CE-ZA-R, Metis, Drava International, DS Smith Unijapapir i Reoma Grupa kraljevi su recikliranja u Hrvatskoj. Na to ukazuju podaci ukupnih prihoda kompanija koje se kod nas bave recikliranjem otpada, a koji su viši od 2,79 milijardi kuna.
Tema otpada, njegova prikupljanja, razdvajanja i recikliranja posljednjih je dana ponovno postala vrlo aktualna, posebno u glavnom gradu Hrvatske. Nova regulacija koja je na snagu stupila početkom listopada odnosi se na naplatu odvoza otpada u dva dijela – fiksnog od 45 kuna za fizičke, odnosno 90 kuna za pravne osobe, i varijabilnog kroz kupnju posebnih vrećica za miješani otpad. Cijene vrećica ovise o njihovu volumenu, pa konačni trošak za zbrinjavanje otpada krajnjeg korisnika ovisi o količini potrošenih vrećica. Ovakav model odvajanja otpada uprava Grada Zagreba smatra pravednijim i održivijim.
Izmijenjene regulacije miješanog otpada i novog sustava naplate u Zagrebu trebale bi građane potaknuti na sustavnije odvajanje otpada. Međutim, ostaje pitanje jesu li cijene vrećica građanima dovoljna motivacija za odvajanje otpada, pogotovo s obzirom na njihovu opravdanu zabrinutost i dvojbu koliko odvojenog otpada u konačnici biva reciklirano?
U nastojanju davanja šireg konteksta priči recikliranja, ispitali smo kamo i kome odvojeni otpad odlazi i u kojim se količinama zaista koristi kao sirovina za stvaranje novih proizvoda.
Prikupljeni su financijski podaci iz Fine za 2021. i 2020. godinu za kompanije s registriranom djelatnosti gospodarenja i sanacije okoliša. Osim toga, koristili smo se parametrom prihoda kompanija u 2021. godini. Izdvojili smo one koje zadovoljavaju navedene kriterije: CE-ZA-R, s prihodom od 1,74 milijarde kuna, Vetropack Straža, s prihodom od 1,05 milijuna kuna, Metis, s 341,82 milijuna kuna, Drava International, s 313,03 milijuna kuna, DS Smith Unijapapir, s 245,80 milijuna kuna, Reoma Grupa, s 149,16 milijuna kuna, Meltal Sl., sa 148,72 milijuna kuna, Eko-Flor Plus, sa 147,55 milijuna kuna, Univerzal, sa 138,92 milijuna kuna, Spektar-Media, s 93,88 milijuna kuna, 3 K.F., sa 66,94 milijuna kuna, Regeneracija, s 58,57 milijuna kuna, Depos, s 49,08 milijuna kuna, Cial, s 43,55 milijuna kuna, te Međimurje-Metali, s 35,13 milijuna kuna.
Tko u Hrvatskoj reciklira?
Otkup i obradu sakupljenog odvojenog otpada provode privatne tvrtke koje poslove zbrinjavanja otpada u pravilu dobivaju putem javne nabave.
C.I.O.S. grupa se izdvojila kao jedna od najvećih kompanija za zbrinjavanje jer obrađuje 1,1 milijuna tona različitog otpada. Kako su nam pojasnili članovi uprave C.I.O.S.-a, unutar grupacije na tržištu Hrvatske djeluje sedam kompanija, a one su: CE-ZA-R, Cial, Depos, Eko-Flor, Metis, Cios Energy i Cios SRF. Svaka od njih se bavi različitim razvrstavanjem otpada. Najveća operativna članica unutar grupacije je CE-ZA-R, čija je osnovna djelatnost prikupljanje, uporaba i trgovanje metalnim otpadom i ostalim otpadnim materijalima s metalnom komponentom. Nadalje, kako su pojasnili, prikupljeni i obrađeni otpad plasiraju u željezare i ljevaonice diljem Europske unije (EU) i svjetskih tržišta.
Osim obrađenog otpada koji se izvozi na tržišta EU-a, u Sisku posjeduju ljevaonicu čelika CE-ZA-R Ljevaonica koja proizvodi gotove čelične odljevke za brodogradnju, strojogradnju i vagonogradnju. U Varaždinu podružnica CE-ZA-R MB-Obrada stvara proizvod koji je, kažu, svojim karakteristikama i kvalitetom alternativa fosilnim gorivima.
Iz C.I.O.S.-a pojašnjavaju kako u ljevaonici CIAL, koja je također u njihovu sastavu, proizvode legure neophodne u proizvodnji automobila i dijelova za automobile, radijatore i čišćenje čelika u čeličanama. Navode kako ova tvrtka 25 posto ukupne proizvodnje izvozi i plasira na tržište EU-a.
Iako sve veći broj kućanstava odvaja papir, možda i zbog njegove jednostavnosti jer ne proizvodi neugodne mirise za razliku od biootpada, zanimalo nas je kako se taj papir ponovo koristi i vraća na tržište. Jedna od kompanija s našeg popisa koja se bavi recikliranjem papira je Reoma Grupa. Njezin nam je suosnivač Fatmir Ademi pojasnio kako se njegova tvrtka bavi otkupom raznih vrsta otpadnog papira i kartona, no od sakupljenog otpada ne stvaraju novi proizvod, već ga uglavnom izvoze. Kako objašnjava, Reoma Grupa najviše izvozi u Kinu, gotovo 70 posto ili nešto manje od tisuću kontejnera godišnje, dok ostatak odlazi u Srbiju, Austriju, Sloveniju i Njemačku te svega deset posto ostaje na domaćem tržištu. "Rano sam shvatio, ako tvrtka želi biti uspješna, trebala bi imati izvoz kao temelj poslovanja", zaključio je Ademi.
Uz papir i željezo, impulzivno bismo mogli pomisliti kako je plastiku jednostavnije reciklirati, a problema sa sirovinom ne bi trebalo biti uzmemo li u obzir velike količine plastičnih boca koje sakupljači svakodnevno donose u reciklažne spremnike kako bi popravili stanje kućnih budžeta. Štoviše, Hrvatska je upravo zbog te, velikim dijelom socijalne mjere, među vodećim zemljama Europe u odvajanju plastičnih boca. Međutim, plastika je posebno problematična za recikliranje.
Naime, postoje tisuće različitih vrsta plastika s različitim karakteristikama i kemijskim sastavom i zato se ne mogu zajedno reciklirati, što stvara poseban problem prilikom razvrstavanja za ponovnu upotrebu. Tako se zelene boce PET ambalaže ne mogu reciklirati s prozirnima. Usto, plastični proizvodi mogu sadržavati i toksične aditive koji mogu dovesti do zapaljenja i zagađenja okoliša, objavili su znanstvenici u časopisu Okoliš znanost i tehnologija.
Nismo zanemarili ni staklo, pa smo pokušali doznati kakva je uistinu situacija na terenu. Poznato je kako se odvajaju boce, osobito one pivske, za što je motivacija povrat kaucije, što se uvriježilo kao uobičajena praksa još mnogo prije nego se započelo s odvajanjem stakla kao otpada. Maja Starček iz kompanije Vetropack Straža, čija je primarna djelatnost proizvodnja staklene ambalaže, otkrila nam je: "U Hrvatskoj se rabljena staklena ambalaža, nažalost, ne odvaja po bojama, što bi itekako bilo korisno jer se, primjerice, za bijelu staklenu ambalažu može koristiti isključivo bijeli krš. Za smeđe i zeleno staklo koristi se miješano." Po svemu sudeći, čini se kako je izazov sa staklom sličan kao i kod plastike, jer se za sada kod nas staklo ne razvrstava po bojama, što uvelike otežava njegovu ponovnu uporabu.
Naposljetku smo istražili i temu odvajanja tekstila. U posljednjih se nekoliko godina ta mjera jako popularizirala među velikim trgovačkim centrima, koji kupce potiču na recikliranje stare robe, nudeći im zauzvrat popust na novu kupnju. A što je s kompanijama koje se bave odvajanjem tekstila, koje su i kako obrađuju staru robu, nastaje li od nje novi proizvod? Vođeni sličnim parametrima kao i kod prethodnih kategorija razvrstavanja otpada, izdvajamo kompaniju Regeneracija čija je osnovna djelatnost recikliranje tekstilnog otpada te proizvodnja gotovih proizvoda.
"Prikupljamo tekstil i procesom razvlaknjivanja stvaramo novi proizvod. Prošle smo godine prikupili i reciklirali više od šest tisuća tona tekstila, a odnedavno je naša kompletna proizvodnja isključivo bazirana na vlastitoj sirovini. Naš glavni proizvod je maler-tex koji se koristi kao zaštita prostora kod završnih građevinskih radova (ličilačkih ili knauferskih). Naša ukupna proizvodnja orijentirana je isključivo na izvoz, a izvozimo oko 800 šlepera godišnje na tržište Njemačke, Italije i Nizozemske", pojasnio nam je direktor prodaje te kompanije Goran Mikac.
Napravili smo presjek i usporedili stanje gore navedenih kompanija za 2020. godinu.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, 2021. godine je u Hrvatskoj nastalo 1.766.560 tona komunalnog otpada, što znači da je svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku proizveo 435 kilograma otpada. To je rast od čak pet posto u odnosu na 2020. godinu, no valja imati na umu kako je 2020. godine pandemija znatno usporila uslužni sektor jer je smanjen broj turističkih noćenja te je velik broj objekata bio privremeno zatvoren, što je dovelo i do smanjenja količine komunalnog otpada na vrijednosti iz 2014. godine. Oporavkom uslužnog sektora i postupnim relaksiranjem mjera protiv pandemije, rasla je i količina komunalnog otpada, no još uvijek nije dosegnula rekordnu pretpandemijsku 2019. godinu.
Ponovni rast nastalog otpada ne ide u prilog ostvarivanju cilja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine, konkretno smanjenja ukupne količine komunalnog otpada za pet posto u odnosu na 2015. godinu.
Ipak, udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada na nacionalnoj razini postupno raste te je 2021. dosegnuo 43 posto, što ide u smjeru realizacije ciljeva za povećanje stope recikliranja otpada i smanjenja odlaganja na odlagalištima. Dosad je u recikliranje otpada uloženo 315 milijuna kuna novca EU-a, odnosno 85 posto investicije, za nabavu 1.230.695 kanti i spremnika za recikliranje u 407 jedinica lokalne samouprave, podaci su Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kad je riječ o reciklažnim dvorištima, bitno je istaknuti kako je kroz Operativni program konkurentnosti i kohezije EU-a od 2016. godine do danas za njihovu izgradnju dodijeljeno 465 milijuna kuna bespovratnih sredstava i izgrađeno 213 reciklažnih dvorišta.
Napominjemo, izdvojeni su komentari kompanija od kojih smo dobili odgovor do zaključenja ovog članka, a kontaktirani su još: 3 K.F., Metis, Drava-International, D.S. Smith Unijapapir, Meltal Sl., Spectra-Media i Međimurje-Metali.
.webp){kind=icon}
