Od 2028. kupovat ćemo drugačije automobilske gume. Evo što se mijenja

Od ljeta 2028. sve nove automobilske gume koje će se prodavati na europskom tržištu morat će zadovoljiti prvi međunarodni standard koji ograničava njihovo trošenje. Cilj je smanjiti emisije mikroplastike, no proizvođače pritom čeka zahtjevan zadatak. Morat će razviti gume koje će se manje trošiti, a da pritom zadrže sigurnost, dobro prianjanje i energetsku učinkovitost.

Što nova regulativa donosi kupcima? Iskustvo nas uči da viši ekološki standardi u autoindustriji obično dolaze uz rast cijena za krajnje korisnike jer proizvođači upravo na njih prevaljuju troškove koje im regulativa nameće – u ovom slučaju razvoj novih smjesa za pneumatike.

Iz Hrvatskog autokluba (HAK) kažu kako ćemo tek vidjeti hoće li se inovacije odraziti na cijenu i upozoravaju da je pred proizvođačima veliki izazov jer veća abrazivnost obično znači i bolje prianjanje. Svjesni su toga i u jednom od najvećih proizvođača autoguma, Goodyearu. Oni iz svoje tvornice u Sloveniji za Bloomberg Adriju poručuju kako već rade na novim materijalima i konstrukcijama te nas uvjeravaju da će na vrijeme biti spremni za novu regulativu.

Dosad se o trošenju guma uglavnom govorilo u kontekstu njihove trajnosti i troškova za vozače. Od 2028. ono postaje regulatorno pitanje. Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) prvi je put propisala granične vrijednosti abrazije novih guma za osobne automobile i laka gospodarska vozila, a očekuje se da će ta pravila postati dio europskog standarda Euro 7.

Iako je riječ o tehničkoj regulativi, njezine će posljedice biti mnogo šire. Proizvođači će morati dokazati da njihove gume ostaju unutar propisanih granica trošenja kako bi ih mogli prodavati na tržištima koja prihvate nova pravila. To znači da dio postojećih modela više neće zadovoljavati buduće zahtjeve, dok će razvoj novih guma postati znatno složeniji.

Zašto Europa prvi put regulira trošenje guma

Posljednjih godina europski regulatori sve više pozornosti posvećuju emisijama koje ne dolaze iz ispušne cijevi. Kako su motori postajali čišći, u prvi plan došli su drugi izvori onečišćenja, među kojima su trošenje kočnica, kolnika i guma.

Upravo su gume jedan od najvećih izvora mikroplastike u okolišu. Tijekom vožnje s njih se odvajaju sitne čestice koje završavaju u zraku, ali još češće na kolnicima, u tlu te se oborinama prenose u rijeke i mora. Znanstvene procjene pokazuju da trošenje guma čini između trećine i polovice svih nenamjerno ispuštenih primarnih mikroplastika, dok u Europi svake godine nastane više od 500 tisuća tona takvih čestica.

Kako bi se taj problem počeo sustavno rješavati, UNECE je prošle godine usvojio jedinstvenu metodologiju za mjerenje abrazije guma, a sada je otišao korak dalje i odredio prve granične vrijednosti. Procjenjuje se da bi one mogle smanjiti ukupnu abraziju za više od deset posto te postupno ukloniti oko 30 posto modela s najvećim trošenjem koji se danas prodaju na europskom i japanskom tržištu.

Trošenje automobilskih guma jedan je od najvećih izvora mikroplastike u okolišu | Bloomberg

Razviti gumu koja se manje troši nije dovoljno

Na prvi pogled moglo bi se činiti da je rješenje jednostavno. Trebalo bi samo proizvesti gumu otporniju na trošenje. No upravo tu počinje najveći izazov za proizvođače. U Hrvatskom autoklubu pozdravljaju uvođenje mjera koje mogu smanjiti onečišćenje, ali upozoravaju da će razvoj novih guma biti sve samo ne jednostavan.

"Razvoj novih pneumatika bit će jako velik izazov jer abrazivnost nerijetko omogućuje bolje prianjanje", poručili su za Bloomberg Adriju.

To znači da guma koja se manje troši mora i dalje jednako dobro kočiti na mokroj podlozi, ostati stabilna pri većim brzinama i zadržati nizak otpor kotrljanja kako ne bi povećavala potrošnju goriva ili električne energije.

I u Goodyearu, koji ima tvornicu u susjednoj Sloveniji, ističu da upravo pronalaženje te ravnoteže predstavlja najveći razvojni izazov. U industriji se taj odnos često opisuje kroz takozvani "trokut performansi".

