Direktan utjecaj inflacije svima nam je dobro poznat i mjerljiv novčanikom. No, rast cijena ima još jedan poguban, indirektan utjecaj na našu budućnost. U borbi protiv inflacije zaoštravaju se monetarne politike, a uvjeti na financijskim tržištima postaje sve lošiji za investitore. Investitorima se, pak, nazivaju i naši mirovinski fondova koji su 2022. redom završili u minusu pa možemo zaključiti da nam inflacija, uz to što izravno jede plaće, za desert mučki nagriza i mirovine.
Naime, prošla je godina za obvezne mirovinske fondove (OMF) po rezultatima bila druga najgora godina u povijesti, nakon 2008. Prinosi Mirexa imali su negativan predznak u sve tri kategorije, pa je tako A kategorija ostvarila prosječan pad za 4,12 posto, kategorija B pad od 5,04 posto, a kategorija C pad od 5,25 posto. Inače, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2022. iznosila je 132,2 milijarde kuna, što je za 809,8 milijuna kuna ili 0,6 posto manje u odnosu na kraj 2021. godine.
A ako ste mislili kućni proračun potpomoći kreditom, i tu imamo loše vijesti. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), trošak zaduživanja stanovništva povećao se za 110 baznih bodova u odnosu na razdoblje prije početka normalizacije monetarne politike i u siječnju dosegnuo 4,7 posto.
Da ne ispadne da širimo samo pesimizam, evo i nešto pozitivnih vijesti. Model HNB-a za brzu procjenu gospodarske aktivnosti upućuje na to da bi u prvom tromjesečju 2023. rast realnog BDP-a na godišnjoj razini mogao dosegnuti 2,3 posto, čime se smanjuje rizik da se domaće gospodarstvo nalazi u fazi recesije.
Naša prošlotjedna analiza pokazala je kako trgovina namještajem u regiji ne ostvaruje svoj potencijal, iako ima sve resurse i preduvjete za prosperitet. U 2021. je zabilježila dvoznamenkasti rast, no budućnost joj nije baš ružičasta jer joj naš analitički tim prognozira stagnaciju ili čak djelomično smanjenje prodajnih podataka i EBITDA marže.
Iako često sumnjamo u poslovnu klimu u zemlji, brojke pokazuju da je Hrvatska zapravo odlična destinacija za strane investicije. Barem 870 milijuna eura dividendi će se iz velikih domaćih kompanija preseliti na bankovne račune stranih vlasnika, pokazuju prve najave isplata dividendi "teškaša". Dvije najveće banke te naftni i telekomunikacijski lideri najavili su isplatu ukupno milijardu eura dividende, od čega će najveći dio biti isplaćen u inozemstvo.
S druge strane, prizemljenje i povratak u hrvatsku ulagačku zbilju nudi nam primjer Yıldırıma, turske kompanije koja želi kupiti Petrokemiju, ali država ne da. Gotovo 1300 radnika s neizvjesnošću čeka da se proces preuzimanja više od 54 posto vlasništva dovrši, nakon što je multinacionalna kompanija iz Turske u vlasništvu braće milijardera Alija Rize i Roberta Yüksela Yıldırıma, koja posluje na 55 tržišta i zapošljava 18 tisuća radnika, još u studenom prošle godine potpisala kupoprodajni ugovor s tvrtkom Terra Mineralna Gnojiva, u vlasništvu PPD-a i Ine.
Tko bi rekao da će jedna od optimističnijih vijesti vezanih uz domaće gospodarstvo doći iz željezničkog sektora. Naime, naša željeznička infrastruktura proživljava pravu malu renesansu – u ovome trenutku provodi se 25 velikih projekata obnove i modernizacije, od kojih se 16 financira iz fondova EU-a. "U ovom smo trenutku najveći korisnik EU-ova novca u prometnom sektoru. Kroz 10 do 12 godina plan je u željeznicu uložiti ukupno pet milijardi eura, a projekti u tijeku vrijedni su milijardu i pol eura", ističu u HŽ Infrastrukturi.
Javni novac potpomoći je još jednog državnog mastodonta – Hrvatsku elektroprivredu (HEP). Prvi korak bit će 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a potom slijedi još 500 milijuna eura dokapitalizacije HEP-a. Cijeli se proces vodi uz komunikaciju s Europskom komisijom, izjavio je premijer Andrej Plenković i poručio kako nema govora o privatizaciji.
Kako je krenulo, iz svojih džepova mogli bi podmiriti troškove državnog petljanja u još jednu too big to fail domaću kompaniju, a riječ je o Agrokoru, čiji gubitak nekadašnji gazda Ivica Todorić nikad nije prežalio. U srijedu je sud dao za pravo njegovim tvrdnjama da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala nezakonit dokaz, a upravo ono je temelj cijele optužnice za izvlačenje milijardu i 200 milijuna eura iz Agrokora u slučaju koji se naziva Veliki Agrokor.
Voljeli li ih ili mrzili, hrvatski utjecajnici, poznatiji kao influenceri, dobro zarađuju. Uzimaju i 300 eura po objavi, a influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga. Od 2019. godine njegova se globalna tržišna vrijednost više nego udvostručila, dosegnuvši 13,8 milijardi američkih dolara u 2021. godini, što je rast od 700 posto u usporedbi s 2017. Ne čudi stoga da se pojavljuju pioniri formalne edukacije za to sve traženije zanimanje, a ako i vi želite postati živuća reklama, Bernays nudi tromjesečnu izobrazbu.
Iako vam se može učiniti da situacija u državi nije bajna, izgleda da je hrvatskim građanima još uvijek dobro, ili barem dovoljno dobro da se ne bune. Po tom pitanju smo antipod Francuzima koji su na ulice izašli u milijunima i doslovce žare i pale zemljom, dok se Pariz dodatno guši i u smeću. Pobuna zbog odluke predsjednika Emmanuela Macrona o povećanju dobi za umirovljenje eskalirala je u sveopći revolt protiv sustava.
Dok smo na Francuze i njihovu ljubav prema revoluciji već navikli, njihovi susjedi Nijemci su uvijek bili odmjereniji. No i njima je inflacija bila dovoljan okidač da sindikalno izađu na ulice i kompletno paraliziraju zemlju. Traže povećanje plaća, a sudeći po odazivu zaposlenika iz prometnog sektora, država se morati mašiti u džep i ispuniti njihove zahtjeve.
Vrije i u Izraelu, gdje su ljudi izašli na ulice prosvjedujući protiv kontroverznog plana pravosudne reforme premijera Benjamina Netanyahua i smjene ministra obrane Yoava Galanta. Pravosudna reforma ima za cilj omogućiti političarima dominaciju u odabiru sudaca, potez za koji protivnici kažu da će ugroziti izraelsku demokraciju, a iako je privremeno ustuknuo kako bi se izbjegao "građanski rat", Netanyahu je poručio da će doći do rebalansa moći između visokog suda i zakonodavnog tijela na ovaj ili onaj način.
Dok se na ulicama problemi tek zakuhavaju, u kriptosvijetu je kaša odavno skuhana, a sada su je počeli kusati i najveći igrači. Prošlog tjedna je otvoreno novo veliko poglavlje u borbi regulatora s kriptoindustrijom, a pravni obruč počeo se stezati oko jednog od najmoćnijih ljudi, šefa Binancea Changpeng Zhaa, poznatijeg kao CZ. Vlasti u SAD-u njegovu kompaniju tuže zbog kršenja pravila o trgovini derivatima, a CZ odmjerava je li mu bolje boriti se ili pobjeći u Dubai.
Lavina bankarskih problema ne posustaje, samo se seli diljem svijeta. U sklopu istrage porezne prijevare i pranja novca povezanog s isplatama dividendi, francuske banke, uključujući Société Générale i BNP Paribas, suočavaju se s kolektivnim kaznama koje premašuju milijardu eura.
Kad smo već kod banaka, zvijezda prošlog tjedna lako bi mogao biti čovjek koji je kratkim komentarom pokopao 166 godina staru švicarsku banku i poslodavcima iz džepa izbio oko milijardu dolara. Gospodin o kojem pričamo je Ammar Al-Hudairi, predsjednik Saudijske nacionalne banke, koji je na pitanje Bloomberg TV-a hoće li biti otvoreni za daljnja ulaganja u Credit Suisse ako dođe do potrebe za dodatnom likvidnošću odgovorio – "apsolutno ne". Nakon te izjave dionice švicarske banke pale su na najnižu razinu u povijesti, a na kraju ih je kupio konkurentski UBS. Al-Hudairi je u ponedjeljak objavio kako se povlači sa svoje pozicije "zbog osobnih razloga" i zamijenit će ga glavni izvršni direktor Said Mohammed Al-Gamdi.