.webp){kind=icon}
U 2022. prosječni troškovi rada po satu procijenjeni su na 30,5 eura u EU-u i 34,3 eura u eurozoni, u usporedbi s 29 eura, odnosno 32,8 eura u 2021. godini. Ove procjene proizlaze iz podataka o razinama troškova rada koje je danas objavio Eurostat.
Prosječni troškovi rada po satu pokazuju značajne razlike među zemljama EU-a, pri čemu su najniži troškovi rada po satu zabilježeni u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji ( 43,5 eura).
U metodologiji Eurostata pronašli smo jedan zanimljiv podatak, naime podatci za Hrvatsku temelje se na Anketi o troškovima rada iz davne 2016. godine. Za druge države koriste se podatci iz anketa sakupljenih 2020. godine, a izraženih u nacionalnim valutama pomoću tromjesečnog indeksa troškova rada (LCI). Kako bi se izračunale monetarne procjene u eurima i izveli europski agregati, korišteni su prosječni godišnji tečajevi. Koristi se LCI koji nije prilagođen za kalendarske učinke, osim za Dansku, Švedsku, Island i Norvešku, gdje su dostupni samo kalendarski prilagođeni podaci.
Čitaj više
Bankari Credit Suissea diljem svijeta opsjedaju head huntere
Osoblje posrnule švicarske banke imat će u UBS-u manja primanja, što mnogi od njih ne žele prihvatiti.
21.03.2023
Hrvatska je lani strancima izdala sedam puta više radnih dozvola od Slovenije
Manpower: Gotovo je nemoguće zaposltiti strance iz država u kojima Slovenija nema veleposlanstva
18.03.2023
Nikada lakše do stranih radnika, ali poslodavci imaju novi problem
Podizanje poreznog limita za primitke studenata i brža izdavanja radnih dozvola trebala bi ove godine pomoći lakšem zapošljavanju sezonaca.
21.03.2023
Istraživanje pokazalo kolika je najmanja plaća za koju će raditi sezonci
Kako bi dobili sezonske radnike, poslodavci moraju osigurati konkurentne plaće i smještaj.
15.03.2023
Troškovi rada po satu u industriji iznosili su 30,7 eura u EU-u i 36,6 eura u eurozoni. U građevinarstvu su bile 27,3 eura, odnosno 30,8 eura. U uslugama, troškovi rada po satu iznosili su 30,2 eura u EU-u i 33,3 eura u eurozoni. U uglavnom neposlovnom gospodarstvu (isključujući javnu upravu) iznosile su 31,3 eura, odnosno 34,8 eura.
Eurostat
Dvije glavne komponente troškova rada su plaće i nadnice te troškovi koji nisu povezani s plaćama (npr. socijalni doprinosi poslodavaca). Udio troškova izvan plaća u ukupnim troškovima rada za cijelo gospodarstvo bio je 24,8 posto u EU-u i 25,5 posto u eurozoni. Najniži udio troškova koji se ne odnose na plaće zabilježen je u Litvi (5,4 posto) i Rumunjskoj (5,3 posto), a najveći u Francuskoj (32 posto), Švedskoj (31,9 posto) i Italiji (27,8 posto).
Skočile cijene
U 2022. godini, u usporedbi s 2021. godinom, troškovi rada po satu na razini cijelog gospodarstva izraženi u eurima porasli su za pet posto u EU-u i za 4,7 posto u eurozoni.
Unutar eurozone, troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama. Najveći porast zabilježen je u Litvi (13,3 posto), Irskoj (9,3 posto) i Estoniji (9,1 posto).
Za zemlje EU-a izvan eurozone, troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti porasli su 2022. u svim zemljama, a najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (15,3 posto), Mađarskoj (13,9 posto), Rumunjskoj (12,2 posto) i Poljskoj (11,7 posto). Najmanje su porasli u Danskoj, za 2,3 posto.
U 2022. godini, većina zemalja EU-a postupno je ukinula sheme potpore uvedene 2020. i produžene 2021. kako bi se ublažio utjecaj pandemije COVID-19 na poduzeća i zaposlenike. Uglavnom su se sastojali od kratkoročnih radnih aranžmana i privremenih otkaza koje je država u potpunosti ili djelomično nadoknadila. Ti programi općenito su bilježeni kao subvencije (ili porezne olakšice) s negativnim predznakom u komponenti troškova rada koja nije vezana za plaću. Stoga postupno ukidanje shema podrške povezanih s COVID-om daje pozitivan doprinos rastu troškova rada po satu, zaključak je Eurostata.
