.webp){kind=icon}
Protekli tjedan obilježili su potresi na bankarskom tržištu i iznenađujuće živahno trgovanje na Zagrebačkoj burzi (ZSE) potaknuto potražnjom za dionicom Podravke. Još je uvijek aktualna borba protiv poplava, kao i nezaobilazne turističke brojke.
Akcija na ZSE-u u posljednje vrijeme u suprotnosti je s uobičajeno očekivanom ljetnom letargijom. A ako su domaći investitori stvarno odlučili umjesto godišnjih odmora iskoristiti šanse za dodatnu zaradu dok cijene dionicama rastu, sigurno će ih razveseliti pripreme Energije naturalis (ENNA) za inicijalnu javnu ponudu dionica.
Dosadašnja perjanica ENNA-e, tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD) izlazi iz sastava grupe, a razlog za to leži u klimi na financijskim tržištima. Investitori su danas znatno skloniji financirati zelene i održive kompanije koje u svojem portfelju nemaju biznise vezane uz fosilna goriva. Zbog toga PPD, kao kompanija primarno orijentirana na trgovanje plinom, neće biti dio inicijalne javne ponude dionica, kako bi ENNA imala povoljnije uvjete u dobivanju svježeg novca na tržištu.
Dok se ENNA ne pojavi na burzi, domaći igrači mogu trgovati dobro poznatim dionicama. Snažan interes vladao je za dionice Podravke krajem prošlog i početkom ovog tjedna. Cijena im je skočila za gotovo 15 posto – sa 122 eura u četvrtak na 140 eura u ponedjeljak.
A to živahno trgovanje dobilo je barem dio objašnjenja u utorak nakon što su iz Mesne industrija braća Pivac Zagrebačku burzu obavijestili da im je vlasnički udio u Podravci prešao prag od pet posto. Trgovanje Podravkom u proteklih nekoliko dana bilo je debelo iznad uobičajenih razina.
U mjesec dana prije petka dnevno bi se trgovalo s 500-tinjak dionica Podravke, a promet bi se kretao u rangu 60-ak tisuća eura. U protekla tri radna dana vlasnika je promijenilo gotovo 27 tisuća dionica, a prometi su redovito prelazili milijun eura.
Pivci su nam otkrili zašto kupuju Podravku, ali ne i koji su im planovi. S "obzirom na snažnu orijentiranost Grupe Pivac na prehrambenu industriju, uslijedio je i nastavak kupnje dionica Podravke jer smatramo da se radi o dobrom ulaganju", rekao je za Bloomberg Adriju Neven Pivac, član uprave Grupe Pivac.
Objasnio je kako je njihovo poslovanje oduvijek bilo usmjereno na investiranja u sektore i tvrtke za koje smatraju da su kvalitetne i perspektivne. Planove nam nije htio otkriti, samo kratko poručuje kako su "sva njihova investiranja usmjerena na prepoznavanje dobrih prilika na tržištu i investiranje kapitala u ona područja koja će Grupi Pivac osigurati dodatne financijske prinose i poslovni razvoj".
Podravka | Hina
Ovaj tjedan bio je sadržajan i za bankare, naročito one talijanske.
Situacija u globalnim poslovnim nekretninama stvara sve veće glavobolje vlasnicima komercijalnih nekretnina i bankarima koji su financirali njihovu kupnju i izgradnju.
Banke koje nastoje prodati kredite za komercijalne nekretnine sada nailaze na presušeno tržište i suočavaju se s malo opcija za izlazak iz te imovine. Institucije kao što su Goldman Sachs ili JP Morgan Chase & Co. posljednjih mjeseci pokušavaju prodati kredite vezane za urede, hotele, pa čak i stambeni prostor, no vidljivo je da im to baš i ne polazi za rukom u trenutku kada vlada zabrinutost oko razvoja stanja s komercijalnim nekretninama.
Posebnu glavobolju je talijanskim kreditorima izazvala vlada premijerke Giorgije Meloni nenadanom objavom uvođenja poreza na ekstradobit banaka. Inicijalni šok tijekom kojeg su pojedine banke izgubile i više od deset posto vrijednosti na burzama u srijedu je ublažen.
