Sve ovotjedne događaje, pa čak i mogući američki bankrot, zasjenile su poplave širom Hrvatske. Najteže je bilo u Gračacu i Obrovcu. Biblijske poplave će se sigurno odraziti na industriju kurirskih, ekspresnih i paketnih usluga, koju su ovoga tjedna pročešljali naši analitičari. Doznali smo da je teško šefu HGK-a Luki Buriloviću, međutim, konačno bi trebalo granuti sunce ženama na upravljačkim pozicijama.
Pravi razmjeri šteta od poplava tek će se zbrajati, no dobro je što je premijer Andrej Plenković najavio proglašenje elementarne nepogode u pojedinim županijama. Nakon što se utvrdi šteta, Vlada će županijama pomoći što prije sanirati štete koje su se dogodile, rekao je premijer. Poplave su pogodile i Italiju, evakuirana su područja uzduž obale Jadrana.
Teško će se poplavljenim područjima kretati dostavna vozila, industrije koja je posljednjih godina ostvarila značajan rast i transformaciju na temelju tehnološkog napretka i digitalizacije. Upravo razvoj tehnologije omogućava veću učinkovitost igrača u industriji i ključni je čimbenik za postizanje većeg zadovoljstva kupaca. U 2020. i 2021. godini, kompanije iz tog sektora zabilježile su dobre poslovne rezultate. Međutim, nepovoljno makroekonomsko okruženje u 2022. negativno se odrazilo na profitabilnost tog sektora, posebno zbog povećanja troškova goriva, što je jedna od ključnih kategorija troškova u industriji. "Isti trend očekuje se u 2023. te će se stope profitabilnosti ponovno smanjiti uglavnom zbog pogoršanja ekonomskog okruženja, što će izvršiti dodatni pritisak na smanjenje jediničnih cijena isporuke", zaključili su naši analitičari.
U Hrvatskoj je inflacija krenula silaznom putanjom, već peti mjesec za redom popušta s pritiscima nakon vrhunca u studenome prošle godine, od 13,5 posto. U travnju je iznosila 8,9 posto, a prema najnovijim prognozama Europske komisije, ove se godine u Hrvatskoj očekuje prosječna inflacija od 6,9 posto. U idućoj bi godini trebala pasti na 2,2 posto.
Inflacija je, barem sudeći po brojkama za prošlu godinu koje je objavila Fina, blagotvorno djelovala na bilance najvećih igrača u maloprodaji. Svima su prihodi dvoznamenkasto rasli, ali dok se neki mogu pohvaliti i troznamenkastim rastom dobiti, nekoliko kompanija je ipak prošlu godinu završilo s minusom.
Među najmoćnijima prošle godine nije bilo velikih promjena, na prvom mjestu po prihodima je i dalje Konzum plus, slijedi ga lider po dobiti Lidl, a sve ambicioznije se na listi probija Studenac koji se nemilice širi akvizicijama – preuzeo je Strahinjčicu te proširio mrežu s 47 trgovina. Sada ih ima 1137 diljem Lijepe Naše.
Kad smo već kod maloprodaje, podaci pokazuju kako je u trgovačkim lancima poskupio svaki drugi proizvod. Lako je tako bilježiti rast. Početkom godine podaci za siječanj pokazali su da su hrvatski građani ipak bili u pravu kad su u siječnju upozoravali na nagli skok cijena nakon što je s početkom godine umjesto kune uveden euro. Nakon početnog šoka, cijene su u travnju blago usporile svoj rast. Od 103 proizvoda koje DZS prati, u travnju je u odnosu na ožujak poraslo njih 62, a 24 palo, dok ih je 17 ostalo na istoj razini. Hrvati se teško nose s inflacijom, ali ih optimizam ne napušta, pokazuje istraživanje.
Ako nas tješi, nije ništa bolje ni u ostatku eurozone. Inflacija u eurozoni je u travnju na godišnjoj razini porasla na sedam posto, što je blago više no u ožujku, kada je iznosila 6,9 posto. Uz to, BDP eurozone porastao je minimalnih 0,1 posto.
Amerikanci bi na to odmahnuli rukom, oni se naime nose s puno većim problemom koji im visi nad glavom – bankrotom! SAD je na gornjoj granici duga. Joe Biden i republikanci u Kongresu tjednima se ne slažu oko povećanja granice zaduživanja savezne vlade SAD-a od 31,4 bilijuna dolara, a sat otkucava, već je pet do 12. No Biden je uvjeren da će dogovor oko duga biti postignut na vrijeme.
Možda im se to ne bi dogodilo da su imali više žena na čelnim mjestima. EU traži žene na upravljačkim pozicijama te na snagu stupa Direktiva o ženama. Sve tvrtke izlistane na burzi s više od 250 zaposlenih morat će imati 33 posto žena u upravama i nadzornim odborima.
A sjećate li se HGK-a? Institucije kojoj se nekada plaćala članarina, koji su imali četiri posto vlastitih prihoda i 96 posto prihoda iz članarine. Pritisak koji se svojedobno reflektirao i na zakonske promjene doveo je do značajnih promjena u HGK-u. Kritičari će reći nedovoljnih, a Luka Burilović, u svojem prvom intervjuu za Bloomberg Adriju, istaknut će da su one tektonske.
Dok američki političari pokazuju svoje mišiće, cijene nafte padale su četiri tjedna za redom zbog strahovanja trgovaca od slabljenja potražnje s obzirom na to da usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava. No nakon američke najave punjenja strateških rezervi – cijene su porasle. Kako Rusima nije ništa za vjerovati jer ne provode najavljeno smanjenje proizvodnje nafte, tako Europa ne čeka već puni skladišta plina, stigle su i ponude na prvi zajednički natječaj. Na natječaj se javilo 25 opskrbljivača koji Europi nude 13,4 milijarde kubičnih metara plina, pa je ponuda veća od inicijalne potražnje.
Sve o ovim temama i više možete doznati u našem novom newsletteru – Pet stvari koje morate znati za početak dana, koji svako jutro stiže u inboxe, točan kao švicarski sat. Naš tim iskusnih novinara i analitičara pažljivo će izabrati pet najvažnijih tema koje će oblikovati vaš dan. Uvijek budite korak ispred drugih i dobijte uvid u ključne ekonomske pokazatelje, političke odluke, tehnološke inovacije i druge čimbenike koji oblikuju poslovno okruženje u Adria regiji.