.webp){kind=icon}
Nakon topničke pripreme u vidu hodočašća vodećih ljudi trgovačkih lanaca na Markov trg, a gdje su se zavjetovali kako će vratiti vrijeme unatrag i sniziti cijene potrošačke košarice na razinu od 31. prosinca 2022. godine, u četvrtak je Vlada podigla pobjedničku zastavu u vidu novog paketa pomoći za borbu s inflacijom. I dok je kod predsjednika uprave Atlantica Emila Tedeschija Vladin angažman u dosad poprilično jalovoj borbi s rastom cijena ostavio gorak okus u ustima, dobra je vijest da će se barem građani u razdoblju koje dobrano miriše na predizborje moći zasladiti. Naime, u Vladin akcijski katalog koji sada broji 30 artikala uvršteni su i mliječna čokolada i sirup sa šećerom. Cijena paketa je prava sitnica - 464 milijuna eura. No, hoće li ti titanski napori pomoći u borbi s neukrotivom inflacijom? Stav analitičara Bloomberg Adrije je malo ili nimalo.
No ne muči borba s inflacijom samo hrvatske ekonomske umove, ona zadaje ozbiljne glavobolje i guvernerima Europske središnje banke (ECB). Oni su, naime, u četvrtak, unatoč zabrinjavajućim makroekonomskim podacima, odlučili za nastavak terapije u vidu dizanja referentne kamatne stope za još 25 baznih bodova. Podjele unutar te institucije na one koji smatraju da je takvo liječenje nužno i onih koji smatraju da njihova panacea ima sve više negativnih nuspojava čini se da je rezultirala privremenom obustavom terapije. Štoviše, farmakolozi iz Frankfurta bi već sredinom iduće godine mogli krenuti sasvim drugim smjerom žele li da se gospodarstvo eurozone vrati na noge.
A, prije nego što su hrvatski političari objavili nove ekonomske mjere, a europski bankari novosti u monetarnoj politici, analitički tim Bloomberg Adrije pod povećalo je stavio europsku i regionalnu ekonomiju. Mada se za većinu kontinenta očekuje približavanje recesiji s približavanjem kraja godine zemlje u Adria regiji neće biti zahvaćene padom gospodarstva, odnosno očekuje se rast i u ovoj i u idućoj godini, navode naši analitičari.
Oni svoju ocjenu temelje na domaćoj potrošnji koja kompenzira pogoršano stanje vezano za inozemnu potražnju. Istina je da su zemlje u Adria regiji snažno izvozno-uvozno vezane za Njemačku, no u njima su stope nezaposlenosti rekordno niske, odnosno rastu zaposlenost, plaće i investicije, objašnjavaju. "Ukratko, recesija u inozemstvu ne znači i lokalnu recesiju", ističe se u analizi.
Mastercard
Za ovu godinu najveća stopa rasta u Adrija regiji predviđa se za Bosnu i Hercegovinu, i to od 2,8 posto, nakon čega slijedi Srbija s 2,4 posto. Za Sjevernu Makedoniju brojka je 1,9 posto, a prognoze za Hrvatsku i Sloveniju govore o rastu od 1,7, odnosno 1,2 posto.
Potvrda crnih očekivanja, barem za europsku ekonomiju, stigla je odmah u ponedjeljak. Europska komisija (EK) srezala je svoje prognoze za ekonomiju eurozone jer očekuje da će problematična njemačka privreda ove godine biti uteg za gospodarstvo. Gospodarstvo zajednice koja okuplja 20 zemalja će ove godine porasti 0,8 posto, dok se ranije predviđao porast od 1,1 posto, objavio je izvršni dio vlasti Europske unije. Prognoza za iduću godinu također je snižena za jednaki iznos na 1,3 posto.
Najveća ekonomija u regiji snosi i najveći dio krivice. Njemačkoj, za koju se očekivalo da će tijekom 2023. ostvariti rast, sada prijeti pad od 0,4 posto. Prognoza za Nizozemsku srezana je još i više, s 1,8 na 0,5 posto. Od Španjolske i Francuske, koje se nalaze na suprotnom kraju spektra, se očekuje da će pridonositi rastu.
Michaela Rehle/Bloomberg
Vrlo značajan faktor u posrtanju europske ekonomije svakako je ruski rat u Ukrajini. Nakon ruske invazije Europska unija je uvela paket sankcija, ali zbog njihova opsega tvrtkama u EU-u nije jednostavno uvijek znati kako se osigurati da doista poštuju sankcije, odnosno kako da se ne izlože riziku njihova kršenja koji nije mali. Tim više jer Rusija, kako navode u Bruxellesu, pokušava koristiti razne tehnike kako bi se izbjegao režim sankcija kao što je uporaba složenih financijskih mehanizama, prikrivanje prirode ili podrijetla robe ili korištenje trećih zemalja u trgovinskoj razmjeni.
