(Bloomberg komentar) – Od posljednjeg podizanja kamatnih stopa u eurozoni prošlo je više od deset godina, no ove se godine konačno očekuje takav potez središnjih monetarnih vlasti. Banke, izgubljene u pustinji sve nižih kamatnih prihoda, očajno se nadaju malom olakšanju koje bi došlo s nekoliko povisivanja kamata. No, postoje ozbiljni rizici da bi rast troškova kreditiranja u sve slabijoj ekonomiji mogao u pojedinim zemljama vrlo brzo donijeti probleme s kreditima.
Europska središnja banka određuje jedinstvenu kamatnu stopu za 19 članica eurozone, no razlikuje se način na koji ta stopa utječe na svaku zemlju jer lokalne banke kreditiraju na različite načine. Viša kamatna stopa će, primjerice, brže podići kamatne prihode u bankama poput španjolske Banco Bilbao Vizcaya Argentaria i talijanske UniCredit nego francuske BNP Paribas ili Deutsche Bank u Njemačkoj.
Također, viši troškovi kreditiranja brže će pogoditi potrošače u Španjolskoj i Italiji nego u Francuskoj i Njemačkoj. To implicira da će ekonomije na jugu Europe prije usporiti i da će im problematični zajmovi porasti prije nego što će to biti kod njihovih sjevernih susjeda.
Glavna razlika postoji kod stambenih kredita. U Španjolskoj i Italiji, troškovi stambenih kredita su vezani uz tromjesečne i 12-mjesečne međubankovne kamatne stope, zbog čega su mjesečne otplatne rate za postojeće kredite usko vezane uz kamatne stope ECB-a. U Francuskoj i Njemačkoj, stambeni krediti imaju dugoročnije fiksne kamatne stope, pa kreditni troškovi rastu samo za nove kredite.
Troškovi po kreditnim karticama i drugim potrošačkim kreditima, kao i korporativni krediti, vezani su uz promjene kamatne stope ECB-a u svim ovim zemljama. No, stambeni krediti predstavljaju najveći dio bankovnih aktiva, i imaju veći utjecaj na ponašanje potrošača.
Istraživanje Carraighilla, neovisne financijske analitičke agencije iz Dublina, pokazuje da će se među državama pojaviti i razlike u ponašanju potrošača poput potrošnje u restoranima ili trgovinama. U Španjolskoj će rast ECB-ove kamate za pola postotka, čime će ona dosegnuti nula posto, srezati godišnju potrošnju za 1%. U Njemačkoj će to biti za samo 0,3%.
Tržište terminskih ugovora sugerira da bi za godinu dana osnovna kamatna stopa mogla porasti na 0,67%, izračunali su analitičari UBS-a, što implicira da bi ECB mogla povisiti kamate i više nego što to u svojoj analizi očekuje Carraighill.
No, otplata kredita nije jedini potencijalni problem. Više cijene energenata koje potiču inflaciju će, kroz troškove komunalija i goriva, također utjecati na ponašanje potrošača. Pod pretpostavkom da će dobavljači tek 25% nedavnog porasta cijena prebaciti na leđa krajnjih kupaca, Carraighill drži da će u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji doći do rezanja raspoloživog budžeta u kućanstvima za 6%, a u Španjolskoj za 4,5%.
Uključujući i kompanije, rastući troškovi za kredite i energente brzo će stisnuti ekonomsku aktivnost i potražnju, drži David Higgins, analitičar u Carraighillu. To nisu dobre vijesti za banke.
Drugi ipak ne misle da ima toliko razloga za strah od brzog porasta nepovratnih kredita kao kad je 2011. godine ECB posljednji puta podigla kamatne stope. Europske banke se ovog puta nalaze u boljoj startnoj poziciji jer je većina problematičnih dugova iz posljednjeg desetljeća već nestala iz njihovih bilanci. Njihova snažna adekvatnost kapitala će im dozvoliti da lakše apsorbiraju probleme bez da im se naruši stabilnost.
Uz to, gotovo 400 milijardi eura kredita kompanijama je pokriveno državnim garancijama iz razdoblja kovida, kažu analitičari Bank of America. Bankama to daje dodatnu sigurnost od prijetnje nepovratnih kredita.
Jača kapitalna osnova bankama također omogućuje da, kako rastu prinosi, lakše podnesu gubitke od padajućih cijena obveznica. Američke banke su u prvom tromjesečju izgubile milijarde dolara zbog rastućih prinosa na državne obveznice zbog čega su neke od njih usporile svoje planove otkupa vlastitih dionica.
No, europske banke bi, bez obzira na sve, u tom segmentu poslovanja mogle biti u boljoj poziciji: one su u državne obveznice investirale puno niži dio svojeg viška novca nego što su to učinili njihovi američki konkurenti. S polaganim gašenjem ECB-ova programa otkupa državnih obveznica, bankama je na raspolaganju puno više depozita kod ECB-a koje mogu investirati u obveznice. I, po prvi puta u posljednjih osam godina, sve njemačke državne obveznice s dospijećem od barem dvije godine donose pozitivan prinos. Nije puno, ali čovjeka veseli.
Od početka invazije na Ukrajinu dionice europskih banaka su razočaravajuće za investitore i valuacija im se kreće u skladu s kriznim razdobljima iako su prognoze njihovih financijskih rezultata u međuvremenu poboljšane. Alastair Ryan, analitičar bankovnog sektora u Bank of America, smatra da to pokazuje da su investitori odmah počeli razmatrati povišeni rizik od prebrzog ECB-ovog povisivanja kamatnih stopa.
Europske ekonomije nalaze se u osjetljivoj ravnoteži. Više kamatne stope vrlo će malo, ako i uopće, obuzdati rast cijena energenata. One neće niti pomoći izvoznoj potražnji zbog slabosti kineske ekonomije i nedodirljivosti Rusije, koje zajednički čine drugo po veličini europsko izvozno tržište nakon Sjedinjenih Američkih Država.
Europskim bankama nužno trebaju više kamatne stope kako bi ojačale prihode, ali ECB mora biti oprezna: Puno je lakše u samo nekoliko koraka otići predaleko nego je to mogjuće u SAD-u – kako za ekonomiju tako i za banke.
Ovaj komentar ne odražava nužno stavove uredništva Bloomberga LP i/ili njegovih vlasnika.
Paul J. Davies je kolumnist za Bloomberg Opinion koji pokriva bankarstvo i financije. Prije je radio za Wall Street Journal i Financial Times.
.webp){kind=icon}
