Burilović: 'Želimo da članarine budu samo 50% prihoda, aktivisti nam nisu konkurencija '

Luka Burilović rijetko istupa javno. Golemi pritisak kojem je bila izložena Hrvatska gospodarska komora (HGK), pa i on osobno, ostavili su traga na komunikacijskoj strategiji čovjeka koji ovu instituciju vodi sada već treći mandat.

Koliko mu je ugled narušen u javnosti toliko je čvrst u vlastitoj kući. Pritisak koji se svojedobno reflektirao i na zakonske promjene doveo je do značajnih promjena u HGK-u. Kritičari će reći nedovoljnih, a Burilović, u svom prvom intervjuu za Bloomberg Adriju, istaknut će da su one tektonske. I zaista, ako se usporedi period prije i poslije pritiska koji je rezultirao promjenom legislative, Komora je ubacila u najvišu brzinu.

Burilović nam je istaknuo velik broj novina koje teško mogu stati u tekst, ali većina se odnosi na digitalizaciju usluga. Među ostalim, spominjao je edukacije, e-poslovanje, inozemne sajmove, poslovne delegacije i B2B razgovore za koje je rekao da je jako ponosan. No ono što je posebno zanimljivo je odmicanje od članarina kao dominantnog izvora prihoda.

"Na nama je da se sve više stavljamo na tržište. Između ostalog, došlo je do promjena, svakako i u strukturi prihoda, dakle oko same članarine. Mi smo, kada sam preuzeo Komoru, imali četiri posto vlastitih prihoda i 96 posto prihoda iz članarine. Sada je ta struktura takva da imamo 30 posto vlastitih prihoda i 70 članarine i naša intencija je da pokušamo doći do u tom petogodišnjem razdoblju, da struktura bude 50 naprema 50."

Kada se rapidno smanje izvori prihoda, a usluge još nisu zaživjele do mjere da se ti isti prihodi nadomjeste, kreće racionalizacija poslovanja. Čitaj: otkazi.

"Recimo tako da sada trenutno imamo oko 300 zaposlenih. Podsjetit ću, kada sam preuzeo Komoru, bilo je nekih 670. Dakle, značajan broj ljudi smo smanjili. Mislim, ne poznam nijednu instituciju koja je toliko sto i nešto smanjila, dakle, broj djelatnika, a s druge strane smo povećali broj usluga, povećali naš rad sa duplo manje ljudi."

Među najglasnijim kritičarima HGK-a je Udruga glas poduzetnika. Za Burilovića su oni aktivisti fokusirani prvenstveno na samopromociju. I što je još važnije, za predsjednika HGK-a ne radi se ni o kakvoj konkurenciji:

"Dakle, komorski sustav ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu je i dalje najzastupljeniji i, rekao bih, najučinkovitiji oblik poslovnog udruživanja tvrtke. Dakle, i tu nema konkurencije. Što se tiče Hrvatske, mi imamo tradiciju od 171 godine. Dakle, vi imate te alternativne, kako ste spomenuli, udruge ili aktivističke udruge koje se više bave svojim aktivizmom preko Facebooka i Twittera. Više promoviraju sebe i te svoje članice. Ja nemam ništa protiv, dapače, imamo otvoreno tržište i dobro je da imamo i takvih udruga, Ali teško je uspoređivati jednu instituciju koja ima i jako puno širi spektar usluga i tih udruga."

U razgovoru za Bloomberg Adriju Burilović se osvrnuo i na posljednji krug porezne reforme i na gospodarstvo u posljednjih deset godina koliko je Hrvatska članica EU-a.

Treći mandat Burilovića će, silom prilika, označiti kao reformatora, što se prije tek koju godinu činilo nemogućim. Ono što mu je prije nekoliko godina izgledao kao privatni i poslovni pakao stvorilo je savršenu priliku da Komora postane sve što treba biti.

Luka Burilović sada je zajahao taj val. Igra novu partiju, a svi znamo da je imao prilika učiti na vlastitim greškama. Konkurencija je utihnula, kao i politički pritisci i prozivke. To je dobro za HGK, ali i za druge koji su se počeli okupljati kako bi zastupali interese domaćeg gospodarstva. Konkurencija je uvijek dobra, čak i ako si međusobno katkada uputi pokoji udarac ispod pojasa.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar