Može li se naplatiti šteta na vozilima oštećenim u nevremenu

Uobičajen pojam "viša sila" često se koristi kako bi se izbjegla odgovornost za štetu uzrokovanu padom predmeta na vozila, ali pravna praksa u Hrvatskoj pokazuje da to nije uvijek opravdan izgovor. Vrhovni sud Republike Hrvatske jasno je iznio svoj stav o nekim situacijama, a sudovi su donosili odluke temeljene na različitim čimbenicima, uključujući i zdravstveno stanje objekata.

Strašna oluja jučer je poharala Hrvatsku, a posljedice nevremena vidljive su na svakom koraku. Velika je šteta nastala na građevinama jer je snažan vjetar nosio krovove, a od pada stabala, grana i crepova stradali su brojni automobili. Sanira se šteta, a mnogi se građani pitaju mogu li i kako naplatiti štetu nastalu na osobnim vozilima. 

Svi koji su se ikad našli u sličnoj situaciji, vjerojatno su dobili odgovor da je za štetu kriva "viša sila" i da se ništa ne može poduzeti. Međutim, to nije baš tako. 

Primjerice, Vrhovni sud Republike Hrvatske odavno je ustvrdio kako olujna bura na određenim područjima ne može biti smatrana višom silom zato što se pojavljuje često i redovno je kriva za nerede. Stoga, ako nakon olujne bure koja je prouzrokovala štetu dobijete odgovor da vam ne može nitko pomoći jer je olujna bura viša sila, pozovite se na stajalište Vrhovnog suda. Naime, ako se šteta dogodila na mjestu gdje je olujna bura redovita, vlasnici odgovornih "stvari" koji su krivi za štetu ne mogu se pozivati na višu silu kao opravdanje.

Tako je Vrhovni sud 8. ožujka 2008. godine u slučaju u kojem je cijev pala s krovišta zgrade i oštetila vozilo zaključio da vlasnik vozila ima pravo na odštetu. Konkretno sud je zaključio kako je u tom konkretnom slučaju olujna bura na području gdje je došlo do štete bila "izvjesna i predvidiva, pa se ne može smatrati višom silom". Zato je zahtjev za odštetu bio opravdan jer je vlasnik zgrade trebao osigurati cijev koja je bila na nezaštićenom dijelu krovišta i koja je izazvala štetu na vozilu, piše Revija HAK. 

Srušena stabla pala su na parkirane automobile | Depositphotos

S druge strane, u slučaju pada zdrave grane na vozilo zbog jakog olujnog vjetra, vlasnik stabla oslobođen je odgovornosti jer pad grane nije bio posljedica neodržavanja drvoreda. Međutim, ako je grana stabla bila oboljela, odnosno zahvaćena smeđom truleži, vlasnik odgovara za štetu jer je propustio posjeći opasnu granu koja je ugrožavala sigurnost prometa.

Tako je Županijski sud u Bjelovaru 20. veljače 2015. odlučio da "pravna osoba koja skrbi o održavanju javne ceste odgovara za štetu nastalu padom na kolnik ceste odlomljene trule grane sa stabla koje se nalazi izvan cestovnog zemljišnog pojasa (4,7 metara od ruba kolnika), ali čija se krošnja nadvija iznad tog pojasa i iznad kolnika ceste".

U tom je postupku naime utvrđeno "da se grana zahvaćena smeđom truleži koja dovodi do lomljivosti drveta nalazila dijelom iznad desnog ruba kolnika i dijelom iznad zemljišnog pojasa kao sastavnog dijela ceste, da je smeđa trulež na toj grani bila vidljiva golim okom te da je tuženik bio ovlašten i dužan posjeći tu granu koja je kao dio krošnje stabla lipe ulazila u gabarit ceste i zbog smeđom truleži uvjetovanom opasnošću loma i pada na cestu ugrožavala sigurnost prometa, njegov propust da posiječe i ukloni takvu granu predstavlja takvu nepažnju koja rezultira njegovom odgovornošću po osnovi krivnje".

Upravo na tom tragu je i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2011. godine, u kojem stoji kako je "stablo javora čija se grana odlomila već pri jakom vjetru, zbog bolesti u rastu stabla na spoju grane s deblom, opasna stvar". Naime, u postupku je utvrđeno kako je šteta nastala nakon što je prestao puhati iznimno snažan olujni vjetar.

Dakle, važno je znati da ako dođe do štete na vozilu zbog pada objekata, "viša sila" ne može uvijek biti opravdanje za naplatu štete. Pravna praksa u Hrvatskoj pokazuje da se odgovornost često temelji na objektivnim čimbenicima, poput stanja objekata, redovitosti pojave poput olujne bure, ili održavanja javnih površina. No koliko je zapravo složeno ovo pravno područje najbolje ilustrira to što je nekim slučajevima zahtjevi za naknadom štete potrebno argumentirati vještačenjem i stručnom analizom.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar