.webp){kind=icon}
Dobri vođe od građana traže da koračaju zajedno, napisao je Henry Kissinger u svojoj najnovijoj knjizi o umijeću vodstva.
Jedan takav test sada je pred predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Ona će ovaj tjedan predstaviti načine kako bi se Europska unija (EU) trebala energetski organizirati da bi preživjela zimu bez ruskog plina.
Izazov će biti građanima reći istinu da nema bezbolnog rješenja, no istodobno treba poslati jasnu poruku povjerenja energetskim tržištima i stanovništvu u trenucima rizika od manjka energije i socijalnih nemira.
Ova će zima tražiti solidarnost u smanjenju potrošnje energije kako bi se izbjegle redukcije, a bit će i izazovno zadržati jedinstveno stajalište prema Rusiji Vladimira Putina. Posljednje ankete Eurobarometra pokazuju kako kod građana lagano pada snaga jedinstva kad je riječ o potpori Ukrajini i sankcijama prema Rusiji kako cijene energije rastu.
Ono što je zasad poznato je da plan Europske komisije predviđa ograničenje cijena energije i oporezivanje visokih profita pojedinih energetskih tvrtki. Posljednji sastanak ministara energetika EU-a pokazao je kako još uvijek nema potrebne suglasnosti o mjerama osim potrebe obuzdavanja cijena.
EU je zasad zbog rasta cijena energije potrošio 460 milijardi eura, ili 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u slučaju potpune nestašice ruskog plina računi će se dignuti za još pedesetak milijardi eura.
Ursula von der Leyen | Bloomberg
Poruka Von der Leyen građanima mora biti jasna o tome da će zima tražiti žrtvu s mogućom potrebom smanjenja potrošnje za 10 do 15 posto, no i u tome da će zemlje članice učiniti sve kako bi troškove podijelile i maksimizirale energetsku ponudu iz neruskih izvora.
Vjerojatno će biti potrebno i promijeniti neke popularne politike poput zatvaranja njemačkih nuklearnih elektrana ili nizozemskih plinskih polja.
Svaki izvor energije može biti vrijedan u trenucima kada tvornicama prijeti zatvaranje, a kućanstvima smrzavanje.
Također bi trebalo više raditi na zajedničkom zaduživanju na razini EU-a jer se veća fiskalna solidarnost čini kao pravedna razmjena ako Berlin od partnera iz EU-a već očekuje pomoć u odustajanju od ruskog plina.
Sve to traži jako političko vodstvo u trenucima kada su Angela Merkel i Mario Draghi otišli, a Olaf Scholz i Emmanuel Macron još se uvijek bore za autoritet. Von der Leyen ima šansu taj prostor popuniti i ne bi se trebala suzdržavati u proglašenju izvanrednih okolnosti.
Budu li stvari dobro postavljene, mogli bi se izbjeći najgori scenariji te bi se mogla osnažiti solidarnost koja bi investitore uvjerila u dugoročnu vrijednost i snagu EU-a. U suprotnom i najgorem slučaju, njemački bi BDP mogao pasti za čak sedam posto.
"Ne možemo izbjeći trošak ovoga energetskog šoka, no možemo izabrati kako ćemo ga rasporediti", rekao je Xavier Chapard, analitičar u Banque Postale Asset Managementu.
