Proteklog tjedna istražili smo kako se štrajk u pravosuđu odrazio na poduzetnike i gospodarstvo. Posljedice su posebno vidljive u predmetima koji su pred trgovačkim sudovima najizraženiji, a izravno utječu na gospodarsku aktivnost, poput investicija, zaposlenja, likvidnosti, naplata, plaćanja PDV-a i raznih drugih poreza i javnih davanja, a sve to prije i u jeku pune turističke sezone kao jedne od glavnih gospodarskih grana.
Suci su se vratili na svoja radna mjesta, otpuhuju prašinu s predmeta i kreću s radom. Slaba je to utjeha za one koji su već mogli zarađivati u jeku sezone, pa se možemo samo nadati da svoje ideje nisu otišli realizirati u neke druge države.
O nezaobilaznoj ljetnoj temi, turizmu, razgovarali smo sa stručnjakom i profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Josipom Mikulićem. On tvrdi da je naša glavna boljka veliki udio privatnog smještaja koji nema moć privlačenja turista izvan vrhunca sezone. Nevidljiva ruka tržišta udvostručila je kapacitete u privatnom smještaju od 2010. do 2019. godine, a Mikulić sada zaziva (dosad također nevidljivu) ruku države da ispravi taj disbalans.
Dok mi razglabamo o kvaliteti ponude, naši gosti, čini se, ne dijele iste brige, pa su i ove godine pohrlili na našu obalu u rekordnim brojevima. Gužve u zračnim lukama, gužve na cestama i gužve na plažama običnim su građanima prizor od kojeg zaziru, ali zato našim turističkim dužnosnicima razvlače smiješak od uha do uha. A ove sezone, čini se, imaju dosta razloga za zadovoljstvo. Naime, u dosadašnjem je tijeku turističke sezone Hrvatska zabilježila 11 milijuna dolazaka i 55 milijuna noćenja, što je 11 posto više dolazaka nego prošle godine.
Ne čudi stoga da se i u splitskoj zračnoj luci očekuje rekordan srpanjski promet od više od 730 tisuća putnika.
Depositphotos
Rekorde mogu samo sanjati u Valamar grupi. Naime, Naša vodeća turistička kompanija nije uspjela kompenzirati rast troškova, unatoč rastu prihoda i cijena.
Što se turizma tiče, ne spavaju ni na kontinentu. Tako su se u Termama Jezerčica odlučili na ulaganje u bazenski kompleks površine 1100 četvornih metara sa šest tobogana. To je samo dio investicijskog ciklusa tijekom kojeg će uložiti ukupno oko 66 milijuna eura.
I dok većini ljudi pasje vrućine koje haraju u zadnje vrijeme ubijaju volju za životom, nekima su inspiracija za biznis. Tako je jedan domaći poduzetnik u Crikvenici osmislio koncept plaže i kafića za pse koji će izvesti u Sjedinjene Američke Države (SAD). Igor Montanari-Knez, osnivač i vlasnik Monty's Dog Beacha, vašim omiljenim četveronošcima nudi liječenje ljetnog stresa uz pseće pivo, pseću pizzu, pseći sladoled i druge delicije.
A na stres su, barem ako je suditi po testovima Europske agencija za nadzor banaka (EBA), vrlo otporne i banke u eurozoni. Testom je bilo obuhvaćeno 70 banaka u eurozoni i pokazalo se da bi u zamišljenom scenariju pogoršanja ekonomske situacije stopa osnovnog kapitala pala za 4,59 postotna boda, na 10,4 posto, objavila je EBA.
Što se banaka na našem tržištu tiče, stres im nije ni na kraj pameti. Dapače, u prvih pet mjeseci ove godine bilježe rekordne profite. Preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su domaće banke u prvih pet mjeseci zajednički ostvarile neto dobit od čak 592 milijuna eura. Brojka je 49 posto viša nego lani i u skladu s više nego impresivnim podacima za polugodišnje poslovanje koje su već objavile pojedine banke. Sve zajedno govori da su domaće banke na dobrom putu prema godini rekordnih profita.
Za dodatnu usporedbu s petomjesečnih 592 milijuna eura, podaci HNB-a pokazuju da je ukupna dobit svih domaćih banaka i štedionica u cijeloj 2022. godini bila oko 708 milijuna eura. To znači da su banke i prije polovice godine već ostvarile više od 80 posto cjelokupnog lanjskog profita.
Nažalost, situacija nije tako bajna s njemačkom ekonomijom. Tamošnji industrijalci i obrtnici žale se kako europski gospodarski div gubi korak s međunarodnom konkurencijom i zazivaju mjere vlade kako bi se to spriječilo. Ni prognoze za budućnost im nisu bajne, a to bi se itekako moglo odraziti i na hrvatsko gospodarstvo.
Ne cvate cvijeće ni preko bare, barem ako je suditi po Fitchu. Ta agencija za kreditni rejting je u srijedu SAD-u smanjila ocjenu za jednu razinu, s AAA na AA+, slično kao što je prije više od desetljeća učinio S&P Global Ratings. Smanjenje poreza i nove inicijative za trošenje novca su uz višestruke ekonomske potrese povećali proračunske deficite, dok dugoročni izazovi vezani za rastuće troškove socijalnih davanja ostaju uglavnom neriješeni.
"Pad rejtinga Sjedinjenih Američkih Država odražava očekivano pogoršanje fiskalne situacije tijekom sljedeće tri godine, visoko i rastuće zaduženje javnog sektora te eroziju upravljanja u odnosu na vršnjake s ocjenama AA i AAA tijekom posljednja dva desetljeća", objašnjavaju u izjavi iz Fitcha.
Od problema u američkoj ekonomiji još su gori oni u njihovoj politici, a kakvo je stanje zorno oslikava najnovija i zasad najozbiljnija optužnica protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Tereti ga se za zavjeru radi prijevare SAD-a, zavjeru za ometanje službenog postupka, ometanje i pokušaj ometanja službenog postupka te za urotu protiv prava glasa i prebrojavanja glasova.
Za optužbe iz ureda posebnog tužitelja Johna "Jacka" Smitha propisane su kazne od čak 20 godina zatvora, ali Trump bi se vjerojatno suočio s puno manjim kaznama od maksimalnih ako bude osuđen, budući da nema kriminalni dosje.
Bloomberg
S vedrije strane, novčanike hrvatskih i europskih građana barem će malo razveseliti vijest o usporavanju inflacije i kod nas i u eurozoni.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj su u srpnju bile 7,4 posto više u odnosu na isti mjesec lani, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku za 0,3 posto više. Nešto je bolje stanje u eurozoni, gdje se, prema podacima Eurostata, očekuje da će godišnja inflacija u srpnju 2023. iznositi 5,3 posto, što je pad od 5,5 posto u lipnju.
Iz HNB-a prognoziraju kako će i kod nas do kraja godine inflacija pasti na oko pet posto, dok na razini cijele godine iznositi oko 7,7 posto. Te brojke možemo očekivati ako se ne pogorša stanje s vremenskim nepogodama i sukobom u Ukrajini, dok nešto brži pad možemo očekivati "u slučaju da se cijene energije i prehrambenih sirovina nastave smanjivati te da se to brže prelije na cijene drugih dobara i usluga od trenutno predviđenog".
Optimizam ulijevaju i najnoviji podaci DZS-a, prema kojima je industrijska proizvodnja u lipnju 2023. porasla za 2,4 posto na godišnjoj razini (kalendarski prilagođeno), najsnažnije od rujna prošle godine.
U odnosu na svibanj, sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja ostvarila je rast od dva posto. Rast obujma industrijske proizvodnje zabilježen je drugi mjesec za redom i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.
Depositphotos
Unatoč padu cijena, u Europskoj središnjoj banki (ECB) nemaju namjeru olako posustati u borbi protiv inflacije. To je jasno poručila i čelnica ECB-a Christine Lagarde koja u svojem najnovijem intervjuu prijeti daljnjim podizanjem kamatnih stopa.
Između ostalog, globalno pojeftinjuje i hrana, ali na policama domaćih trgovina to se baš i ne primijeti. Prema tvrdnjama Ivana Dražetića, voditelja obvezničkog poslovanja u Intercapitalu, na pojeftinjenje hrane u Hrvatskoj čekat ćemo i do godinu dana.
Za kraj donosimo sažetak najvažnijih poslovnih rezultata domaćih kompanija.
Adris grupa je u prvom je polugodištu 2023. ostvarila 435 milijuna eura ukupnog prihoda, što je za 13 posto više u usporedbi s prvim polugodištem 2022. godine. EBITDA iznosi 67 milijuna eura i za 12 je posto veća u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Neto dobit za prvo polugodište 2023. godine iznosi 25,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 30 posto.
Span grupa je u prvoj polovici 2023. zabilježila pad neto dobit od 32 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 2,2 milijuna eura. Troškovi poreza na dobit i amortizacija ključni su uzroci manje dobiti, ističu iz kompanije. U istom su razdoblju prihodi dosegnuli 62,9 milijuna eura, što je rast od 17 posto u odnosu na prvu polovicu lanjske godine.
Kraš grupa je u prvom polugodištu poslovala s 3,02 milijuna eura neto dobiti, što je za 18 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pod utjecajem i dalje znatnog rasta rashoda, izvijestili su u ponedjeljak iz kompanije. Konsolidirani ukupni prihodi Kraš grupe su u tom razdoblju iznosili 80,31 milijun eura, što je za 8,17 milijuna eura, odnosno 11,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
.webp){kind=icon}
