.webp){kind=icon}
Najsvježiji podaci ukazuju na još uvijek snažne, dvoznamenkaste stope rasta izvoza i uvoza u Adria regiji, ali prognoze za budućnost nisu optimistične, ističe analitički tim Bloomberg Adrije.
Stope rasta izvoza i uvoza kreću se od 11,2 posto, odnosno 21,8 posto na godišnjoj razini u Sjevernoj Makedoniji do 56,9 posto odnosno 72,2 posto na godišnjoj razini u Hrvatskoj.
"Robni je deficit ostvaren u svakoj zemlji, odnosno prosječno na razini od oko 0,5 milijardi eura, dok se stopa pokrivenosti kretala na razini od 52 posto u Hrvatskoj pa sve do 89 posto u Sloveniji, a govorimo o podacima za osmi mjesec za sve zemlje osim za BiH za koju imamo podatke i za rujan", objasnio je Bloomberg Adrijin voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Ivan Odrčić.
Glavni pokretači iznimno visokih godišnjih stopa robnog izvoza, smatra Odrčić, su manje više u svim zemljama regije podjednaki, a to su: još uvijek snažna inozemna i domaća potražnja te inflacija.
Inozemna potražnja i dalje se kreće na tom valu visokih stopa općeg ekonomskog rasta zemalja glavnih trgovinskih partnera regije, objašnjava, a domaća potražnja pritom je pod utjecajem vrlo uskog tržišta rada, rasta nominalnih plaća te akumulirane štednje tijekom pandemijskog razdoblja.
Inflacija, kao dodatan pokretač robne razmjene, možda je trenutno i najjači faktor visokih godišnjih stopa rasta, smatra naš analitičar, posebno u dijelu kada pričamo o razmjeni energenata.
Promatrajući trend robne razmjene unazad npr. desetak godina, možemo primijetiti kako države izvoze puno više u apsolutnom iznosu, odnosno u eurima, kaže Odrčić. "S obzirom na tu činjenicu, regija se smatra danas puno otpornijom na vanjske šokove, kao npr. recesiju, u odnosu na razdoblje od npr. velike globalne recesije 2008.-2009."
Posebno se to odnosi, kaže, na BiH, Srbiju i Makedoniju, koje su boljim regionalnim povezivanjem povećale svoj robni izvoz za u prosjeku tri puta u odnosu na 2007. dok su današnje članice EU-a, Hrvatska i SIovenija imale puno slabiji rast izvoza u odnosu na navedenu godinu, odnosno nisu jače iskoristile činjenicu da su dio najjačeg ekonomskog bloka u svijetu.
Od početka godine do posljednjih dostupnih podataka zemlje Adria regije bilježe povećanje vanjskotrgovinskog robnog deficita. "U Hrvatskoj do sada je dosegnuo visokih 11,5 milijardi eura, međutim Hrvatsku spašava visok priljev novca od izvoza usluga odnosno turizma čime se taj deficit bitno umanji ili anulira", smatra Odrčić.
U Makedoniji se bilježi najmanji deficit, od samo 2,5 milijardi eura, "ali to je više zbog slabije ukupne razmjene, a ne viših stopa rasta izvoza od uvoza roba".
Dobar indikator kretanja je Slovenija, smatraju naši analitičari, gdje je u relativnom iznosu rast deficita ove godine bio najveći, odnosno oko 3400 posto, te se zbog visokog stupnja integracije u EU tokove može dobro predvidjeti kako će se kretati deficit kod ostalih zemalja, jer se očekuje daljnje pogoršanje glede inozemne potražnje prvenstveno na račun slabljenja ekonomske aktivnosti.
"Kako bi potvrdili našu procjenu pogoršanja u robnoj razmjeni do kraja godine, odnosno preokret trenda u negativno tijekom početka sljedeće godine, možemo pogledati posljednje podatke PMI indeksa u proizvodnji kod najvećih trgovinskih partnera regije, a koji signaliziraju kontrakciju aktivnosti", objasnio je naš analitičar Odrčić.