Vlast je pojasnila neke detalje oko novog poreza te kako postoji i granica nove obaveze banaka, što je donijelo olakšanje na tržište. Dionički indeks milanske burze MIB je u srijedu ojačao 1,3 posto, nakon što je u utorak skliznuo 2,1 posto. Dionice UniCredita porasle su 4,4 posto, a Intese Sanpaolo za 2,3 posto.
Dok vlade prijete porezima, bankama će se neto kamatni prihodi smanjivati. Prema analitičarima, samo dvije od 20 najvećih europskih banaka mogle bi vidjeti nastavak rasta neto kamatnih prihoda u trećem tromjesečju na godišnjoj razini.
Među njima bi čak četvrtina u četvrtom tromjesečju mogla zabilježiti pad prihoda na godišnjoj razini od razlike koju čine kamate na kredite i one isplaćene na depozite.
Analitičari koje je anketirao Bloomberg najveći godišnji pad, i to od 19,5 posto, očekuju kod austrijskog Raiffeisenbanka.
Banke se nalaze pod sve snažnijim pritiskom da povećaju i kamatne stope na depozite, i to u trenutku kada mnogi pretpostavljaju da bi i ciklus dizanja kamatnih stopa Europske središnje banke mogao uskoro doći kraju.
Što se domaćeg tržišta tiče, Zagrebačka banka je posljednjeg dana lipnja prodala svoj udio u tvrtki Multiplus Card, čiji je suvlasnik, uz negdašnji Agrokor, bila od 2011. godine. Udio je preuzela Fortenova koja je sada jedini vlasnik tvrtke zadužene za vođenje tzv. programa vjernosti kupaca.
Nijedna kompanija nije otkrila previše detalja zbog kojih je došlo do vlasničke promjene. Iz Fortenove su za Bloomberg Adriju komentirali kako je otkup udjela napravljen "sukladno daljnjoj strategiji poslovnog razvoja Fortenova grupe i konsolidacije u temeljnim djelatnostima".
Bloomberg
S uvođenjem eura može se učiniti da je pitanje deviznog tečaja za nas konačno postalo minorna zanimacija, ali viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji Marina Petrov podsjeća da tečaj može itekako biti važan faktor u inflaciji, a svakako je nezaobilazan kad je u pitanju vanjska trgovina.
Petrov piše da je u aktualnom inflatornom valu tečaj ipak odigrao manju ulogu u odnosu na rast cijena roba i sirovina, ali pokazuje i kako je cjenovna konkurentnost eurozone prema najvećim trgovinskim partnerima u velikoj mjeri osjetljiva na tečaj eura u odnosu na dolar, pogotovo ako imamo u vidu da je američki dolar globalno dominantna valuta razmjene.
Slovenski premijer Robert Golob proglasio je obilne kiše koje su krajem prošlog tjedna izazvale nezapamćene poplave u susjednoj državi "najgorom katastrofom u povijesti Slovenije". Uz stradavanje ljudi spominju se i rekordne štete. Procjene kažu da će se popeti na milijarde eura.
Vremenske prilike su se u međuvremenu malo primirile. Kako su rasle razine rijeka, posebno Mure, Drave i Save, otvarali su se oteretni kanali koji su uglavnom odradili svoje zadatke, pa su štete u Hrvatskoj minimalne. Domaće rijeke i dalje prijete visokim vodostajima, no čini se da je glavna opasnost ipak prošla. Uz sporadična izlijevanja, veće štete zasad nije bilo, a na ruku su nam išle i vremenske prilike prethodnih dana tijekom kojih nije bilo obilnih oborina.
Poplave i olujna nevremena u Hrvatskoj i Sloveniji samo su nastavak trenda klimatskih promjena koji je ponovo naglasio rastuće rizike za imovinu pod utjecajem prirodnih katastrofa. Jedan od najvećih svjetskih reosiguravatelja Munich Re nedavno je objavio da su Europljani u razvijenom svijetu među najmanje osiguranima od ekstremnih vremenskih uvjeta.
Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), udruženja koje okuplja društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj, za odnos hrvatskih građana prema osiguranju imovine donose još tamniju sliku. Naime, Hrvati za osiguranje imovine izdvajaju otprilike tri puta manje sredstava nego što je to prosjek u Europskoj uniji (EU).
Edvard Šušak/Hina
Dio borbe s ekstremnim vremenskim uvjetima izazvanim klimatskim promjenama, koji su nam ovog ljeta već više puta zakomplicirali život, vodi se i kroz instalaciju sve većeg broja elektrana na obnovljive izvore. Solarne elektrane su već poznati dio tog arsenala, ali on se posljednjih godina dodatno širi njihovom plutajućom verzijom.
Prema procjeni Svjetske banke, Europa bi mogla pokriti najmanje sedam posto godišnje potrošnje električne energije postavljanjem plutajućih solarnih elektrana na tek 10 posto površina svojih umjetnih jezera. A ako se i slana voda pokaže kao povoljan medij za njihovo postavljanje, konačno bismo mogli prestati ponavljati ionako nikad ostvarene snove o "produljenoj" sezoni i umjesto toga jednostavno na more postaviti elektrane kad se turisti u rujnu vrate kućama.
Ako vam dosad nije bilo jasno iz brojnih izjava ministrice turizma Nikoline Brnjac i direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića da sezona prolazi odlično, još jedna potvrda došla je iz brojki koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku. U lipnju ove godine u komercijalnom smještaju ostvareno je 13,2 milijuna turističkih noćenja, što je rast od 0,9 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj prvoj polovici godine u takvim objektima bilo je 24 milijuna noćenja ili 10,5 posto više no lani.
Broj turista koji je u lipnju registriran u komercijalnim objektima bio je 2,7 milijuna, što je tri posto više godišnje. Uvjerljivo je najviše bilo stranih turista, i to 2,4 milijuna, što je 3,2 posto više od lanjskog lipnja. Kod domaćih turista zabilježen je godišnji pad od 0,6 posto, ali su ostvarili 0,1 posto više noćenja.
Strane turiste u lipnju po broju predvode Nijemci kojih je 474 tisuće ostvarilo 3,7 milijuna noćenja. Zanimljivo je da ipak na godišnjoj razini to predstavlja pad broja Nijemaca od 20,2 posto i 11 posto noćenja manje. Nakon Nijemaca slijede Austrijanci, Slovenci, Poljaci i Česi te gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva. Svi su oni osim Čeha zabilježili veći broj noćenja.
Dobra turistička sezona ide na ruku i Hrvatskim autocestama (HAC). Dok se pripremaju za novi model elektroničke naplate cestarine, što će okončati zaustavljanje na naplatnim kućicama, direktor sektora za naplatu cestarine Ivan Ribičić za Bloomberg Adriju najavljuje da će prihodi HAC-a ove godine biti 10 posto veći nego 2022. godine, kada su inkasirali rekordnih 381 milijun eura.
Dok turizam cvate, ne blistamo baš na području izvoza, iako se na prvu tako ne čini. Naime, preliminarni podaci za vanjsku trgovinu u prvih šest mjeseci, objavljeni u srijedu, pokazali su da je vrijednost hrvatskog izvoza iznosila 11,5 milijardi eura, odnosno 2,8 posto više nego u istom razdoblju lani. U prvih pet mjeseci izvoz je ojačao po stopi od 6,3 posto, što znači da je u međuvremenu došlo do usporavanja.
Rast izvoza veseli, posebno ako se primijeti da nam je od ulaska u Europsku uniju izvoz porastao 160 posto, ali ako se stavimo u usporedbu s drugim državama članicama EU-a, euforija može brzo splasnuti.
Primjerice, Nizozemska, koja površinom odgovara tri četvrtine Hrvatske, je u prvih pet mjeseci izvezla robe u vrijednosti 368 milijardi eura. Mi? Niti deset.
