Vijesti

Rat u Ukrajini ubrzao primanje Hrvatske u Schengen

Izvor: Jasmina Kuzmanović i Josefine Fokuhl

27. lipanj 2022, 10:25

Hrvatska se nada istovremeno ući u eurozonu i u Schengen, 1. siječnja 2023. godine

EU će konačnu odluku o ulasku Hrvatske u Schengen donijeti najesen

Neke članice Schengena zabrinute su je li Hrvatska spremna kontrolirati svoje granice

Rat u Ukrajini ubrzao primanje Hrvatske u Schengen

Bloomberg

Dok ruska invazija na Ukrajinu na njezinu rubu donosi uništenje, Europska unija odlučila je najnoviju članicu čvršće uzeti pod svoje okrilje.

Hrvatska, koja se EU-u pridružila prije gotovo jednog desetljeća, na pragu je pristupanja Schengenskoj zoni, području u kojem se može neometano kretati bez putovnice i koje se proteže od smrznutih norveških hridina na Arktiku, preko srednjoatlantskih portugalskih arhipelaga do sunčanih grčkih otoka na jugu Mediterana. Hrvatska se nada dobiti odobrenje kako bi granične prijelaze s EU-om mogla maknuti 1. siječnja, u istom trenutku kada ulazi u eurozonu.

Nakon što postane dio Schengena, za više od deset milijuna Europljana koji svake godine tijekom godišnjih odmora putuju na Jadransku obalu i tako doprinose hrvatskom gospodarstvu će se olakšati prelazak granice. Za EU to znači produbljivanje predanosti prema nekad burnoj regiji Balkana jer je rat u Ukrajini pokazao rizike od neuspješnog povezivanja s državama koje su također mete u ruskoj borbi za utjecaj.

"Rat u Ukrajini, koji je izazvala Rusija, poziv je Europljanima za još veće jedinstvo", rekao je Gaël Veyssière, francuski ambasador u Zagrebu, za Bloomberg. Dodao je kako bi Schengen s Hrvatskom unutar, a ne izvan svojih granica bio jači.

Ipak, ta odluka ne dolazi bez rizika. Iako je cilj ojačati ujedinjenost EU-a, Hrvatska će preskočiti dvije druge članice – Rumunjsku i Bugarsku koje pokušavaju ući u Schengen otkad su se 2007. godine pridružile EU-u. To im nije pošlo za rukom zbog zabrinutosti oko korupcije i strepnje mogu li osigurati granice.

Među nekim članicama također postoji zabrinutost oko toga hoće li Hrvatska moći zaštititi tisuću kilometara granice s Bosnom i Hercegovinom, državom koja slovi kao jedna od najsiromašnijih i najkorumpiranijih europskih zemalja koja se nalazi na ruti migranata s Bliskog istoka i Afrike koji se probijaju do Zapadne Europe. Usporedbe radi, trenutačna vanjska granica Schengena između Slovenije i Hrvatske dugačka je 668 kilometara.

Prema hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, vođe EU-a vjerojatno će konačnu odluku o uključivanju Hrvatske kao 27. članice Schengenske zone donijeti najesen. Francuska će prijedlog iznijeti prije nego što 30. lipnja završi njezino predsjedanje EU-om, rekao je francuski dužnosnik koji zbog osjetljivosti teme nije želio biti imenovan.

"Vrlo smo naporno radili da zadovoljimo kriterije. Trebali bismo 1. siječnja ostvariti dublju integraciju", rekao je Plenković u srijedu u Europskom parlamentu.

400 milijuna

Osim što će 3,9 milijuna Hrvata postati dijelom zajednice s više od 400 milijuna ljudi koji već mogu slobodno putovati Schengenskim prostorom, to bi također moglo poslati signal drugim zemljama zapadnog Balkana, posebno bivšim članicama Jugoslavije, da put za dublju integraciju s EU nije zatvoren.

Po tom je pitanju porasla zabrinutost u regiji, osobito nakon što je EU Ukrajini dodijelio status kandidata, dok je aspirantima poput Sjeverne Makedonije i Albanije onemogućeno započinjanje pregovora o članstvu. Srbija i Crna Gora, kandidati za ulazak u EU, smanjili su svoje napore u pretpristupnim procesima, otvarajući se kapitalu iz Moskve i Pekinga.

"Strateški je cilj Rusije destabilizirati taj dio Balkana. EU ima priliku te zemlje još snažnije vezati uz sebe i spriječiti sukobe koji vriju u regiji", rekla je Vedrana Pribičević, predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa u telefonskom razgovoru.

Postoje još neke zadrške. Neke članice Schengena poput Nizozemske izrazile su zabrinutost oko hrvatske spremnosti za kontroliranje svojih granica. Slovenija podupire pridruživanje Hrvatske, ali je naglasila kako se prije prihvata trebaju provesti reforme koje uključuju kontrolu unutarnjih granica koja se povremeno zahtijevala tijekom pandemije.

Pridruživanjem Schengenu, području koje je dobilo ime po luksemburškom selu u kojem je 1985. nastala ideja o takvom prostoru, uglavnom će profitirati hrvatsko gospodarstvo. Zemlja će postati atraktivnija investitorima, a to će biti blagotvorno i za turiste čiji su posjeti zaslužni za petinu hrvatskog gospodarstva. Nakon što uđu u Schengen, strani turisti iz prekomorskih zemalja će moći prelaziti granice bez zaustavljanja, a Europljanima će biti lakše doći do plaže.

"To što nećemo morati razmišljati o zastojima na granici sa Slovenijom spasit će nas neprilika na putovanju", rekao je Richard Swartz, Šveđanin koji sate često provodi pokušavajući prijeći granicu između Hrvatske i njezina sjevernijeg susjeda Slovenije na putu prema Istri koju svake godine posjećuje.

Gotovo četiri petine turista u Hrvatsku dolazi automobilom i autobusom, prema Zagrebačkom turističkom institutu. I premda je pandemija prošle godine te brojke ponešto smanjila, Hrvatsku je posjetilo više od 10,6 milijuna stranih turista koji su potrošili 9,1 milijardu eura.

"Benefiti koje će Hrvatska imati od ulaska u Schengen neće se osjetiti samo u turizmu, povećat će se ulaganja u granične zemlje, smanjiti troškovi transporta i, općenito, život će biti lakši", rekao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

Sve vijesti iz rubrike Komentar

Komentar

sve vijesti iz rubrike Komentar