Analitičari BBA: Izbori neće utjecati na odluku Feda u četvrtak

U srijedu počinje dvodnevni sastanak čelništva američkih Saveznih rezervi (Fed), a odluka o daljnjem smjeru monetarne politike očekuje se u četvrtak. Na sastanku u rujnu Fed je srezao referentne kamatne stope po prvi puta još od početka pandemije 2020. godine i to za pola postotka na raspon od 4,75 do 5,00 posto. Očekivanja o novoj odluci i budućem smjeru američke monetarne politike ovdje daje Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržita kapitala u Bloomberg Adriji.

Očekujemo da Fed nastavi sa snižavanjem kamatnih stopa, ali da na sastanku u studenom ide blažim tempom, odnosno da smanji kamatne stope za 25 baznih poena. Konkretno, na ovoj sjednici ne očekujemo da će izbori imati utjecaj na odluku, imajući u vidu da se sjednica održava neposredno nakon izbora, kao i neovisnost središnje banke. Ishodi izbora mogu utjecati tek na buduću dinamiku monetarne politike Feda, pogotovo ako dođe do promjena, i u skladu s daljnjim signalima ekonomije Sjedinjenih Američkih Država.

Posljednji izvještaj o zaposlenosti za listopad ukazuje na to da tržište rada pokazuje znakove hlađenja. Stopa nezaposlenosti zadržala se na 4,1 posto, koliko je bila i prethodni mjesec. U listopadu je zaposlenih bilo tek 12.000 više (najslabiji rezultat od pandemijske 2020. godine) u odnosu na prethodni mjesec, zahvaljujući rastu u domeni zdravstva i države.

U privatnom sektoru zabilježeno je oko 28 tisuća manje zaposlenih, što je također prvi mjesečni pad od 2020 godine. Na slabije brojke s tržišta rada utjecali su i uragani koji su blokirali dio radne snage, ali i smanjena radna snaga u prerađivačkoj industriji, što ide u prilog Fedu za nastavkom smanjivanja kamatnih stopa.

Indeks povjerenja u prerađivačkoj industriji (ISM manufacturing PMI) je i dalje u trendu naniže u zoni kontrakcije, što ukazuje na daljnje usporavanje ekonomije, iako i tu imamo utjecaj uragana. Ako imamo u vidu da je ekonomija SAD-a u trećem kvartalu solidno rasla što je moglo osujetiti odluku Feda oko nastavka snižavanja, najsvježiji podaci ipak su djelomično iskristalizirali naš stav o daljnjem snižavanju.

S obzirom na to da Fed ima dualni mandat koji podrazumijeva inflaciju oko 2 posto i nisku nezaposlenost, kretanje cijena mu trenutno ne otežava odluke. Prema PCE (eng. personal consumption expenditures, osobna potrošnja) deflatoru u segmentu bazne inflacije (indeks bez utjecaja cijena hrane i energije), cijene su u rujnu porasle za 2,7 posto što se približava cilju Feda, dok je ukupna PCE inflacija već gotovo na cilju i u rujnu je iznosila 2,1 posto na godišnjoj razini.

Podaci o potrošnji pokazuju i dalje dobru potražnju, podržanu rastom zarada, ali i manjom sklonosti štednji. Stopa štednje (štednja u odnosu na raspoloživi dohodak) od 4,6 posto je na najnižem nivou u toku godine. Raspoloženje potrošača je ispod povijesnog prosjeka, ali u rujnu je zabilježio drugi uzastopni mjesečni porast, vođen boljim očekivanjima za naredna razdoblja, kako inflacija usporava. Ustrajnost godišnjih stopa inflacije će potrajati uslijed efekta rasta cijena u domeni usluga, pogotovo cijena stanovanja koje su jedna od bolnih točki trenutno s godišnjim skokom od 5,1 posto u rujnu, kao i zbog same baze za PCE indeks koja će stagnirati do kraja godine.