Samo u 2023. godini izdano je oko 172.499 dozvola za strane radnike. Taj broj udvostručio se od 2021., a prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, do 2030. bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao biti stranac. U siječnju 2024. izdano je 14 tisuća radnih dozvola. Kucnuo je čas za izmjene Zakon o strancima.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su u srijedu, s Vladinim socijalnim partnerima, izmjene Zakona o strancima, koje nakon prezentacije idu u javno savjetovanje.
Ministar Božinović istaknuo je kako se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanja obitelji, školovanja i studiranja.
Čitaj više
Bez stranih radnika nema rasta hrvatskog gospodarstva
Do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj bit će stranac, procjenjuje HUP.
23.02.2024
Osnovana Zajednica agencija za zapošljavanje, hoće li stranim radnicima biti bolje
Proklamirani cilj je poboljšanje radnih i životnih uvjeta za strane radnike.
11.12.2023
Direktori hotela otkrili čime pokušavaju zadržati domaće radnike
Iako većina turističkih kompanija kaže da želi zaposliti domaće ljude, takvu radnu snagu sve je teže pronaći.
30.11.2023
U Hrvatskoj čak 39 posto više radnih dozvola za strance nego lani
Do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao bi biti stranac.
25.11.2023
Govoreći o useljenicima istaknuo je kako ih najveći broj u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacija, i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj. ''S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika, te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada, kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države'', rekao je Božinović.
Glavne izmjene zakona su povećanje roka na koji se može izdati dozvola za rad i boravak s jedne na maksimalno tri godine, sezonska dozvola vrijedit će devet umjesto šest mjeseci, olakšava se mijenjanje zanimanja kod istog poslodavca ili mijenjanje poslodavca, produžuje se rok za izdavanje plave karte s dvije na četiri godine (ona se izdaje visoko kvalificiranim državljanima trećih zemalja).
Uz navedeno, uvodi se i institut zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika, za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja.
''Nerijetko se dogodi da strani radnici dođu u zračnu luku i onda poslodavac, koji ih je tražio, odustane od njih i onda je daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihovog vraćanja je prepušten državnim institucijama'', pojasnio je Božinović.
Radnici se često mijenjaju ali zbog kvalifikacija, objasnila je direktorica granskih udruga u HUP-u Jasminka Martinović za HR. I tu stiže novina - do sad se kvalifikacije nisu provjeravala za deficitarna zanimanja koja povlače najveći broj stranih radnika, sad se uvodi obveza poslodavca da dokazuje kompetencije radnika kad se radi i o deficitarnim zanimanjima.
Zaštita radnika
Neozbiljnim poslodavcima, koji su na određeni način krijumčarili ljude pokušat će se stati na kraj crnim listama i zadužnicama, a i gledat će se promet po njihovim računima, rekao je državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić za HR. Ozbiljni poslodavci nemaju razloga za strah, dodao je Katić.
Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja izmjene Zakona za koje smatraju da olakšavaju zapošljavanje stranih radnika i sve izmjene koje idu u smjeru zaštite radnika. Mjere idu u smjeru fleksibilnosti i olakšat će poslodavcima zadržavanje stranih radnika.
Uvedena je i značajna novost za ICT sektor. "Ako su radnici radili negdje vani na tim poslovima, nemaju diplomu, ali imaju kvalifikacije moći će i oni dobiti plavu kartu", objasnila je Martinović.
"Želimo kvalitetne radnike koji će se zadržati ljude, koje će poslodavac moći naučiti i zadržati, a ne da odu nakon što ih se nauči. Tek tada će dati obol zbog čega je došao u Hrvatsku", smatra savjetnik predsjednika HGK-a Josip Zaher.
Procesi dovođenja stranih radnika ponekad traju i do sedam mjeseci, a mijenja se i struktura radnika, prije se dolazili iz susjednih zemalja, a danas ih je većina iz Azije. "Za njih treba ishoditi i vizu, što produljuje rokove", objašnjava Katić.
