Europljani zaslužuju biti jednako rashlađeni kao Amerikanci

Pitanje treba li Europa imati više klimatizacijskih uređaja je naravno prvenstveno važno Europljanima. No sad je vrhunac ljetne turističke sezone, pa je također važno za Amerikance poput mene. Pogotovo kada je 35 stupnjeva Celzijevih, a boravim u Sieni u rezidenciji bez klimatizacijskih uređaja. Putovao sam i u Firenzu, gdje su restorani imali klimatizacijske uređaje, ali (barem prema američkim standardima) nisu bili dovoljno rashlađeni.

Kako me ne biste optužili da to radim samo radi sebe, dopustite mi da navedem neke brojke: oko 90 posto stanovnika SAD-a ima klimatizacijski uređaj, prema jednoj procjeni, u usporedbi sa samo 19 posto u Europi. Diljem svijeta, SAD, Kina i Japan čine oko dvije trećine svih klimatizacijskih uređaja.

Ostavimo li na trenutak po strani pitanje jesu li klimatizacijski uređaji dobri za planet, korisno je zapitati se jesu li dobri za ljude. Ne uzimajući u obzir njihovu cijenu, na koju ću se također osvrnuti, odgovor je očito da.

Više temperature mogu nas učiniti nervoznijima, manje mentalno budnima i općenito manje zdravima. U Europi je to pitanje posebno važno na sjeveru, koji je povijesno bio hladniji, ali zbog klimatskih promjena sada ima mnogo ljetnih dana kada temperature prelaze 30 stupnjeva Celzijevih. Prema jednoj procjeni, gotovo 62 tisuće Europljana umrlo je od prevelike ljetne vrućine 2022. godine, dok se mnogi stariji Europljani jednostavno ne mogu puno kretati tijekom ljeta zbog vrućine.

Više cijene energije

Klimatizacijski uređaj pruža određeno olakšanje i nije slučajno što je pokojni Lee Kuan Yew pripisao razvoj modernog Singapura pojavi klimatizacijskih uređaja. Čini se da i sami Europljani prepoznaju vrijednost klimatizacijskih uređaja jer se broj klimatizacijskih jedinica na kontinentu više nego udvostručio od 1990. godine.

Ipak, neće biti lako učiniti Europu hladnom (govoreći samo u smislu temperature) kao što je Amerika. Veliki dio kontinenta suočava se s višim cijenama energije nego u SAD-u, a postoje i porezi koji primjerice u Francuskoj iznose 20 posto na klimatizacijske sustave.

No tu je i estetika. Mnogi se Europljani žale da je umjetno rashlađeni zrak manje zdrav ili manje ugodan za disanje, što je stav s kojim se donekle slažem. (Vrućina mi ne smeta puno i uživao sam u svježem zraku Siene.) Europske zgrade također su u prosjeku starije od onih u SAD-u i nisu građene tako da se jedinice klimatizacijskih uređaja lako ugrađuju. Problemi mogu nastati i zbog lokalnih propisa i zakona o očuvanju povijesnih spomenika.

Neki Europljani također imaju opciju nedostupnu Amerikancima ako je temperatura doista nepodnošljiva: mogu uzeti cijeli kolovoz slobodan. Mogu se kupati u Sredozemnom moru ili brzo odletjeti u Finsku ili Irsku. Ekonomska lekcija da se ljudi prilagođavaju okolnostima potvrđuje te stvarnosti.

Što je s troškovima klimatizacije, financijskima i inim? Sustavi za klimatizaciju troše puno energije, a zabrinutost zbog klimatskih promjena razlog je za neodlučnost u vezi s njima. Ugradnja klimatizacijskih uređaja također je investicija koju je teško ili skupo poništiti (i vratiti punu vrijednost). Ekonomska teorija sugerira da se takva ulaganja često odgađaju.

Ipak, ako je vrućina loša za većinu ljudi, čini se neobičnim učiniti eliminaciju klimatizacijskih uređaja primarnim fokusom napora za očuvanje planeta. Kakvu poruku to šalje? "Svijet se zagrijava tako brzo da ne možete imati klimatizacijski uređaj." Teško da će to imati odjeka u javnosti, čak i ako je pametnije nego što na prvu zvuči.

Dakle, najbolji argument koji Amerikanac može iznijeti u vezi s time zašto bi Europa trebala imati više klimatizacijskih uređaja je ovaj: zato što Europljani to žele. Postoje kulturne sile koje usporavaju prelazak na više klimatizacijskih uređaja, ali tranzicija će se na kraju dogoditi. Zašto ne ubrzati tempo instalacije i stići tamo gdje će veći dio Europe ionako vjerojatno završiti?

Unatoč tome, iz sebičnih razloga osobno ne navijam za više klimatizacije u Europi. Kad bi je bilo više, više bi Europljana moglo provoditi više vremena u svojim domovima, a manje na otvorenom. To bi smanjilo vrijednost javnih šetnji i javnih trgova, degradirajući moje europsko turističko iskustvo. Život na ulici jedan je od najvećih užitaka Europe i jedna od njezinih komparativnih prednosti u odnosu na Ameriku (osim New Yorka). Europljanima bi to također nedostajalo, čak i kad bi uživali u svojim klimatski kontroliranim rezidencijama.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar