U Dubrovniku se od 12 do 14. listopada održala konferencija "Izazov promjene". Mnogi sugovornici su rekli kako je najveći izazov koji je pred nama onaj energetski. Gdje je u svemu nestalo zeleno, je li to od nečeg što je bilo jako popularno postalo nešto nepoželjno upitali smo direktoricu i osnivačicu tvrtke VentureXchange Mirnu Marović.
"Kao netko tko radi u održivosti sam iznimno začuđena kako je s ratom u Ukrajini i eskalacijom energetske krize sve što je održivo otišlo u nekom drugom smjeru, a ljudi se koncentriraju na puko preživljavanje", komentirala je Marović.
U Njemačkoj, koja ima jaki zeleni pokret, ponovno su se pokrenule termoelektrane na ugljen zato što su one nuklearne već davno, baš zbog zelenog pokreta, zatvorili.
"To je šokantna vijest, ali u globalnom kontekstu moramo gledati na to kao na privremeno rješenje. Ono što je Europa odavno zacrtala i tu nije uzmakla ni milimetra da 2050. postane prva klimatski neutralan kontinent", objasnila je.
Dolaze tektonske promjene u smislu regulatornih zahtjeva. Marović smatra da se kod nas tek započinje s nekom praksom održivosti, dok je to u nekim zapadnim zemljama tradicija dulja već više od desetljeća.
Sudionici tržišta kapitala, kao i svi izdavatelji na Zagrebačkoj burzi, morat će se prilagoditi novim regulatornim zahtjevima.
Održivost je vrlo širok pojam, objašnjava, ne obuhvaća samo okolišne izazove, već i one upravljačke i društvene, svaka ta mogućnost predstavlja priliku za kompanije da ostvare dodatnu vrijednost i da bolje upravljaju rizicima, a to su dobitne kombinacije na koje se svi moraju usredotočiti.
U Hrvatskoj je samo jedna tzv. zelena obveznica, ona koja ima održivu karakteristiku, ona je više koncentrirana na onaj faktor održivosti u smislu postizanja društvenog učinka, kompanije M+ grupe. One imaju nižu kamatnu stopu od uobičajenih.
Kod nas postoji aktivno tržište obveznica, ali najveći nedostatak je njegova nelikvidnost."Izdaju se obveznice, a strategija investitora je buy and hold", kaže. Poduzetnici razumiju kredite, znaju što znači otplata glavnice i kamate, ali nije za svakog poduzetnika banka jedini izvor financiranja.
"Imaju i alternativne metode, ali njih nisu svjesni. Kod nas je private equity and venture capital tržište dosta razvijeno i postoji i takva mogućnost financiranja", kaže Marović.
Ti fondovi, objasnila je, predstavljaju jednog jakog strateškog partnera koji, osim financiranja, daje tvrtki i nekakav know-who. Taj kapital nije namijenjen onima koji imaju lokalni karakter i s njim su zadovoljni, nego onima čije su ambicije proširiti se van granica Lijepe Naše.
.webp){kind=icon}
