.webp){kind=icon}
Tjedan za nama najviše su obilježili potresi na bankarskom tržištu, čije posljedice prijete dodatnom destabilizacijom ionako uzdrmane svjetske ekonomije.
Nakon juriša na depozite banke Silicon Valley (SVB), ona je brzo pokleknula, a kaos je iskoristio HSBC, džentlmenski se ponudivši da njihovo poslovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) kupi za jednu funtu. Tom akvizicijom dobili su banku s kreditima od oko 5,5 milijardi funti i depozitima od oko 6,7 milijardi funti, pa se može reći da su dobro pazarili. Dodatna potvrda toga je i podatak da je SVB UK prošle godine ostvario dobit od 88 milijuna funti prije oporezivanja.
Potresi u bankarstvu
Koketiranje s kripto(polu)svijetom stajalo je glave još dva zajmodavca, Silvergate Capital i Signature Bank, što je uz kolaps SVB-a Fed natjeralo na hitnu reakciju. Odmah su najavili da će namiriti sve deponente SVB-a i Signaturea, najavili novi program financiranja banaka kojim im nude jednogodišnje zajmove pod boljim uvjetima od uobičajenih te olakšali uvjete zajmova putem svojeg diskontnog prozora.
Depositphotos
Ispostavilo se i da su američki tužitelji istraživali rad Signature Banka s kriptoklijentima prije nego što su regulatorna tijela iznenada preuzela njegovo poslovanje. Banka i njezino osoblje još uvijek nisu optuženi za bilo kakav kriminal, a istraga bi mogla završiti i bez daljnjih radnji.
Taman kad smo pomislili da se situacija s bankama smirila, opet se aktualizirala agonija Credit Suissea. U njihovim financijskim izvješćima otkrivene su "materijalne slabosti", a revizorska kuća PwC izdala je negativno mišljenje o učinkovitosti interne kontrole banke. U nevjerojatnom naletu empatije i morala, čelnik Credit Suissea Axel Lehmann odrekao se bonusa od 1,5 milijuna franaka i ustvrdio da im ne treba državna pomoć jer su već "popili lijek", no pokazalo se da terapija nije bila baš uspješna jer su samo dva dana nakon toga od švicarske središnje banke pozajmili čak 50 milijardi franaka za poboljšanje likvidnosti.
Unatoč potresima na bankarskom tržištu, nastavlja se ljuta bitka Europske središnje banke (ECB) s inflacijom. U četvrtak su objavili kako kamatnu stopu dižu za novih 50 baznih bodova pa je tako sada na tri posto.
"Nakon ovotjedne odluke, očekujemo da će ECB i u idućim mjesecima kamatne stope podići za barem dodatnih 50 baznih bodova uz potencijal i za jače stezanje, ovisno o kretanju bazne inflacije", naglašavaju analitičari Bloomberg Adrije.
Sličan se boj vodi i preko bare. Potrošačke cijene u SAD-u su u veljači porasle na najveću razinu u posljednjih pet mjeseci, prisilivši dužnosnike Saveznih rezervi na težak izbor između još uvijek visoke inflacije i bankarskih previranja u svojoj sljedećoj odluci o kamatnim stopama.
Indeks potrošačkih cijena, isključujući hranu i energiju, prošlog je mjeseca porastao 0,5 i 5,5 posto u odnosu na lani, prema podacima američkog Ureda za statistiku rada objavljenim u utorak. Temeljna inflacija povećala se za 0,4 posto u veljači i šest posto u odnosu na godinu ranije, a rast inflacije najviše otpada na rast cijene najma. Središnje procjene u Bloombergovoj anketi među ekonomistima predviđale su mjesečni napredak od 0,4 posto i u ukupnoj i u temeljnoj mjeri inflacije.
Sudar ruskog lovca s američkom izviđačkom bespilotnom letjelicom u međunarodnom zračnom prostoru iznad Crnog mora doveo je do dodatnih diplomatskih trzavica između te dvije svjetske velesile. Epilog priče bio je pad američkog drona i nekoliko javnih prozivki s obje strane, ali bez eskalacije sukoba.
U moru depresivnih vijesti i bankrota, svijetla točka bila je objava financijskih rezultata Porschea koji je 2022. zaključio s rekordnih 6,8 milijardi eura dobiti i 37,6 milijardi prihoda. U prošloj su godini prodali 309.884 automobila, 2,6 posto više nego u 2021. godini, a uprava je optimistična i u prognozama za ovu poslovnu godinu, s ciljanim prihodom u rasponu od 40 do 42 milijarde eura.
Bloomberg
Početkom godine oporavila se europska industrijska proizvodnja, nakon pada u prosincu 2022. Tako je u siječnju u eurozoni porasla na mjesečnoj razini 0,7 posto, dok je u čitavoj Europskoj uniji (EU) rast iznosio 0,3 posto, objavio je u srijedu Eurostat. Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u eurozoni porasla za 0,9 posto, a u EU-u jedan posto.
Inin dobar posao u Sloveniji
Na domaćem terenu je Ina s MOL-om krenula u realizaciju preuzimanja OMV Slovenije. Prvi korak prema finiširanju dogovora bila je prodaja 39 benzinskih postaja Shellu, kako bi mogli dobiti odobrenje Europske komisije (EK). Ina je već imala udio od 7,75 posto u OMV Sloveniji, a sukladno ugovoru s MOL-om taj će se udio povećati na 33 posto. Naša analitičarka Jelena Zindović procjenjuje kako bi preuzimanje trgovačke mreže OMV-a u Sloveniji Ini moglo donijeti rast prihoda od oko 20 posto.
Luka Rijeka bila je u fokusu ulagača nakon što je češka tvrtka Port Acquisitions stekla 4,55 milijuna redovnih dionica te riječke tvrtke, što predstavlja 33,73 posto vlasničkog udjela. Time je za Čehe nastala obveza za objavljivanje ponude za preuzimanje. Tvrtka se obvezuje u zakonskom roku objaviti ponudu za preuzimanje svih preostalih dionica Luke Rijeka, a ponuda će biti neuvjetovana. No, ima još interesenata. Putem Zagrebačke burze u srijedu je i švicarska tvrtka Zentralschweizerische Investment Holding objavila kako namjerava objaviti dobrovoljnu ponudu za preuzimanje Luke Rijeka, a to se dobrovoljno preuzimanje uvjetuje i pragom uspješnosti, koji je 51 posto dionica luke.
Hina
Premijer Andrej Plenković u utorak je predstavio četvrti paket mjera potpora gospodarstvu i građanima za koji ističe kako mu je cilj ublažiti rast cijena energenata i inflaciju te dati poticaje najranjivijim skupinama. Ukupna vrijednost paketa iznosi 1,18 milijardi eura, od čega 600 milijuna eura otpada na energente. Cijena električne energije za građane ostat će ista, do 2500 megavatsati (MWh) potrošnje i koštati 59 eura, a iznad toga građani će plaćati 88 eura po MWh.
Zbog straha od nestašica proizvoda na policama, Vlada je ažurirala listu prehrambenih artikala s ograničenom cijenom.
Analitički tim Bloomberg Adrije prognozira kako se gospodarski najgore piše najrazvijenijim državama u regiji, dok će onima s nešto slabijim gospodarstvima ove godine ipak biti nešto lakše. Sloveniji i Hrvatskoj, objema članicama Europske unije i eurozone, u ovoj godini prognoziraju stagnaciju, odnosno tek simboličan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto. Sjevernoj Makedoniji, pak, prognoziraju nešto viših 1,1 posto, Srbiji 1,3 posto, a Bosni i Hercegovini 1,7 posto.
Kraš je nakon odlaska Slavka Ledića dobio novog predsjednika uprave, Allena Halamića, čiji mandat starta od početka travnja i traje četiri godine. Na čelo Kraša došao je s pozicije predsjednika uprave Lidla BH.
