Kada čovjek pogleda statističke podatke iz proteklog tjedna, rekao bi da je Hrvatska ekonomski tigar – raste BDP, rastu plaće, rastu stambeni krediti građanima – sve je pozitivno. No da taj tigar na kraju bude od papira, mogla bi se pobrinuti inflacija. Naime, opet polako rastu cijene energenata, a iako se zima ni izbliza ne čini tako kritična kao prošla po tom pitanju, iz OPEC±a se svim silama bore da je zakompliciraju. Naši analitičari smatraju kako, unatoč rastu stambenog kreditiranja, domaće tržište nekretnina čeka blago hlađenje.
Pozitivne trendove koje u velikoj mjeri dugujemo snažnom turizmu paradoksalno ne primjećuju domaće turističke kompanije, barem kad je cijena dionice u pitanju. To ne znači da se na burzi ne može zaraditi, dapače, neki analitičari drže kako su cijene dionica nekih naših kompanija podcijenjene i da se građani trebaju odmaknuti od depozitne štednje i okrenuti prema alternativnim ulaganjima.
Na globalnoj sceni slušamo priču o ekonomskom posrtanju Kine, iako njezin očekivani rast od oko pet posto debelo nadmašuje konkurenciju. Možda su nas jednostavno razmazili dvoznamenkastim stopama rasta BDP-a zadnjih desetljeća, a možda ih doista čeka ozbiljna ekonomska introspekcija i suočavanje s prezaduženošću. Dosta lošije po pitanju gospodarskih brojki stoji Njemačka, ali oni će, po svemu sudeći, uskoro legalizirati kanabis, pa će građanima biti lakše probaviti recesiju.
Dok zaključujemo ovaj tekst, po naslovnicama svjetskih medija vrti se još jedna prijelomna vijest. Čini se da je najpoznatiji svjetski plaćenik, šef Wagnera Jevgenij Prigožin, poginuo u avionskoj "nesreći", no kad je riječ o takvim ruskim poslima, uvijek treba zadržati zdravu dozu skepse.
Pa krenimo s omiljenom ljetnom temom u Hrvata – turizmom. U proteklih nekoliko tjedana nije nedostajalo euforičnih objava iz tog sektora, a u skladu s time očekivalo bi se kako će na Zagrebačkoj burzi vladati isto raspoloženje, barem kad su u pitanju dionice turističkih kompanija. Nažalost, to nije tako. Dionice turističkih kompanija, lako bi se moglo zaključiti, nisu primijetile ni turiste, ni gužve na cestama, ni sezonu. No i usred ljetne uspavanke se na burzi može dobro zaraditi.
Ističe to i Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Asset Managementa. On smatra da su cijene dionica nekolicine hrvatskih i slovenskih kompanija relativno podcijenjene u odnosu na valuacije nekih globalnih igrača te da građani ni izbliza ne koriste alternativne oblika ulaganja u odnosu na depozitnu štednju.
Također ističe kako Hrvatska zaslužuje A kreditni rejting, a to potkrjepljuje argumentom da naše državne obveznice stoje bolje od drugih zemalja eurozone.
Još jedna vječna tema na domaćoj poslovnoj sceni su i peripetije u Fortenovi. Naime, uprava Fortenova grupe poslala je pismo dioničarima zaklade u kojem im pruža detaljan uvid u najnovija zbivanja vezana uz istiskivanje sankcioniranih suvlasnika. Objavili su kako investicijska banka Lazard nije mogla pronaći institucionalne investitore zainteresirane za preuzimanje kompanije, što je dovelo do potrebe da suvlasnici sami razmotre moguće strategije vezane uz isplatu sankcioniranih suvlasnika. U pismu su istaknuli važnost organiziranja neformalnog odbora sastavljenog od najvećih nesankcioniranih suvlasnika, na čelu s Pavlom Vujnovcem.
Što se domaće ekonomije u globalu tiče, zbog rasta kamatnih stopa, usporavanja građevinske aktivnosti u Hrvatskoj i recesije u dijelu eurozone, Ivan Odrčić, voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, smatra da bi do kraja godine nekretnine čak i u Zagrebu mogle pojeftiniti oko pet posto. Predviđa i da će zbog čak triju izbora sljedeće godine (predsjedničkih, parlamentarnih i europskih), kao i visokoinflatornih okolnosti, u narednih nekoliko godina Vlada vrlo teško kontrolirati rashodovnu stranu javnih financija. Odrčić je kazao i zašto je analitički tim Bloomberg Adrije revidirao procjenu ovogodišnjeg rasta BDP-a na 1,7 posto.
Statistički podaci iz proteklog tjedna djeluju optimistično. Tako je u srpnju zaposlenost u Hrvatskoj u odnosu na lipanj porasla 1,6 posto, a u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem taj je broj porastao 1,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Od 1,78 milijuna radno aktivnih stanovnika u srpnju, zaposlenih je bilo 1,68 milijuna. U prvih sedam mjeseci ove godine, broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao je za 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu.
Većina zaposlenih u srpnju ili 1,44 milijuna radila je kod pravnih osoba, dok je zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo 222,5 tisuća. Osiguranika poljoprivrednika bilo je 18,3 tisuće, isto kao i mjesec ranije te 1,5 posto manje nego u srpnju prošle godine.
Prosječna neto isplaćena plaća u lipnju iznosila je 1.150 eura i bila za 1,5 posto viša nego u svibnju, kad je iznosila 1.133 eura, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku. Nominalni rast na godišnjoj razini, dakle u usporedbi s prosječnom plaćom u lanjskom lipnju, iznosi čak 12,4 posto.
No ako se u izračun uključi i utjecaj inflacije, rast osobnih dohodaka mnogo je skromniji. U lipnju su plaće bile 0,6 posto više nego u svibnju te 4,5 posto više nego u lipnju prošle godine.
Lipanj je tek četvrti mjesec za redom koji pokazuje rast realnih plaća na godišnjoj razini. U cijeloj prošloj godini plaće su realno pale za 3,1 posto pošto nisu uspijevale držati korak za inflacijom. Njihov realni rast morat će biti puno dulji kako bi se nadoknadio udarac na kupovnu moć građana koju je imala inflacijska 2022. godina.
Stalno slušamo kako su nekretnine precijenjene, ali čini se da kupci za to previše i ne mare. Naime, iznosi novih stambenih kredita odobrenih u svibnju i lipnju ove godine dosegnuli su dosad nezabilježeno visoke iznose. Prema brojkama koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB) u svibnju su domaće banke građanima odobrile 422 milijuna eura novih kredita, a u lipnju još 327 milijuna.
To znači da je u odnosu na lanjski svibanj i lipanj ove godine odobreno 46, odnosno 17 posto više stambenih kredita. Prosječni mjesečni iznos novoodobrenih kredita u godinu dana do petog mjeseca bio je 237 milijuna eura, a u 2022. godini 222 milijuna. Trend rasta stoga je jasno vidljiv, a ukupan iznos stambenih kredita je krajem lipnja bio 10,3 milijarde eura, što je također najviše u dostupnoj statistici HNB-a.
A što ide bolje uz skupe nekretnine od skupih auta? Naravno, i tu imamo konja za trku. Ljubitelji automobila iz cijelog svijeta ovog su kolovoza došli na Tjedan automobila u Montereyu u Kaliforniji. Ove godine, više od 20 proizvođača automobila predstavilo je svoje najbolje napore kako bi privukli elitne kupce. Hrvatska tvrtka Rimac predstavila je posebno izdanje rekordno brzog električnog hiperautomobila Rimac Nevera nazvano Time Attack. Novi model drži niz brzinskih rekorda, a hvali se s 1813 konjskih snaga i ograničenim izdanjem od svega 12 primjeraka koji su svi već prodani.
U energetskom bloku koji slijedi, Neverin električni pogon čini se kao pametan izbor. Naime, cijene prirodnog plina u Europi skočile su na najvišu razinu u dva mjeseca kako se zaposlenici na australskim izvoznim terminalima pripremaju za štrajk koji bi mogao bitno smanjiti globalne isporuke za zimu. Poremećaj može zahvatiti deset posto svjetskog tržišta ukapljenog prirodnog plina (LNG), a to trgovce u Europi čini nervoznima. Štrajk bi u Australiji, prema najavi sindikata, mogao započeti 2. rujna.
Ipak, situacija se smirila nakon samo par dana, pa su cijene prirodnog plina na europskim burzama u utorak krenule prema dolje nakon što je objavljeno da Woodside Energy Group vodi "konstruktivne" pregovore s radnicima koji prijete štrajkom na ključnoj izvoznoj lokaciji u Australiji.
"Došli smo do suštinskih dogovora oko brojnih pitanja", kazala je u utorak glavna izvršna direktorica Meg O'Neill tijekom razgovora s investitorima.
U bilo kojem drugom trenutku u povijesti, trenutačno stanje globalnog tržišta dizela dovelo bi neke zemlje u paniku. Širom svijeta, cijene tog goriva iznimno su visoke u usporedbi sa sirovom naftom od koje se proizvodi, što ukazuje na nestašicu koja bi trebala zabrinuti vlade opsjednute inflacijom diljem svijeta. A za samo nekoliko mjeseci, sjeverna polutka ući će u zimu, što će povećati potražnju za grijanjem.
Dobra vijest je da je tržište prošle godine nakon invazije Rusije na Ukrajinu izgledalo još gore, a cijene su na kraju pale, uz pomoć relativno blage zime. Međutim, današnje smanjene rezerve znače da si svijet ne može dopustiti bilo kakva rastuća iznenađenja na tržištu: restrikcije u ponudi mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku, ili šokovi u potražnji mogu doći od hladnog vremena ili iznenađujuće snažnih ekonomija.
Ne čudi stoga što su prošle godine investicije u energetsku tranziciju globalno došle do iznosa od 1,1 bilijun dolara, pokazuju analitički podaci koje je prikupio BloombergNEF.
Ako se pogledaju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja koristi nešto širu definiciju energetske tranzicije, riječ je o 1,7 bilijuna dolara u 2022. godini.
Kako se očekuje da će u ovoj godini novi pogoni na sunce i vjetar premašiti 440 gigavata, a troškovi opreme su otprilike na istoj razini, brojka od bilijun dolara nije gornja, već donja granica ulaganja.
Sve to pusto "zelenilo" treba i zbrinuti nakon vijeka trajanja, pa bi i to mogla biti prilika za unosan biznis. U Hrvatskoj su porasla očekivanja oko izgradnje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, posebice kad je riječ o solarnim elektranama. Međutim, nameće se pitanje što ćemo činiti sa solarnim panelima kada njihov radni vijek dođe kraju. Tu se otvara prostor za još jednu tržišnu nišu vezanu za obnovljive izvore.
Iako OPEC+ već duže ograničava proizvodnju, a Rusija smanjuje izvoz, sve u nadi da će se cijene naftnih derivata dići i tako napuniti budžete zemalja članica najvećeg svjetskog kartela, tržište ne reagira po njihovim željama. Čini se da su se nakon godine volatilnosti cijene napokon stabilizirale. Hoće li tako i ostati, razgovarali smo s Nadom Drobne Popović, predsjednicom uprave Petrola koji je u srijedu otvorio novo prodajno mjesto Helena Zapad.
Najavila je i kako nastavljaju s ulaganjima u obnovljive izbore energije izgradnjom novog solarnog parka kod Knina.
U skladu s trendovima se i najprljavija branša po pitanju emisija – brodski prijevoz – okreće zelenim alternativama. Tako je Pyxis Ocean, teretni brod nosivosti 80 tisuća tona koji je zakupila tvrtka za trgovinu poljoprivrednim proizvodima Cargill, upravo završio svoje prvo putovanje između Šangaja i Singapura nakon ugradnje dvaju masivnih jedra od čelika i kompozitnih smola, prema izvješću Bloomberga.
To je prvi brod opremljen s dvama jedrima WindWings visokim 37,5 metara. Prema riječima dizajnera jedara, tvrtke BAR Technologies, ona potrošnju goriva mogu smanjiti za oko petinu. Ako eksperiment uspije, Cargill planira dodati jedra na još 10 brodova.
Kad smo već kod brodova i klime, ima i loših vijesti. Jedan od najvažnijih simbola svjetske trgovine, Panamski kanal, također osjeća klimatske promjene jer zbog sve niže razine vode brodovi moraju ploviti s manjim opterećenjem kako bi se uopće mogli kretati tim putem.
