Nema stranca do Nepalca – nova je verzija stare poslovice. To jasno pokazuje analiza istraživačkog tima Bloomberg Adrije prema kojoj je svaki deseti radnik u Hrvatskoj stranac. Naši analitičari ističu i kako je rast plaća u svim zemljama regije dvoznamenkast. Nažalost, taj rast prate i cijene.
Kad smo već kod inflacije, da je njena razina debelo iznad službenih statistika, pokazuju nam vlastiti novčanici na dnevnoj bazi. Potvrđuju to i podaci Porezne uprave prema kojima je neznatno manji broj fiskaliziranih računa u kolovozu naplaćen za gotovo 20 posto više nego u istom razdoblju lani.
Unatoč tome, sve tanji džepovi građana postaju sve privlačniji državama jer ih rastuće kamate tjeraju da potraže jeftinije modele zaduživanja. Vidjeli smo to i kod nas kroz izdavanje tzv. narodne obveznice, a istim smjerom idu mnoge druge europske države.
U Hrvatskoj je svaki deseti radnik stranac
Tržište rada u Adria regiji doživljava duboke promjene, no u Hrvatskoj se događa gotovo tektonski poremećaj. Zbog masovnog iseljavanja najproduktivnijeg dijela stanovništva i poražavajuće demografske politike udio stranih radnika u ukupnoj radnoj snazi Hrvatske dosegao je 11 posto. Njihov će se udio nastaviti povećavati i u godinama pred nama, a to ima poprilično dalekosežne posljedice, zaključak je analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele su najbržem rastu prosječnih bruto plaća u Adria regiji u posljednjih 10 godina. Slovenija je zadnja zemlja u regiji koja je od ove godine počela bilježiti dvoznamenkasti godišnji rast plaća, dok su ostale zemlje regije u takvom rastu još od drugog polugodišta 2022. godine, pokazuje analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Isti broj računa, iznos gotovo 20 posto veći
U prvih osam mjeseci ove godine izdano je gotovo 3,5 milijarde fiskaliziranih računa u ukupnom iznosu od 54,5 milijardi eura, prema podacima Porezne uprave.
Samo je u kolovozu izdano nešto više od 525 milijuna računa, što je 0,6 posto manje nego u istom mjesecu lani. No naplaćeni iznos je, naravno, zbog inflacije, 18 posto veći nego lani i dosegnuo 9,89 milijardi eura, odnosno 1,5 milijardu eura više no u kolovozu 2022.
Drugim riječima, zanemarivo manju količinu robe i usluga građani i turisti su platili gotovo 20 posto više.
Države se sve više okreću posuđivanju od građana
Prodaja državnih obveznica proteklog tjedna pokazuje da se vlade sve više okreću građanima kako bi se bolje nosile s okružjem rastućih kamatnih stopa.
Zemlje kao što je to u najnovijem primjeru Belgija mogu ponuditi kamatne stope koje su privlačne građanima, ali time i smanjiti cijenu državnog zaduživanja. Analitičari banke Société Générale to su nazvali situacijom u kojoj svi dobivaju. Belgija je već privukla interes vrijedan 22 milijarde eura za svoj jednogodišnji zapis, a konačni rezultati bit će poznati u ponedjeljak.
Potop na britanskom tržištu nekretnina tek uzima maha
Pad koji je zahvatio britansko tržište nekretnina pogoršao se u kolovozu jer su rastući troškovi zaduženja zagušili potražnju, objavila je financijska institucija i stambena udruga Nationwide Building Society koja je jedna od najvećih takvih institucija globalno.
Kako je istaknuto, prosječna cijena nekretnina pala je 5,3 posto prošli mjesec na godišnjoj razini, što je najbrže od vremena globalne financijske krize 2009.
Slijedi…
Podaci Eurostata otkrit će nam kako diše europsko građevinsko tržište objavom o broju izdanih građevinskih dozvola za svibanj, a doznat ćemo i rezultate industrije za lipanj. Europski statističari također će obznaniti koliko je mladih Europljana odselilo od roditelja u 2022. te bilancu vanjskotrgovinske razmjene EU-a s Ukrajinom za drugi kvartal ove godine.
Na političkoj sceni se najviše iščekuje sastanak Recepa Tayyipa Erdoğana i Vladimira Putina u Sočiju.
.webp){kind=icon}
