Podaci s američkog tržišta rada uistinu su iznenadili globalna financijska tržišta. Novotvorenih 256 tisuća radnih mjesta bitno je više od 155 tisuća koliko su analitičari očekivali. Odjeknula je i vijest da je nezaposlenost u SAD-u blago pala na svega 4,1 posto.
Uočili smo da je primjerice 2024. godine otvoreno svega 2,2 milijuna novih radnih mjesta, što je znatno manje nego prethodnih godina: tri milijuna 2023. godine, 4,5 milijuna 2022. godine i čak 7,2 milijuna 2021. godine. Valja uzeti u obzir da je u prosincu prošle godine bilo oko 8,1 milijuna otvorenih natječaja za posao, što je ipak značajno manje nego na vrhuncu 2021. godine kada ih je bilo više od 12 milijuna, ali i više nego u posljednjoj pretpandemijskoj godini kada je ta brojka oscilirala oko sedam milijuna.
Važno je ukazati na to da su prošle godine tri od četiriju novootvorenih radnih mjesta bila u tek trima sektorima: zdravstvu, ugostiteljstvu i javnoj upravi. Ukratko: zapošljavanje usporava, nezaposlenost ne raste, plaće i dalje solidno rastu i na tržištu rada ne postoje naznake recesije.
John Keats je u Odi grčkoj urni (Ode on a Grecian Urn) rekao kako je ljepota u očima promatrača, a isto vrijedi i za sentiment na financijskim tržištima. Naime, strah koji je nastao od uistinu dobrih podataka proizlazi iz činjenice da solidno tržište rada eliminira potrebu za rezanjem kamatnih stopa na koje su tržišta na neki način već računala.
Ti podaci su dodatno kontekstualizirani američkom stopom potrošačke inflacije objavljenom u srijedu, koja je došla malo ispod očekivanja gledamo li temeljnu inflaciju (stopu promjene cijena bez najvolatilnijih komponenti). Interesantno je da je reakcija na CPI bila jednakog intenziteta, ali suprotnog predznaka. Dakle, u petak su cijene dionica i obveznica pale, a u srijedu se vratile na početnu razinu – što je NFP uzeo, CPI je vratio.
Što očekivati? Fokus se prebacuje na sastanke središnjih banaka, točnije Feda 29. siječnja i ECB-a 30. siječnja. Smatramo da će američka dionička tržišta dotad biti u fazi konsolidacije s vrlo malo volatilnosti. Podsjećamo da je ponedjeljak 20. siječnja neradni dan u SAD-u, a osim Dana Martina Luther Kinga koji se tada obilježava, istog dana planirana je i inauguracija 47. američkog predsjednika Donalda Trumpa. Krajem siječnja je i lunarna nova godina, pa počinje blagdanski tjedan u Kini, tako da ne očekujemo povećanu volatilnost na financijskim tržištima.
Što je potrebno da bismo vidjeli trend rasta cijena dionica? Pričekajmo 7. veljače kad dolaze novi podaci s američkog tržišta rada i podsjećamo da će taj podatak biti pod snažnim utjecajem epskih požara u Kaliforniji. Šteta se već procjenjuje na 250 milijardi dolara, osam puta više od prijašnjih najgorih požara. Kalifornija, Teksas i New York su ključne američke savezne države za ekonomsku aktivnost i očekujemo kako će očekivanja za tržišta rada do prvog petka u veljači biti revidirana naniže.
Svejedno bismo bili oprezni oko interpretacije tih brojki – zbog katastrofe ne treba gledati agregatni popis radnih mjesta, već prije kretanje plaća i nezaposlenost. Za oporavak dioničkih tržišta trebali bismo vidjeti sporiji rast plaća jer je indikator Fedu da je možda ipak došao trenutak za rezanje kamatnih stopa. Ipak, smatramo da se tog dana neće dogoditi ništa posebno.
Čitateljima željnim uzbuđenja predlažem da se strpe do 21. veljače kada će kreditna agencija Fitch revidirati rumunjski kreditni rejting (BBB- s negativnim prognozom od sredine 12. mjeseca 2024.). Riječ je o državi s popriličnim fiskalnim deficitom i nejasnim političkim smjerom, koja bi se ove godine samo na vanjskom tržištu trebala zadužiti za oko 13 milijardi eura.
--- Ivan Dražetić voditelj je obvezničkog poslovanja InterCapitala.
--- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autorima i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
--- Članak ne predstavlja investicijski savjet, niti preporuku za kupnju/prodaju vrijednosnih papira.