Plovila u prosjeku čekaju gotovo četiri dana na plovnom prečacu između Atlantskog i Tihog oceana, pokazuju podaci tvrtke za brodsko posredovanje Clarkson Research Services. Neki brodovi zabilježili su kašnjenje od čak 20 dana.
Kanal je od ključnog značenja za svjetsku trgovinu jer kroz njega prolazi više od pola milijarde tona tereta godišnje.
S energetike i zelene tranzicije idemo na tehnološki blok u kojem poslovično vlada optimizam.
Regionalni telekomi lani su uprihodili 3,3 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,9 posto na međugodišnjoj razini, a kompletna industrija po tom parametru posljednjih godina ubrzano raste. Profitne marže su, doduše, nešto niže nego u 2021. godini, ali i dalje se snažno investira, dok zaduženost ostaje niska, pokazuje analiza regionalnih telekomunikacijskih tvrtki analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Prije 14 godina jedan je Hrvat s partnerima osnovao tvrtku te otvorio urede u Londonu i Zagrebu. Ta tvrtka danas na globalnoj razini ima prihode veće od 43 milijuna dolara, zapošljava više od 300 ljudi diljem svijeta, a urede su proširili i na druge kontinente. U velikom intervjuu za Bloomberg Adriju Davor Duboković, suosnivač CloudSensea, otkriva kakvo je stanje na tržištu rada, kako podnose krizu u IT sektoru te kakvi su im planovi.
Hrvatska informatička tvrtka Infinum preuzima američku digitalnu agenciju Expand the Room sa sjedištem u New Yorku. Infinum bi trebao preuzeti stopostotni udio u američkoj kompaniji. Expand the Room se bavi razvojem digitalnih rješenja, a neki od klijenata su mu američka profesionalna hokejaška liga NHL, kruzerski gigant Royal Caribbean, satelitski radio SiriusXM te kompanije iz zdravstvenog sektora, kao i zračnog prometa.
To nisu sve vijesti iz tehnološkog sektora, Softbankov proizvođač čipova Arm započeo je proces listanja na Njujorškoj burzi. Smatra se kako bi to mogla biti najveća javna inicijalna ponuda (IPO) u tehnološkom sektoru u posljednje dvije godine, a uvrštavanje na burzu moglo bi se, ovisno o valuaciji, svrstati uz bok Alibabi kao jedno od najvećih listanja u tehnološkom sektoru. U utorak je objavljena još jedna važna vijest iz tog sektora – Velika Britanija otvorila je novu istragu Microsoftove kupnje Activision Blizzarda. Britanska agencija za suzbijanje nepoštenih tržišnih praksi time je akviziciju praktički vratila na početak.
Suosnivač Microsofta Bill Gates poslao je 1995. godine dopis nazivajući internet "plimnim valom" koji će biti ključan za svaki dio poslovanja tvrtke. Gotovo dva desetljeća kasnije, trenutni čelnik Microsofta Satya Nadella rekao je kako vjeruje da će utjecaj umjetne inteligencije (UI) biti jednako sveobuhvatan.
"Billov dopis iz 1995. godine podsjeća me na ovo", rekao je Nadella u ovotjednoj epizodi The Circuit With Emily Changa. "Mislim da je (op. a. umjetna inteligencija) jednako velika."
Središnje mjesto u najnovijem pokušaju transformacije Microsofta je OpenAI, startup čija je generativna UI tehnologija izazvala toliko buke da je od softverskog diva dobila 13 milijardi dolara investicije.
Premda je pandemija osokolila poduzetnike da isprobaju neke netradicionalne oblike rada, taj proces nije otišao "do kraja". Da je to tako pokazuje razvoj jednog novog zanimanja koje omogućuje fleksibilan model suradnje te je zamišljeno da poduzetnike lišava preopterećenosti, ali oni ga teško prihvaćaju jer je nov. Unatoč tome zajednica virtualnih asistenata u Hrvatskoj stabilno raste, ispričala je za Bloomberg Adriju Sanja Veletanlić, osnivačica Go2human Huba te predstavila rezultate svojega najnovijeg istraživanja.
Pregled tjedna završavamo s blokom međunarodnih vijesti, a tu posljednjih dana dominiraju vijesti o kineskom gospodarstvu.
Druga svjetska ekonomija ove je godine bila predmet najambicioznijih očekivanja i najgorčeg razočaranja financijskih tržišta. No unatoč sve glasnijim pozivima da uvede stimulativne mjere koje bi potaknule proizvodnju i potrošnju u Kini, Peking se dosljedno suzdržava od tog koraka.
Kineska ekonomija teška 18 bilijuna dolara ostaje na putu usporavanja. Potrošači su suzdržani, izvoz i cijene padaju, a više od petine mladih u Kini nezaposleno je. Ostvare li se prognoze JP Morgana, Kina će se do prosinca treću godinu za redom suočiti s rastom ispod pet posto, što se nije dogodilo još od smrti Mao Ce-tunga 1976. godine.
Unatoč tome, Peking je dosad poduzeo tek nekoliko skromnih stimulativnih koraka, nedovoljno snažnih da pokrenu ekonomiju. Novinarka Bloomberg Newsa Rebecca Chong Wilkins objašnjava da je iza te odluke odlučnost Xi Jinpinga da iza sebe ostavi probleme koji su Kinu doveli u trenutnu situaciju.
Situacija nije bajna ni u Europi. Kontrakcija aktivnosti privatnog sektora u eurozoni pojačala se, što je ulagače navelo na klađenje da će Europska središnja banka sljedeći mjesec pauzirati svoju kampanju podizanja kamatnih stopa.
Usluge su u kolovozu prestale biti svijetla točka i uslijedio je pad industrijskog sektora u dvije najveće ekonomije u regiji, što je dovelo do promjene tržišnih uloga i pada prinosa obveznica i eura.
Brojke su također donijele upozorenja da će se proizvodnja u bloku od 20 zemalja u ovom kvartalu smanjiti.
Brojke su bile posebno loše u Njemačkoj, gdje je ukupna aktivnost opala najbržim tempom od prvog vala pandemije, koji je zaustavio ekonomiju u svibnju 2020. godine. Francuska je izvijestila o trećem mjesečnom padu proizvodnje, dok se ostatak regije umjerenije smanjio.
Podaci pokazuju da će se eurozona smanjiti za 0,2 posto u trećem kvartalu, u usporedbi s rastom od 0,3 posto u tri mjeseca do lipnja, prema Cyrusu de la Rubiji, glavnom ekonomistu Hamburške komercijalne banke.
Unatoč tome, EU ne gubi na privlačnosti. Baš naprotiv, europski program dobivanja državljanstva temeljem investicija i dalje je vrlo živ unatoč pozivima diljem političkog spektra da se s time okonča. Tako je broj takozvanih "zlatnih viza" posljednjih mjeseci u Grčkoj i Portugalu u porastu, a potražnja je u Italiji i Španjolskoj dosegla rekordnu razinu. Te zlatne vize bogatim strancima omogućuju dobivanje dozvole boravka u Europskoj uniji, a kasnije to otvara put k državljanstvu, i to temeljem investiranja u lokalne nekretnine ili financijsku imovinu.
Da bi Europa mogla postati još privlačnijom pokazuje i sljedeća vijest. Njemačka vladajuća koalicija odobrila je smanjeni plan za dekriminalizaciju osobne upotrebe kanabisa u prvom koraku prema potencijalnoj široj legalizaciji trave u najvećem europskom gospodarstvu. Nacrt zakona koji je u srijedu podržao kabinet kancelara Olafa Scholza dopušta odraslim osobama posjedovanje čak 25 grama droge, priopćilo je njemačko ministarstvo zdravstva.
Na Starom kontinentu se u krilatici – što južnije, to tužnije – jug uvijek mogao zamijeniti s istokom, a da se ne izgubi smisao. Tako je i danas dok bjesni rat između Rusije i Ukrajine. Nakon što je prije nešto više od mjesec dana pokrenuo puč i krenuo s vojskom na Moskvu, vođa ruske plaćeničke skupine Wagner Jevgenij Prigožin našao se na popisu putnika zrakoplova koji se srušio u srijedu u ruskoj regiji Tver, objavila je novinska agencija Interfax pozivajući se na ruske zrakoplovne vlasti. U privatnom zrakoplovu tipa Embraer na putu iz Moskve za Sankt Petersburg bilo je sedam putnika i tri člana posade. Agencija Tass javila je da nema preživjelih. Jedan od izvora bliskih Kremlju nije mogao potvrditi je li Prigožin doista bio u zrakoplovu.