MMF: Ekonomski rast regije dogodine predvode Srbija, Kosovo i Crna Gora, na začelju Hrvatska i Slovenija

Ekonomski rast u regiji iduće će godine predvoditi Srbija, Kosovo i Crna Gora, očekivanja su koje je u utorak objavio Međunarodni monetarni fond (MMF) u sklopu jesenskog izdanja svoje redovne publikacije World Economic Outlook. Najslabiji rast trebale bi imati Hrvatska i Slovenija a, ostvare li se prognoze MMF-ovih analitičara, on će biti čak i ispod globalnog prosjeka.

Ekonomisti Fonda tako očekuju da će srpska ekonomija u 2025. godini rasti po stopi od 4,1 posto, kosovska po stopi od četiri posto, a crnogorska po stopi od 3,7 posto. Sjevernoj Makedoniji predviđaju porast od 3,6 posto, Bosni i Hercegovini od tri, dok bi na začelju po stopi realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) trebale biti Hrvatska i Slovenija s očekivanim ekonomskim porastom od 2,9 odnosno 2,6 posto. Te dvije države jedine su u regiji kojima MMF u idućoj godini prognozira usporavanje gospodarskog rasta u odnosu na očekivane rezultate iz ove godine.

U publikaciji MMF-a stoji kako je svjetska ekonomija kroz dezinflacijsko razdoblje ostala "neuobičajeno otporna". Nakon što je globalna inflacija dosegnula svoj maksimum od 9,4 posto u trećem kvartalu 2022. godine, u MMF-u procjenjuju kako će ona do kraja 2025. pasti na 3,5 posto, "nešto niže od godišnjeg prosjeka tijekom dva desetljeća koja su prethodila pandemiji". U Fondu navode kako bi globalni gospodarski rast ove godine trebao iznositi 3,2 posto, te bi se na toj razini trebao zadržati i iduće godine.

Kad su u pitanju najveće ekonomije, Sjedinjenim Američkim Državama se prognozira rast od 2,2 posto u 2025. godini, nakon očekivanog porasta od 2,8 posto ove godine, dok bi se stopa rasta kineske privrede trebala smanjiti s 4,8 na 4,5 posto. Nama nešto važnija ekonomija eurozone će i dalje kaskati za ostalima s očekivanim rastom iduće godine od tek 1,2 posto.

Prognoza je još i neugodnija uzme li se u obzir kako je u odnosu na proljetna očekivanja srezana za čak pola postotka, a niža je brojka rezultat sniženih prognoza za najveće ekonomije unutar eurozone. Njemački gospodarski rast bi iduće godine tako trebao iznositi tek 0,8 posto, koliko i talijanski. Njemačka i Italija nalaze se među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske, a i važna su emitivna tržišta za naš turizam.

Gledano na svjetskoj razini, uz ne baš ohrabrujuće prognoze, u MMF-u ipak ističu kako je "pad inflacije bez pojave globalne recesije značajan uspjeh". No usprkos dobrim vijestima oko inflacije, u prognozama sada dominiraju rizici koji bi mogli ugroziti ekonomski rast.

Eskalacija regionalnih sukoba, posebice na Bliskom istoku, mogla bi stvoriti ozbiljne poteškoće na tržištima roba i sirovina. Pomak prema neželjenim trgovinskim i industrijskim politikama mogao bi znatno smanjiti proizvodnju u odnosu na bazne prognoze, a monetarna politika mogla bi ostati ograničavajuća u predugom razdoblju i globalni financijski uvjeti bi se mogli naglo pogoršati, upozoravaju u MMF-u.

Povratak volatilnosti

U Fondu dodaju i kako je razina nesigurnosti vezana uz njihova ekonomska očekivanja "visoka". Novoizabrane vlasti – oko polovice svjetskog stanovništva je već izašlo ili će izaći na izbore u 2024. godini – mogle bi uvesti znatne promjene u trgovinskoj i fiskalnoj politici. Uz to, povratak volatilnosti na financijska tržišta tijekom ljeta podsjetio je na stare strahove o skrivenim slabostima.

Daljnje intenziviranje geopolitičkih prijepora bi moglo utjecati na trgovinsku razmjenu, investicije i slobodan protok ideja", upozoravaju u MMF-u. To bi pak posljedično moglo ugroziti dugoročan rast, zaprijetiti stabilnosti dobavljačkih lanaca i stvoriti izazovne uvjete za središnje banke.

Za jačanje ekonomskog rasta u budućnosti potreban je trostruki zaokret, smatraju u MMF-u. Prvi je već u tijeku, a tiče se monetarne politike. Središnje banke u velikim ekonomijama u lipnju su počele s popuštanjem i rezanjem referentnih kamatnih stopa što je dobar poticaj u trenutku kad se u brojnim državama "na tržištu rada vide znakovi usporavanja, s porastom stopa nezaposlenosti".

Drugi zaokret trebao bi doći iz fiskalne politike. "Nakon niza godina labave fiskalne politike u mnogim državama, vrijeme je za stabilizaciju razine dugova i izgradnju nužnih fiskalnih rezervi", poručuju iz MMF-a. Treći, i najteži zaokret, smatraju u Fondu bi trebao biti prema reformama koje potiču rast. Samo kroz njih mogu se stvoriti pretpostavke za budući rast unatoč brojnim problemima koji mu trenutno prijete poput već spomenutih te demografskog pada u brojnim državama i klimatskih promjena.

Uz globalne ekonomske prognoze Međunarodni monetarni fond u utorak je objavio i svoju redovitu procjenu stabilnosti financijskih tržišta (Global Financial Stability Report). Prema Fondu, kratkoročne prognoze su dobre, no zabrinutost raste sa srednjim rokom. Sve ukazuje na to kako je izbjegnut ekonomski krah koji je prijetio radi visoke inflacije i oštrog podizanja kamatnih stopa te da će doći do tzv. mekog prizemljenja ekonomije.

No rezanje kamatnih stopa s čime su počele središnje banke moglo bi dodatno napumpati cijene i vrijednosti brojnih kategorija imovine. Uz to, očekivani dodatni rast već visoko zaduženih država i korporacija, te sve veća zaduženost financijskih institucija mogli bi stvoriti probleme u budućnosti dođe li do šokova u financijskom sustavu, upozoravaju u MMF-u.

Mogući šokovi

Šokovi su mogući posebno u trenucima pojačanih geopolitičkih tenzija. "Visoka geopolitička napetost mogla bi dovesti do nagle rasprodaje na financijskim tržištima što bi povećalo volatilnost i nesigurnost", pojašnjavaju u MMF-u. Financijske institucije bi u takvom slučaju morale zaštititi svoju stabilnost te biti prisiljene na prodaju financijske imovine što bi dodatno ubrzalo negativnu tržišnu spiralu.

U takvim uvjetima regulatori moraju biti posebno pažljivi jer bi negativan scenarij mogao rezultirati u uvjetima usporedivim s vrhuncem pandemijske krize, upozoravaju ekonomisti MMF-a. Zbog toga pozivaju na poseban oprez zakonodavaca. "Mada meko ekonomsko prizemljenje i dalje ostaje kritično važno, moramo ubrzati proaktivne mjere kako bismo spriječili buduće ranjivosti", zaključuju u MMF-u.