"Tri ključna svojstva guma - otpornost na trošenje, otpor kotrljanja i prianjanje na mokroj podlozi - međusobno su povezana. Poboljšanje jednog svojstva obično utječe na jedno ili oba preostala", objašnjavaju iz Goodyeara.

Zbog toga, dodaju, razvoj guma uvijek podrazumijeva traženje optimalne ravnoteže između različitih performansi. Cilj nije razviti najtvrđu ili najizdržljiviju gumu. Cilj je razviti onu koja će istodobno zadovoljiti sigurnosne zahtjeve, biti energetski učinkovita i ispuniti nove regulatorne kriterije.

Procjenjuje se da će nova pravila smanjiti ukupno trošenje guma za više od 10 posto | Bloomberg

Dio postojećih modela morat će se prilagoditi

Nova pravila neće značiti da proizvođači kreću od početka, ali će dio postojećih modela morati prilagoditi. U Goodyearu kažu da već provjeravaju usklađenost svojeg portfelja s budućim ograničenjima te potvrđuju da će kod dijela guma biti potrebne promjene.

"Kod nekih guma možda će biti potrebne prilagodbe konstrukcije, pri čemu će se morati zadržati usklađenost s drugim regulatornim zahtjevima i specifikacijama proizvođača vozila za tvorničku ugradnju guma (OEM). Riječ je o opsežnom razvojnom procesu, no pobrinut ćemo se da odgovarajuće gume budu dostupne na vrijeme", poručuju iz kompanije.

Da među gumama već danas postoje velike razlike pokazuju i neovisna testiranja. Njemački ADAC analizirao je 160 modela guma i utvrdio značajne razlike u količini čestica koje nastaju njihovim trošenjem, a upravo su takvi rezultati poslužili kao jedan od temelja pri određivanju budućih graničnih vrijednosti.

Sličnu ocjenu daju i u Hrvatskom autoklubu. "Postoje ozbiljne razlike po pitanju trošenja pneumatika", ističu.

Električni automobili poseban izazov

Posao proizvođačima dodatno otežava rast broja električnih automobila. Takva su vozila zbog baterija u pravilu teža od usporedivih modela s motorima s unutarnjim izgaranjem, a njihov veći okretni moment drugačije opterećuje gume.

"Električna vozila zbog veće mase i većeg okretnog momenta doista drugačije opterećuju gume od usporedivih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, što može ubrzati njihovo trošenje", navode iz Goodyeara. Sličnu ocjenu daju i u HAK-u, gdje ističu da veća masa vozila u pravilu znači veću potrošnju kočnica i guma.

U Goodyearu smatraju da će nova pravila dodatno potaknuti inovacije u razvoju guma.

"Goodyear već danas ulaže u napredne materijale i održive tehnologije", poručuju. Kao primjer navode laboratorijski razvijenu gumu izrađenu od 95 posto održivih materijala, u kojoj se koriste reciklirane sirovine i alternativni materijali umjesto dijela konvencionalnih komponenti.

Proizvođači će morati razviti gume koje će se manje trošiti, a pritom zadržati sigurnost, dobro prianjanje i energetsku učinkovitost | Bloomberg

Hoće li nove gume biti skuplje?

Na to pitanje zasad nitko nema jasan odgovor. U HAK-u procjenjuju da bi dugoročno moglo doći do rasta cijena jer će proizvođači morati ulagati u razvoj novih smjesa i proizvodnih procesa.

"Smanjenje emisija štetnih plinova kod vozila dovelo je do povećanja cijena automobila. Teško je pretpostaviti što će biti s pneumaticima jer će proizvođači istraživati nova rješenja i sastave pneumatika", navode.

Koliki će taj učinak biti, pokazat će tek sljedećih nekoliko godina. Ono što je već sada jasno jest da razvoj automobilskih guma ulazi u novu fazu. Uz sigurnost, trajnost i energetsku učinkovitost, proizvođači će prvi put morati zadovoljiti i propisane granice trošenja te dokazati da njihove gume tijekom vožnje ispuštaju manje čestica nego dosad.

Za vozače će to vjerojatno ostati nevidljiva promjena. Međutim, za proizvođače guma riječ je o jednom od najvećih razvojnih izazova u posljednjih nekoliko desetljeća, koji će od njih tražiti da pronađu novu ravnotežu između sigurnosti, trajnosti i zaštite okoliša.