Čekamo već sat vremena, putujemo za Austriju, Njemačku, Sloveniju..., a ulaskom Hrvatske u Schengen nadamo se da ćemo brže stići kući, riječi su sugovornika Bloomberg Adrije koje smo u ponedjeljak zatekli u kilometarskoj koloni na granici Bosne i Hercegovine (BiH) na Međunarodnom graničnom prelazu Gradiška.
Željko Tubić sa suprugom, nakon novogodišnjih praznika provedenih u BiH, uputio se u Austriju, a u Gradišci ga je, pred graničnim prelazom, dočekala gužva. "Čekamo oko sat vremena, a imamo još oko jedan kilometar do prijelaza", kaže Tubić.
Na pitanje kakva su mu očekivanja na putu kada prijeđe u Hrvatsku, odgovara da je ranije na granici između Hrvatske i Slovenije bilo različito vrijeme čekanja, ali da sada toga neće biti i brže će stići kući.
Željko Tubić sa suprugom / Bloomberg Adria
Malo iza obitelji Tubić, u koloni su i Slovenci. Matijaš Holčan za Bloomberg Adriju također kaže da čeka sat vremena, ali kako će to vrijeme nadoknaditi jer na granici Hrvatske i Slovenije, gdje je znao čekati 45 minuta, više nema stajanja.
Iza Holčana, s automobilom njemačkih registarskih oznaka troje mladih, pauzu su iskoristili kako bi izišli iz automobila i "protegnuli noge". Kažu, putuju u Njemačku, ali se, za razliku od prethodnika, ne nadaju da će ih ulazak Hrvatske u Schengen brže dovesti kući. Ranije smo čekali na granici između Hrvatske i Slovenije, ali i sada moramo stati i platiti cestarinu na kraju puta kroz Hrvatsku, gdje se također čeka. "Nadamo se samo da će sada sve ići brže, ipak nećemo čekati dugo kao kada je postojala granica", govore uglas.
Kako se kolona odužila, susrećemo bračni par koji čeka duže od sat i pol, putuju također u Njemačku. Oni kažu kako cestarine plaćaju elektronski, pa se ne brinu za dalje čekanje, "samo da prijeđemo Gradišku", dodaju.
Što se tiče teretnog prometa, nema gužve, svega dva šlepera i jedna cisterna ovog prijepodneva drugog dana 2023. godine, brzo prolaze dalje. "Idem u Italiju, vidjet ću kako je kada nema granica, nadam se bržem dolasku na destinaciju, kao i povratku", ističe vozač cisterne.
Granična policija BiH: Neće biti promjena u graničnim kontrolama
Između Bosne i Hercegovine i Hrvatske postoji ukupno 50 graničnih prelaza, a stupanjem Hrvatske u schengenski prostor na BiH strani neće biti promjena u radu graničara i carinika.
"Na graničnom prelazu Gradiška promet se u protekla dva dana odvija pojačanim intenzitetom, kako na izlazu iz BiH, tako i na ulazu. Zadržavanje je između 45 i 65 minuta. To je uobičajeno u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika. Nema promjena u ičemu zbog toga što je Hrvatska pristupila Schengenu, granične kontrole se odvijaju kao i ranije", ističe Borko Čičić iz Granične policije BiH, šef smjene na GP Gradiška.
Borko Čičić / Bloomberg Adria
Iz Granične policije BiH prethodno su za Bloomberg Adriju pojasnili kako ulaskom Hrvatske u schengenski prostor neće biti promjena u vezi načina obavljanja granične kontrole.
"Kada govorimo o schengenskom prostoru u koji putuju državljani BiH, to je svakodnevnica (Slovenija, Mađarska i druge zemlje), sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje na to kako će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena", kaže glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican Bošković.
Prema informacijama Granične policije, dodaje Vican Bošković, u Hrvatskoj će se primjenjivati Zakon o schengenskim granicama, dok će se informacijski sistemi Europske unije (npr. EES i ETIAS) početi primjenjivati kada Europska komisija o tome donese odluku.
Između BiH i Hrvatske je 16 međunarodnih graničnih prijelaza za cestovni promet putnika i roba, devet međunarodnih prijelaza za cestovni promet putnika, pet graničnih prijelaza za željeznički promet i 20 stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet.
Od početka siječnja do 30. studenog 2022. godine na ulazu u BiH evidentirano je 14.514.173 osobe te 7.674.859 vozila, dok je na izlazu iz BiH u istom periodu evidentirano 14.640.258 osoba i 7.857.856 vozila.
Nema novosti u postupanja carinika
Što se tiče Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, nema nikakvih posebnih novosti glede rada i postupanja carinskih službenika nakon 1. siječnja 2023. godine i ulaska Hrvatske u Schengen.
"Svi carinski postupci rade se u skladu s važećim propisima koji su usklađeni s propisima Europske unije, bilo da je riječ o građanima ili gospodarstvenicima. Što se tiče građana, od ranije je na snazi propis koji predviđa oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja za robu koju fizičke osobe unose u svojoj osobnoj prtljazi i za osobnu uporabu u iznosu koji vrijedi i za građane EU", naveo je načelnik odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO Ratko Kovačević.
Što se tiče gospodarstvenika, dodaje, svi carinski postupci se već sada provode u najkraćem mogućem roku, ukoliko postoji sva neophodna dokumentacija da se carinski postupak može provesti.
Bloomberg Adria
"UIO je 2022. počela s postupkom elektronskog provoza na nacionalnoj razini, te očekujemo da će BiH u drugoj polovici 2023. godine postati punopravna članica NCTS konvencije", ističe Kovačević.
Bez promjena i kod MUP-a Hrvatske
Naime, kako je Bloomberg Adria već pisao, iz hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) poručili su kako s ulaskom Hrvatske u Schengen nema nikakvih izmjena ni za građane Evropske unije (EU), ali ni za druge osobe kad je riječ o prelasku vanjske granice.
"Granične kontrole obavljat će se kao i do sada, provođenjem Zakonika o schengenskim granicama, uključujući provođenje drugih relevantnih uredbi Europskog parlamenta i vijeća. Naime, Republika Hrvatska ulaskom u EU već primjenjuje Zakonik o schengenskim granicama, tako da nema nikakvih promjena u samoj proceduri granične kontrole na vanjskoj granici."
Ako govorimo o unutrašnjim granicama u okviru Schengena (u ovom slučaju državna granica Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom), na njima se više neće provoditi granična kontrola, niti zaštita granice. Pravo prelaska imati će sve osobe koje zakonito borave na schengenskom prostoru, osim ako nisu dobile odobrenje boravka s teritorijalnim ograničenjem, pojašnjavaju u MUP-u.
---uz pomoć Ane Ristović
.webp){kind=icon}
