Najveći rast maloprodaje u Europskoj uniji u studenom 2023. ostvaren je u Portugalu (3,1 posto) te Hrvatskoj i Sloveniji (tri posto), dok se na godišnjoj razini, prema najnovijim podacima Eurostata, najveći pad dogodio u Sloveniji (11,1 posto). Hrvatska se, međutim, uvrstila među zemlje s najvišim godišnjim rastom – s 6,4 posto odmah je iza Španjolske (6,8 posto). Hrvatska je tako nastavila snažan rast maloprodaje iz 2022. godine, a hoće li dobitke iz prošle godine pretočiti u povećanje plaća, kao što je učinila godinu dana ranije, tek će se vidjeti iz financijskih izviješća koja slijede. Do tada, analizirali smo rast prihoda trgovačkih lanaca u Adria regiji i troškove zaposlenih.
Trgovački lanci su u 2022. značajno povećali produktivnost. Uz praktički nepromijenjen broj zaposlenih, zabilježili su dvoznamenkasti rast prihoda. Međutim, taj su napredak odmah podijelili sa svojim zaposlenicima, budući da su troškovi zaposlenika porasli za 14 posto, gotovo koliko i rast prodaje.
Iako je maloprodaja robe široke potrošnje radno intenzivna djelatnost, na primjeru 12 najvećih trgovačkih lanaca u Adria regiji vidjeli smo da troškovi zaposlenika u ukupnim prihodima od prodaje u prosjeku sudjeluju sa skromnih 10 posto.
Čitaj više
Trgovački lanci u regiji žive na račun dobavljača
Trgovci dobavljačima robu plaćaju dugo nakon što je oni sami prodaju.
25.09.2023
Konsolidacija ne staje, NTL se preuzimanjem Kitroa širi za 90 trgovina
Trgovački lanac će sada upravljati s 350 prodavaonica.
08.01.2024
U studenom nastavljen snažan rast maloprodaje
Osobna potrošnja čini oko tri petine bruto domaćeg proizvoda.
29.12.2023
Maloprodaja u listopadu u eurozoni mjesečno tek 0,1 posto veća, Hrvatska šampion
Hrvatska je najbolja u EU-u po mjesečnom rastu maloprodaje, dok je Španjolska ostvarila najbolji rezultat u odnosu na godinu ranije.
06.12.2023
Opći problem u industriji je nedostatak kvalificirane radne snage. Niske plaće (najčešće ispod razine potrošačke košarice) i loši radni uvjeti glavni su razlozi odljeva zaposlenih. Ovaj dugi niz godina prisutan problem sve se više rješava "uvozom" radnika iz zemalja izvan Europske unije, dok je povećanje plaća još jedan važan instrument kojim se pokušava ublažiti problem, posebice u izrazito inflatornom okruženju.
Uspoređujući tvrtke iz regije, vidimo da trgovci iz Slovenije bilježe najveći trošak po zaposlenom. Ovaj podatak ne čudi s obzirom na višu razinu raspoloživog dohotka u zemlji, odnosno skuplju radnu snagu i veća opterećenja na plaće. No, uzmemo li u obzir da slovenska poduzeća imaju i višu razinu ostalih poslovnih troškova (što ukazuje na opću razinu cijena koja utječe na troškove, npr. troškove najma), jasno je da je tim poduzećima najveći izazov prenijeti povećane troškove na kupce, pa trpe veći pritisak na profitne marže u usporedbi sa svojim regionalnim konkurentima.
Najmanje troškove po zaposlenom bilježe Mercator S u Srbiji i Konzum u BiH, posebno kada vidimo da ove kompanije isplaćuju niže plaće u odnosu na glavne konkurente s istog tržišta. No, to ima svoje negativne strane jer zaposlenici u tim tvrtkama donose najnižu razinu produktivnosti u cijeloj regiji, gledamo li prihode od prodaje po zaposleniku.
Kada je u pitanju produktivnost, diskonteri odskaču od tradicionalnih igrača, što i ne čudi s obzirom na njihov poslovni model koji se temelji na nižoj razini usluge u trgovini. Tako je u slučaju Hofera u Sloveniji ili Lidla u Hrvatskoj prodaja po zaposleniku četiri puta veća od najmanje produktivnog konkurenta iz regije.
Inače, trgovci su tradicionalno usmjereni na rast produktivnosti po zaposleniku, što je i ostvareno u 2022. godini. Međutim, takvo poboljšanje nije došlo kao rezultat poboljšanja poslovanja ili tehničkih poboljšanja (barem ne materijalno značajnih), već kao rezultat nominalnog povećanja vrijednosti prodane robe, potaknuto povećanjem ulaznih troškova pod utjecajem inflacije. Točnije, prodaja po zaposleniku u prosjeku je za promatranu grupu poduzeća porasla za 12 posto, dok je rast prihoda iznosio sličnih 14 posto u 2022. godini. Produktivnost u maloprodaji robe široke potrošnje uglavnom se povećava automatizacijom procesa, skladišta, uvođenjem samoposlužnih blagajni i robota za online narudžbe. Automatizacijom se smanjuje broj zaposlenih i rješava problem nedostatka radne snage.
Makroekonomski podaci za 2023. godinu pokazuju da je trend rasta plaća u cjelokupnom sektoru trgovine na malo i dalje prisutan (iako znatno manji od trenda zabilježenog u 2022. godini). Kakav će to učinak imati na poslovanje tvrtke i kako je rast utjecao na profitabilnost, ostaje za vidjeti u financijskim izvješćima za 2023. godinu.