Primorac: Definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine

Saborski Odbor za financije i državni proračun podržao je imenovanje Marka Primorca za ministra financija, koji je između ostalog poručio kako trenutno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine, a naglasio je i potrebu daljnjeg poreznog rasterećenja te brige za socijalno najugroženije.

Zajedno s uvodnim dijelom sjednice, u kojem je Primorca predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljanje je potrajalo više od dva i pol sata, na kojem je Primorac odgovorio na brojna pitanja članova odbora, pa tako i ono o potencijalnom uvođenju poreza na nekretnine, koje mu je postavio Mostov Zvonimir Troskot.

"To je najbolji izbor financiranja lokalnih jedinica (…) i apsolutno sam bio za uvođenje tog poreza i žao mi je što ga vlada nije uvela na početku mandata, kao i što nije uveden za prošle vlade. Apsolutno mislim da ga je trebalo uvesti", poručio je Primorac, dodajući kako u fiskalnom instrumentariju taj porez nedostaje te da ga većina uređenih država ima.

No, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i rastuće stope inflacije, Primorac je ocijenio kako definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine.

"Osobno sigurno neću raditi na tome da se taj porez uvede. Ne u ovim okolnostima (…) Osobno bih bio najsretniji da ga ja uvedem jer sam apsolutno za njega. Međutim, svjestan sam činjenice kako trenutno vrijeme nije za samopromociju i ostvarivanje nekakvih osobnih ambicija, već je vrijeme za razboritost, smirenost i brigu za građane", izjavio je Primorac.

Smatra da je imovina, posebno kada je riječ o nekretninama, "podoporezovana", čime se stvorila svojevrsna "porezna oaza", pri čemu se mnogi žele baviti iznajmljivanjem.

"Smatram da bi porezno opterećenje trebalo pravednije rasporediti te da bi dodatno trebalo pomoći građanima s najnižim dohocima. Ne 'rentaju' nekretnine oni koji su ugroženi, već oni koji imaju višak nekretnina. U idućim koracima, ako dođe do preraspodjele poreznog opterećenja, osobno ću se zalagati da to bude upravo u tom smjeru", poručio je Primorac.

Edvard Šušak/Hina

Inflacija

Govoreći o borbi protiv inflacije, istaknuo je kako je u okviru fiskalne politike instrumentarij tu relativno ograničen.

"Standardni aparat za borbu protiv inflacije je prije svega monetarna politika", napomenuo je, no i dodao kako se u aktualnim okolnostima i monetarna politika nalazi u izazovnim trenucima jer podizanje kamatnih stopa može negativno utjecati na gospodarski rast i dovesti do recesije.

Fiskalna politika se s jedne strane protiv inflacije može boriti smanjenjem državnih rashoda ili pak povećanjem poreza, pri čemu je Primorac poručio da potonje "apsolutno u ovim okolnostima ne dolazi u obzir".

"Fiskalna politika u ovom segmentu i ovim okolnostima ne može biti učinkovita za borbu protiv inflacije, ali mora biti učinkovita u tome da pomogne građanima prebroditi krizu koja je pred nama. Nisam mađioničar, pa, ukoliko dođe do recesije u Europi, ona će se sigurno preliti i na Hrvatsku", poručio je Primorac.

Socijalno ugroženi

Odgovarajući SDP-ovu Branku Grčiću, apostrofirao je kako je u ovom trenutku potrebna velika briga za gospodarstvenike, a tu je i potreba posebne brige za socijalno najugroženije. Istaknuo je da inflacija znatno manje utječe na one s višim prihodima, pa će se tako, kada će se raspravljati o novom jesenskom paketu mjera za ublažavanje posljedica inflacije, Primorac zalagati da se potpore ne distribuiraju svima, već da se snažnije pomogne onima s najnižim primanjima.

Rekao je i kako se proračun puni nešto bolje no u okolnostima kad inflacija nije prisutna, no i zbog usklađivanja mirovina i rasta plaća postoji snažan pritisak na rashodnu stranu proračuna.

Bivši je SDP-ov ministar financija Boris Lalovac upozorio Primorca da će mnogi, pa tako i drugi ministri, od njega tražiti brojne financijske ustupke, pri čemu je njemu, za razliku od Zdravka Marića, otegotna okolnost što neće biti i potpredsjednik vlade.

Slično misli i Lalovčev stranački kolega Siniša Hajdaš-Dončić, koji je upozorio kako javne ustanove na području Krapinsko-zagorske županije, poput škola i zdravstvenih ustanova, trenutno potpisuju ugovore za plin i električnu energiju koji će dovesti do porasta iznosa računa od tri do četiri puta, a zanimalo ga je što će Vlada učiniti kako bi taj udar amortizirala.

Primorac je rekao da je svjestan problema, a da će zajedno s resornim ministrima, zdravstva i gospodarstva, tražiti rješenje za te izazove.

Edvard Šušak/Hina

Govoreći o daljnjim poreznim rasterećenjima, kazao je kako je fiskalni prostor u okviru poreza na dohodak ograničen, no da mu se svidio HUP-ov prijedlog o korekciji doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "O tome ćemo apsolutno razgovarati, (…) ali to ne znači da najavljujem korekciju doprinosa, već govorim kao osoba koja razumije javne financije. To su ti nekakvi 'džepovi' koji su nam ostali i koje možemo iskoristiti", kazao je Primorac, odgovarajući glavnoj ekonomistici Hrvatske udruge poslodavaca Ivi Tomić.

O utaji poreza

Marijana Puljak iz Centra i Mirela Ahmetović iz SDP-a problematizirale su činjenicu što je Primorac, o čemu su mediji već ranije pisali, istovremeno na istoj adresi imao registriran i obrt i tvrtku, na što Porezna uprava ne gleda blagonaklono, već kao na signal za potencijalno izbjegavanje plaćanja poreza.

Primorac je pojasnio kako je u rujnu 2020. otvorio paušalni obrt, kao najjednostavniji pravni oblik za obavljanje savjetničkih usluga koje je pružao brojnim institucijama. S obzirom na rast poslovne aktivnosti, u travnju 2021. je otvorio društvo s ograničenom odgovornošću i s obrta poslovanje postupno počeo prenositi na novu tvrtku.

"U tom cijelom poslu nije bilo nikakve utaje ili izbjegavanja bilo kakvog poreza", istaknuo je Primorac i objasnio "Sa svojim primicima iz obrta i svojim ostalim primicima koje sam imao, prešao sam razinu od 300 tisuća kuna i bio sam kao fizička osoba u sustavu PDV-a".

Dodao je i kako tvrtka i obrt nemaju dugova, a da poslovanje neće prebacivati na nekog drugog, već ih ugasiti.

Ahmetović je zanimalo i kako je s novom tvrtkom dobio posao koji je odradio za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, za koji, s obzirom na to da mu je vrijednost bila ispod 70.000 kuna, nije bilo potrebno provoditi javni natječaj.

Primorac je rekao kako je taj posao dobio zbog svojih referenci i jer su ljudi znali njegove kvalitete i ekspertizu, pri čemu je ponudu "prakitčki dostavio na traženje". "Jesu li se oni još nekome javili, ja to u tom trenutku nisam znao niti sam to propitivao", ustvrdio je Primorac.

Izvanredni profesor

Primorac je izvanredni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a bavi se javnim i lokalnim financijama te upravljanjem javnim dugom. Poručio je kako je u najbitnijim segmentima apsolutno upoznat s resorom te da će vrlo brzo "pohvatati konce". Svjestan je izazova, a, iako odluka nije bila laka, kandidaturu je odlučio prihvatiti, ocijenivši da je to "apsolutno odgovorno i domoljubno".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar