercury
Analitičari su također jednako smanjili projekciju gospodarskog rasta za 2025. godinu, na 1,1 posto. Lošije projekcije rezultat su podataka koji pokazuju da slabiji učinak industrijskog sektora i dalje koči rast najvećeg europskog gospodarstva. Njemačka je u drugom kvartalu zabilježila pad gospodarske aktivnosti. Iako su prošlotjedna izvješća pokazala rast broja narudžbi iz tvornica, kao i rast industrijske proizvodnje, taj napredak nije bio dovoljan da nadoknadi pad iz prethodnog razdoblja.
Privatnici i država
Financijska agencija u ponedjeljak je objavila analizu lanjskog poslovanja domaćeg gospodarstva gledano po vlasništvu kompanija, a ona je pokazala kako privatni sektor dominira, ali i isplaćuje u prosjeku niže plaće. Poduzetnici iz privatnog sektora su ostvarili 138,1 milijardu eura ukupnih prihoda, dok su tvrtke iz državnog vlasništva ostvarile 13,5 milijardi eura, a one u mješovitom 9,2 milijarde eura. Kod privatnika je bilo zaposleno 890 tisuća radnika, u državnim tvrtkama 94 tisuće, a onima s mješovitim vlasništvom još 44 tisuće, otkrivaju podaci Fine.
No zaposleni u privatnim kompanijama u prosjeku imaju niže dohotke. Prosjek gospodarstva u prošloj godini bio je 1.028 eura dok je u privatnom sektoru bio 1.002 eura. U državnom sektoru je prosječna mjesečna neto plaća bila 1.143 eura ili 11 posto više od prosjeka cijelog gospodarstva.
Luka Omišalj je bila glavni uzrok za oštar pad robnog prometa u prvom kvartalu | Terminal Omišalj
Promet i ulaganja
Nastavlja se ljetno razdoblje bez konferencija i konvencija, seminara i drugih poslovnih događaja. Novosti dolaze jedino iz statističkih krugova, a domaći statističari su za utorak najavili objavu svježih podataka o prometu u morskim lukama i to za drugo tromjesečje ove godine. U prvom kvartalu promet putnika je bio za devet posto viši nego lani, no promet robe je srezan za čak četvrtinu, najviše u luci Omišalj.
Prije nego u srijedu objave najnovije procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda za Europsku uniju u drugom kvartalu, europski statističari će u utorak objaviti brojke o trendovima iz energetike u svibnju ove godine. U ponedjeljak su objavili nešto detaljnije podatke o kretanju izravnih stranih investicija iz i u Europsku uniju za 2021. i 2022. godinu.
Daleko najveći dio ulaganja Europske unije 2022. godine završio je na dvama otočjima, Kajmanima i Bermudi, gotovo 130 milijardi eura. Na trećem mjestu našle su se Sjedinjene Američke Države s neto 21 milijardom eura. Među državama EU-a Poljska ostvaruje najviši povrat na svoje inozemne investicije, a najviši povrat na investicije u države članice EU-a ostvaruje se u Irskoj.
.webp){kind=icon}