U slučaju otkaza radnik će imati rok od 60 dana u kojem mora pronaći novi posao kako ne bi izgubio radnu dozvolu. Naravno, uz sve postavlja se pitanje i uvjeta u kojima ti radnici žive. Medijski prostor pune priče o radnicima naguranima u male stanove koji žive u neadekvatnim uvjetima, a zakonom tj. pratećim pravilnikom će se i tome stati na kraj.
Novim zakonom uvodi se obveza poslodavca da dostavi dokaz o primjerenom smještaju radnika, kao uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad. "Te uvjete ćemo propisati posebnim pravilnikom koji će donijeti zajedno MUP i Ministarstvo rada. Dakle, nije obveza, ali ako netko već iskazuje namjeru organiziranja smještaja za strane radnike, onda taj smještaj mora biti u skladu s pravilnikom koji ćemo donijeti. Mislim da vam je poznato da ima slučajeva gdje taj smještaj nije primjeren i human, a to je nešto za što smo se opredijelili da stavimo u ovu izmjenu zakona, potaknuti upravo nekim od tih slučajeva koji su izazvali pozornost javnosti", objasnio je ministar Božinović.
Korjenite promjene na tržištu rada
Potpuno je jasno kako tržište rada u Adria regiji doživljava duboke promjene, no u Hrvatskoj se događa gotovo tektonski poremećaj. Zbog masovnog iseljavanja najproduktivnijeg dijela stanovništva i poražavajuće demografske politike, udio stranih radnika u ukupnoj radnoj snazi Hrvatske dosegao je 11 posto. Njihov će se udio nastaviti povećavati i u godinama pred nama, a to ima poprilično dalekosežne posljedice, zaključak je analitičkog tima Bloomberg Adrije koji je nedavno analizirao tržište rada.
''Demografske promjene u Adria regiji kakve se događaju jednom u generaciji dovele su do tolikog zatezanja tržišta rada da je gotovo nemoguće očekivati klasično povećanje nezaposlenosti u vremenima slabljenja ekonomske aktivnosti, barem do kraja desetljeća, a to će podržati barem mali rast plaća u budućnosti'', ukazuju analitičari Bloomberg Adrije.
Strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele su najbržem rastu prosječnih bruto plaća u Adria regiji u posljednjih 10 godina.
"Mnogi osigurači koje zakon prepisuje će pridonijeti suzbijanju nelojalne konkurencije, poslodavci navode da ako se sve plati taj strani radnik više nije jeftin, doprinosi, stan.. on mora dati obol na tržištu rada", komentirao je savjetnik predsjednika HGK-a Zaher.
Hrvatski scenarij
U Adria regiji najoštriji pad nezaposlenosti dogodio se u Hrvatskoj koja je zabilježila masovno iseljavanje u veće države EU-a kako bi njeni stanovnici iskoristili prednosti zajedničkog tržišta rada. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjen je za gotovo 65 posto između 2014. i 2020. godine, najmanje 10 postotnih bodova više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Adria regije.
Zbog loše demografske politike u Hrvatskoj je ove godine udio stranih radnika među ukupno zaposlenima dosegao oko 11 posto, što je ozbiljan rast u odnosu na sa sedam posto u 2022. i četiri posto u 2021. godini.
Kompanije će težiti obrani profitabilnosti i/ili pokrivanju nedostatka kvalificirane radne snage uvozom stranih radnika izvan Europske unije. Zato naši analitičari smatraju da će udio stranih radnika porasti. Taj će rast u Hrvatskoj ići nešto sporijim tempom nego u 2022. i 2023. godini, i to zbog slabljenja ekonomske aktivnosti, ali će doseći barem 15 posto stranih radnika u iduće dvije godine. U preostalom dijelu Adria regije, udio stranih radnika također će polako rasti, približavajući se pet do deset posto ukupno zaposlenih u naredne dvije godine.
Snažan tempo uvoza stranih radnika u Hrvatsku odražava veliki jaz u ponudi radne snage koji je nastao emigracijom radnika, i to uglavnom u radno intenzivnim sektorima poput turizma i građevinarstva, objasnili su naši analitičari.
Zakon bi se trebao naći na vladinom stolu 28. ožujka, a nakon toga kreće u parlamentarnu strukturu.