Europska komisija je stoga izdala vodič za europske gospodarske subjekte koji bi im trebao pomoći lakše se nositi s postojećim sankcijskim režimom te istodobno sklapati uspješne poslove. Vodič navodi preporuke kako i što provjeriti kod potencijalnih partnera, na što se fokusirati ka je u pitanju sama transakcija te o čemu voditi računa kad je riječ o samoj robi.
Preporuke, čini se, nisu bile nužne hrvatskoj kompaniji PharmaS iz koje su priopćili da su početkom rujna uspješno završili preuzimanje većinskog udjela u španjolskoj kompaniji Mabo Farma, sa sjedištem u Madridu, te su time preuzeli i upravljanje tom kompanijom. Mabo Farma u svom portfelju ima više od 200 proizvoda, uključujući bezreceptne i lijekove na recept, i dodatke prehrani. Godišnji prihod iznosi joj oko 35 milijuna eura, a zapošljava više od 70 ljudi.
Iz hrvatske farmaceutske kompanije tvrde da je jedna od ključnih prednosti Mabo Farme razumijevanje španjolskog tržišta, a da oni ovom međunarodnom akvizicijom šire svoj portfelj kojem se sada otvaraju vrata španjolskog tržišta i za vlastite domaće proizvode koji će se uskoro naći na policama španjolskih ljekarni.
Hrvatsku i Španjolsku povezuje i to što su obje države proizvođači maslinovog ulja, a ekstremni klimatski uvjeti srezali su lanjsku proizvodnju u Španjolskoj zbog čega je u proteklih godinu dana snažno porasla njegova cijena. To je dovelo i do sve češćih krađa ulja, u pojedinim slučajevima kriminalci odnose i po nekoliko desetaka tisuća litara.
Domagoj Blažević/Hina
Hrvatski maslinari, ipak, ne moraju strahovati od toga. Kao prvo, cijena maslinovog ulja je kod nas već dulje vrijeme vrlo visoka, i bitno viša nego u Španjolskoj što znači da ako dosad nisu bili posebna meta kradljivaca, teško je očekivati da će sad to odjednom postati. A drugi razlog je to što je domaća proizvodnja gotovo neusporediva s proizvodnjom u Španjolskoj. Primjerice u u sezoni 2022./2023. Španjolska je proizvela oko 660 tisuća tona ulja, a Hrvatska tek nešto više od četiri tisuće.
Hrvatski maslinari možda nemaju dodatnih briga, ali informatičari zato muku muče s pronalaskom odgovarajućeg kadra. Posebno je to izraženo u domaćoj gejmerskoj industriji koju je zaobišla kriza koja je lani zahvatila globalni tehnološki sektor. Zbog nje su tehnološke tvrtke pokušavale pronaći načine kako zadržati programere i ne dijeliti otkaze usprkos otkazivanju projekata i sporijem ugovaranju novih poslova.
"Industrija videoigara ima drugačiji niz problema nego IT firme koje imaju previše svega, pa se sve reže. Nama je problem pronaći kadrove sa specifičnim setom skillova kao što su stručnjaci za vizualne efekte, animacije, društvene mreže, marketingaši", rekao je za Bloomberg Adriju Vladimir Bogdanić, član odbora Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA).
Visoka tehnologija redovito dolazi i s visokim izazovima. U civilnom zračnom prometu vrlo je važno da svaki dio koji se ugrađuje u avione prođe vrlo rigoroznu provjeru kvalitete kako samog dijela tako i proizvodnog procesa. Nedavno je otkriveno kako je jedna londonska kompanija pokušala zaobići pravila te je uz dijelove koje je prodavala servisima dostavljala krivotvorene certifikate. Dodatan problem je ležao u činjenici da su se dijelovi ugrađivali u vrlo popularne mlazne motore koje se koriste u Airbusovoj seriji A320 i Boeingovoj seriji B737.
Dario Grzelj/Hina
Svjetski regulatori i aviokompanije su se proteklih tjedana pomučili kako bi pronašli u koje su točno motore ugrađeni sumnjivi dijelovi. Hrvatski nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines nam je odgovorio kako u njihovoj floti nema motora sa sumnjivim dijelovima, odnosno kako britanski AOG Technics nije bio dobavljač dijelova za motore CFM56 koji se koriste na šest njihovih zrakoplova Airbus 319/320.
To je odlična vijest posebno u vidu ovih dana objavljenih podataka o prometu u domaćim zračnim lukama koji je u srpnju bio na razini istog mjeseca pretpandemijske 2019. godine i 13 posto viši nego lani. Odlične brojke posljedica su prije svega skoka broja putnika u Splitu gdje je on porastao za 16 posto te u Zadru gdje je ove godine bilo 23 posto više putnika nego lani. A kako s putnicima dolijeću i turistički prihodi, ovo je samo još jedna potvrda prilično uspješne ljetne sezone u samom njenom zalasku.
