SAD i Europska unija rade na sporazumu koji bi uveo nove carine usmjerene na višak proizvodnje čelika iz Kine i drugih zemalja te riješio trgovinski sukob iz Trumpove ere.
Pristojbe bi prvenstveno bile usmjerene na uvoz iz Kine kojem netržišne prakse idu na ruku, ističu za Bloomberg izvori koji su željeli ostati anonimni. O opsegu mjera, uključujući druge zemlje koje bi mogle biti pogođene i visinu samih carina još se raspravlja. Također se očekuje da će nova regulativa pružiti okvir za druge zemlje koje će željeti postati dio sporazuma.
Sporazum bi bio dio takozvanog Globalnog aranžmana o održivom čeliku i aluminiju o kojem EU i administracija Joea Bidena pregovaraju od 2021. godine. Razgovori su usmjereni na rješavanje spora koji je započeo kada je predsjednik Donald Trump uveo carine na uvoz metala iz Europe, navodeći rizike za nacionalnu sigurnost.
Čitaj više
Biden ukida Trumpove koncesije za vađenje nafte na Aljasci
Američko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je i da će zaštititi oko pet milijuna hektara u sjevernom dijelu države.
07.09.2023
U usporavanju Kine, SAD i saveznici vide priliku, ali i rizik
Članice G-7 sve češće smatraju da će ekonomski problemi Kine dovesti do jačanja Zapada.
01.09.2023
Mogući novi mandat Trumpa – muka za SAD, kaos za svijet
Ukrajina je prestravljena mogućnošću drugog Trumpova mandata.
31.08.2023
Američko gospodarstvo stagnira, tvrtke manje ulažu
Američko gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo istim tempom kao i u prethodna tri mjeseca.
30.08.2023
SAD je od 2018. uveo carinu od 25 posto na uvoz, a EU u skladu sa svojim zaštitnim mjerama primjenjuje približno istu razinu carine na većinu uvoza čelika.
Još 2021. godine dvije su se strane složile pauzirati provođenje kaznenih mjera za međusobnu razmjenu te su za pronalaženje trajnog rješenja spora postavile rok do 31. listopada ove godine. Ne bude li novog dogovora carine iz Trumpove ere i mjere odmazde EU-a, automatski bi nakon pauze pojele više od 10 milijardi dolara izvoza.
Sporazum o kojem se raspravlja vjerojatno bi bio privremen jer se neće pozabaviti svim neriješenim pitanjima, uključujući oporezivanje ugljično-intenzivnog uvoza.
Ured američkog trgovinskog predstavnika odbio je komentirati priču, a glasnogovornica Europske komisije je rekla da su obje strane predane pronalaženju rješenja prije isteka roka. Svaki sporazum mora biti u skladu s međunarodnim obvezama dviju strana, uključujući pravila Svjetske trgovinske organizacije, dodala je.
Šef EU-a za trgovinu Valdis Dombrovskis rekao je u srijedu da je Komisija u "intenzivnom angažmanu sa SAD-om i na političkoj i na stručnoj razini, radeći na sklapanju globalnog održivog sporazuma". Dogovor je "nadohvat ruke" do zadanog roka, dodao je.
Dogovor o drugim aspektima sporazuma još je uvijek daleko, što znači da sveobuhvatan i pravno obvezujući dokument vjerojatno neće biti dovršen ove godine. Cilj je postići dogovor o daljnjem putu na vrijeme za samit SAD-a i EU-a, odnosno sastanak predsjednika Bidena i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen planiran za kraj listopada, ističu anonimni izvori.
Dok su razgovori o širem aranžmanu u tijeku, postojeći sporazumi o kvotama koji se odnose na europski uvoz metala ostat će na snazi, unatoč molbi Bruxellesa da se ograničenja uklone.
Kao dio sporazuma o čeliku i aluminiju, SAD je predložio zajedničke carine koje bi se odnosile na čelik proizveden s visokim emisijama ugljika, istovremeno dopuštajući povlašteni pristup sudionicima aranžmana koji ispunjavaju ekološke standarde.
Kina je daleko najveći svjetski proizvođač čelika s više od polovice globalne proizvodnje sirovog čelika, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Prljavi čelik
Budući da tehnički dogovor o oporezivanju prljavog čelika u dogledno vrijeme nije ostvariv, jedna od opcija je da dvije strane postignu politički dogovor o ključnim načelima koja će se kasnije implementirati.
Glavni izazov je činjenica da SAD još nema metodologiju za određivanje cijena emisija ugljika, niti sustav koji primjenjuje u zemlji na vlastite tvrtke. U EU-u su zabrinuti da bi se svaka zajednička akcija mogla smatrati proizvoljnom i protivnom međunarodnim trgovinskim pravilima, što je neprihvatljivo za Bruxelles.
EU već ima takve alate, putem unutarnjeg trgovinskog sustava i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji nameću višu cijenu za ugljično-intenzivnu robu proizvedenu van njenih granica.
SAD trenutačno provodi istragu o intenzitetu emisija u svojim industrijama čelika i aluminija, dok EU radi na utvrđivanju koji bi se sustavi trećih zemalja mogli smatrati ekvivalentnima njezinima. Ta bi dva procesa na duži rok potencijalno mogla dovesti do veće usklađenosti između mjera dvaju partnera, ali ništa od spomenutog neće biti dovršeno do jeseni.
Dvije strane također pokušavaju sklopiti ključni sporazum o mineralima, ali i ti su razgovori naišli na prepreke nakon niza zahtjeva SAD-a, uključujući pravne temelje sporazuma. Dogovor o mineralima potreban je kako bi se europskim tvrtkama omogućio pristup nekim pogodnostima i subvencijama uvedenim Bidenovim zakonom o smanjenju inflacije.
— Uz pomoć Brycea Baschuka, Jorgea Valera i Bena Sillsa