Glazba je važna za širu ekonomiju. Bila je to jedna od prvih industrija koju je poremetio internet i prva koja se prepakirala kao sve što se može besplatno koristiti, a status quo je neko vrijeme bio norma. Primjerice, Napster je ugašen pred više od 20 godina, a njegov konkurent Metallica prigrlio je streaming platforme prije više od deset godina, dok cijene pretplate na Spotifyju već godinama ostaju oko devet eura.
Vrijeme je da razmislite o potencijalu za radikalne promjene u glazbenoj industriji. Kao prvo, ako je ovo kraj igre za glazbu, to bi bilo tužno stanje stvari. Ekonomija streaminga ima velikih nejednakosti. Izvrsna je za potrošače te za izdavačke kuće i nositelje prava koji su identificirali načine kako živjeti od tantijema, kao i za najslušanije izvođače kao što su Taylor Swift i Ed Sheeran. No za izvođače slabijeg renomea, sadašnji poredak u glazbenoj industriji je manje dobar.
Osim manjih izvođača pjesama, zadovoljni zasigurno nisu ni dioničari Spotifyja i ostalih glazbenih platformi poput Deezera jer se platforme susreću s velikom konkurencijom na zasićenom tržištu koja prijeti njihovoj promociji zajedno s daljnjim razvitkom tehnologije.
Platforme također imaju ograničenu pregovaračku moć s izdavačkim kućama i nositeljima prava koji žele maksimalno povećati vrijednost svojih uspješnica i zvijezda izvođača. "Spotify nikada nije ostvario godišnji profit i čini se kako je u stalnom načinu pokretanja profitabilnosti platforme", izjavio je nedavno stručnjak za glazbene tantijeme Phil Bird.
Uz inflaciju i usporavanje gospodarstva koji utječu na slabiji rast poslovanja platforme, analitičar MIDiA Researcha Mark Mulligan procjenjuje kako su globalni prihodi od streaminga prošle godine možda porasli za samo sedam posto. Dobit na Spotifyju vjerojatno se neće generirati još nekoliko godina jer platforma usmjerava više novca u podcaste i audioknjige. Koje su onda opcije za izlazak iz statusa quo za Spotify?
Prvi je naravno podizanje cijena pretplate, kao što je nedavno učinio Apple. Glazba ima visoku vrijednost, a plaćanje platforme deset dolara mjesečno zapravo znači nekoliko centi po satu. Bivši ekonomist Spotifyja Will Page je još 2021. primijetio kako se cijena čaše vina Malbeca od 2009. godine udvostručili, unatoč tome što nije ponudila značajna poboljšanja za potrošače, dok pjesme koštaju isto unatoč eksploziji dubine glazbenih biblioteka, personalizacije i algoritamskog upravljanja.
Više cijene svakako bi povećale ukupan kolač za glazbeni sektor. To bi čak moglo stvoriti neke poticaje za promjenu nejednakog načina na koji naknade za pretplatu ulaze u ukupni pot koji daje prednost najvećim izvođačima bez obzira na to što pojedinačni pretplatnici odluče puštati.
Prošle godine se cijena dionice Spotifyja prepolovila i nitko ne može predvidjeti što bi povećanje cijena moglo učiniti na potražnju. Blizu smo zasićenja potražnje za platformama koje mogu dobivati pretplatnike samo krađom jednih od drugih. Spotify se suprotstavlja velikim tehnološkim tvrtkama koje na glazbu gledaju kao na gubitaški sektor koji dolazi u paketu s drugim uslugama.
Čini se kako Spotify slijedi alternativni kurs u poslovanju i tako narušava vlastiti temeljni proizvod spajanjem u novu vrstu tehnološke ponude, koja je ulagačima predstavljena kao "stroj za Spotify". Vizija suosnivača Daniela Eka je stvaranje platforme za sve što se tiče zvuka, od glazbe do podcasta i audioknjiga. Više proizvoda traži i više korisnika po višoj cijeni pretplate, zajedno s povećanim prihodom od oglašavanja i sofisticiranijim algoritmima i mehanizmima plaćanja koji bi sve to povezali.
Plan ima neke impresivne ciljeve, uključujući godišnji prihod od 100 milijardi dolara u narednom desetljeću, što bi ga stavilo u istu ligu s Citigroupom ili WalMartom. No i ovdje su rizici visoki.
Priča o različitim audiotokovima koji se spajaju i povećavaju profitne marže potrebno je puno vremena da se ostvari. Analitičari Jefferiesa očekuju kako će bruto marže Spotifyja biti ispod razine iz 2021. do 2024. Posao s podcastima također nije popularan kao ranije, a ne postoje ni jamstva da će Spotifyjev prelazak na govorenu riječ biti profitabilan ove godine. Audioknjige izgledaju kao još jedno dugotrajno putovanje. Ideja da ova ulaganja neće smanjiti apetit za glazbom također je diskutabilna: potencijal za iznenađenja kada jedna platforma ugošćuje i Neila Younga i Joea Rogana postala je očita.
No na putu je još veći projekt: umjetna inteligencija. ChatGPT i slični alati već se tretiraju kao što je Metallica istisnula Napster, tužbama i bojkotima. Pitanje je vremena kada će glazba generirana umjetnom inteligencijom početi osvajati glazbene platforme. Na Spotifyju možete slušati glazbu potpomognutu umjetnom inteligencijom, a porast automatski ugođenih vokala i petlji bubnja u pop glazbi olakšao je strojevima oponašati ljude.
Od svih promjena na horizontu, umjetna inteligencija bi mogla poremetiti sve vrste dugoročnih planova. Izdavačke kuće već optužuju Spotify i ostale platforme da svoje platforme pune smećem, razvodnjavajući tržišni udio zvijezda umjetnika (i samim tim njihovu pregovaračku moć) prihvaćanjem svih vrsta neovisno distribuirane glazbe. Glazba koju stvara umjetna inteligencija, pogotovo ako ne zahtijeva isplate izvođačima ili izdavačkim kućama, preokrenula bi industriju.
To vjerojatno nije bilo ono što su "arhitekti post-Napsterove revolucije" imali na umu. To znači da će vlade i regulatori morati pomno pratiti što se događa s glazbenom industrijom. Primjerice, svaki treći glazbeni posao izgubljen je tijekom pandemije u Ujedinjenom Kraljevstvu, pa bi još jedan val poremećaja bio bi štetan za industriju. Dok Spotify pušta svoj stroj u višu brzinu, a tehničari se okreću doslovnoj "metalnoj mašini muzike", stvari će postati jako bučne.
.webp){kind=icon}
